Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-1403/14 ("Auto Lijanovići" d.o.o. Mostar i "Auto kuća Lijanovići" d.o.o. Široki Brijeg)
Odluka donesena 10. 06. 2014.
- Privremena mjera - odbijena
Sastav suda
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1403/14
Apelacija
Odluka o privremenoj mjeri
10. 06. 2014.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić i potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. juna 2014. godine, u predmetu broj AP 1403/14, rješavajući zahtjev "Auto Lijanovići" d.o.o. Mostar i "Auto kuće Lijanovići" d.o.o. Široki Brijeg za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav 2. tačka e) i člana 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 22/14), donio je
ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI
Odbija se kao neosnovan zahtjev "Auto Lijanovići" d.o.o.
Mostar i "Auto kuće Lijanovići" d.o.o. Široki Brijeg za donošenje privremene mjere.
OBRAZLOŽENJE
1. "Auto Lijanovići" d.o.o. Mostar i "Auto kuća Lijanovići" d.o.o. Široki Brijeg (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupa Branislav Kolovrat, advokat iz Mostara, podnijeli su 28. marta 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 58 0 Ip 073657 13 Pžip od 22. januara 2014. godine i rješenjā Općinskog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Općinski sud) br. 58 0 Ip 073657 10 Ip od 31. maja 2013. godine, 58 0 Ip 073657 10 Ip od 24. aprila 2013. godine i 58 0 Ip 073657 10 Ip od 7. novembra 2012. godine. Takođe, apelanti su podnijeli zahtjev za donošenje privremene mjere, kojom bi Ustavni sud "odložio provođenje izvršnog postupka u predmetu Općinskog suda broj 58 0 Ip 073657 10 Ip" do donošenja odluke o apelaciji.
2. Općinski sud, postupajući po prijedlogu tražioca izvršenja "Heta" d.o.o. Sarajevo (ranije "Hypo Alpe Adria Leasing" d.o.o. Sarajevo) protiv apelanata kao izvršenika, na osnovu izvršne isprave – Ugovora o zasnivanju hipoteke broj OPU 981/2007 od 12. decembra 2007. godine (radi namirenja potraživanja u ukupnom iznosu od 13.645.774,89 KM), donio je Rješenje broj 58 0 Ip 073657 10 Ip od 7. novembra 2012. godine kojim je odredio izvršenje zabilježbom izvršenja na nekretninama, pobliže navedenim u izreci rješenja, koje su vlasništvo apelanata sa dijelom 1/1, utvrđivanjem vrijednosti i prodajom tih nekretnina, te namirenjem tražioca izvršenja iz iznosa dobijenog prodajom.
3. Odlučujući o prigovoru prvoapelanta protiv navedenog rješenja, Općinski sud je donio Rješenje broj 58 0 Ip 073657 10 Ip od 24. aprila 2013. godine kojim je odbio prigovor kao neosnovan. U obrazloženju rješenja Općinski sud je naveo, prije svega, da Ugovor o zasnivanju hipoteke broj OPU 981/2997 od 12. decembra 2007. godine, koji je zaključen kod notara, predstavlja izvršnu ispravu u smislu odredaba člana 23. stav 1. tačka 3. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP), koja je podobna za izvršenje u skladu sa odredbama člana 27. ZIP-a. Općinski sud je dalje naveo da je tražilac izvršenja podneskom od 10. maja 2012. godine obavijestio taj sud da je novi naziv tražioca izvršenja "HETA" d.o.o. Sarajevo, te u prilogu dostavio Rješenje o registraciji Općinskog suda u Sarajevu broj 065-0-Reg-11-002560 od 14. septembra 2011. godine (iz kojeg proizlazi da su kod pravnog subjekta "Hypo Alpe Adria Leasing" d.o.o. Sarajevo upisani podaci o promjeni naziva tog subjekta tako da će nastaviti poslovati pod nazivom "HETA" d.o.o. Sarajevo). S obzirom na to, Općinski sud je naveo je tražilac izvršenja ovlašten za podnošenje prijedloga za izvršenje na osnovu člana 30. stav 1. ZIP-a, te da je stoga neosnovan prvoapelantov prigovor o nedostatku aktivne legitimacije tražioca izvršenja. Nadalje, Općinski sud je naveo da je odredbama člana 70. stav 1. ZIP-a propisano da je tražilac izvršenja dužan da uz prijedlog za izvršenje podnese izvod iz zemljišne knjige kao dokaz da je nekretnina upisana kao vlasništvo izvršenika. U vezi s tim, Općinski sud je naveo da je u konkretnom slučaju tražilac izvršenja priložio z.k. ul. broj 1161 k.o. Gnojnice (od 12. jula 2012. godine) iz kojeg proizlazi da je prvoapelant uknjižen kao vlasnik predmetnih nekretnina sa dijelom 1/1. Općinski sud je ukazao da je uvidom u A list z.k. ul. broj 1161 k.o. Gnojnice utvrdio da je prvoapelant upisan kao vlasnik predmetnih nekretnina na osnovu Ugovora o kupoprodaji broj OPU-51/08, koji je zaključen između prvoapelanta kao kupca i "Velmos Company" d.d. Mostar kao prodavca. Pri tome, Općinski sud je ukazao da je u vrijeme kada je zaključen predmetni kupoprodajni ugovor, na predmetnim nekretninama već bilo uknjiženo pravo zaloge u korist "Hypo Alpe Adria Leasing" d.o.o. Sarajevo, na osnovu Ugovora o zasnivanju hipoteke broj OPU 981/2997 od 12. decembra 2007. godine. S obzirom na to, te imajući u vidu odredbe člana 30. stav 2. ZIP-a u vezi sa članom 21. stav 3. ZIP-a i članom 68. stav 1. Zakona o vlasničko-pravnim odnosima, Općinski sud je naveo da je neosnovan prvoapelantov prigovor da u predmetnom postupku nije mogao biti označen kao izvršenik.
4. Odlučujući o drugoapelantovom prijedlogu za povrat u pređašnje stanje, Općinski sud je donio Rješenje broj 58 0 Ip 073657 10 Ip od 31. maja 2013. godine kojim je odbacio kao neblagovremen drugoapelantov prijedlog za povrat u pređašnje stanje zbog propuštanja roka za izjavljivanje prigovora protiv rješenja o izvršenju. U obrazloženju rješenja Općinski sud je naveo da je uvidom u spis, odnosno povratnicu o uručenju pismena, utvrdio da je predmetno rješenje o izvršenju drugoapelant primio 12. novembra 2012. godine. Općinski sud je naveo da je odredbama člana 329. stav 2. Zakona o parničnom postupku propisano da se prijedlog za povrat u pređašnje stanje podnosi u roku od osam dana, računajući od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje-od dana kada je za to saznala, te da je stavom 3. navedenog člana propisano da se nakon proteka 60 dana od dana propuštanja ne može tražiti povrat u pređašnje stanje. S obzirom da je rješenje o izvršenju dostavljeno drugoapelantu 12. novembra 2012. godine, a da je prijedlog za povrat u pređašnje stanje podnesen 15. februara 2013. godine, Općinski sud je ukazao da je predmetni prijedlog neblagovremeno podnesen u smislu citiranih zakonskih odredaba.
5. Odlučujući o žalbama apelanata protiv navedenih rješenja, Kantonalni sud je donio Rješenje broj 58 0 Ip 073657 13 Pžip od 22. januara 2014. godine kojim je prvoapelantovu žalbu izjavljenu protiv rješenja od 24. aprila 2013. godine odbio kao neosnovanu i prvostepeno rješenje u odnosu na prvoapelanta potvrdio, drugoapelantovu žalbu protiv rješenja od 31. maja 2013. godine odbio kao neosnovanu i prvostepeno rješenje potvrdio, dok je drugoapelantovu žalbu protiv rješenja od 24. aprila 2013. godine odbacio kao nedozvoljenu.
6. Apelanti smatraju da im je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. U pogledu zahtjeva za donošenje privremene mjere, apelanti su zatražili od Ustavnog suda da "odloži provođenje izvršnog postupka u predmetu Općinskog suda broj 58 0 Ip 073657 10 Ip" do donošenja odluke o apelaciji, ali nisu posebno obrazložili predmetni zahtjev.
7. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda glasi:
Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.
8. Ustavni sud, prije svega, napominje da prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere cijeni isključivo razloge koji su navedeni u članu 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda. Pri tome, Ustavni sud naglašava da navodi o kršenju ustavnih prava apelanta tokom postupka koji je rezultirao osporenim odlukama, bez obzira koliko eventualno ozbiljna pitanja pokretali, ne mogu predstavljati, sami po sebi, argument za donošenje privremene mjere. Stoga, apelant mora posebno obrazložiti i dokazati zašto traži donošenje privremene mjere
9. Ustavni sud ukazuje da zahtjev za donošenje privremene mjere mora imati jasne i argumentovane razloge iz kojih bi Ustavni sud nesumnjivo zaključio da je neophodno i opravdano da se usvoji predložena privremena mjera. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da apelanti nisu posebno obrazložili zahtjev za donošenje privremene mjere. Naime, apelanti očigledno smatraju da njihovi navodi o kršenju ustavnih prava tokom postupka u kojem su donesene osporene odluke predstavljaju dovoljan osnov i razlog za donošenje privremene mjere. Međutim, Ustavni sud prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere cijeni druge razloge, a ne razloge koji se suštinski odnose na meritum apelacije, ne prejudicirajući pri tome ishod postupka o apelaciji. Imajući u vidu da apelanti, osim navoda u vezi sa kršenjem ljudskih prava koja se tiču merituma predmeta, nisu ponudili Ustavnom sudu argumente i dokaze koji ukazuju da je donošenje privremene mjere u okolnostima konkretnog slučaja u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, kako to zahtijeva član 64. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je zahtjev apelanata za donošenje privremene mjere neosnovan.
10. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.
11. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kom slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.
12. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić