Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1444/14 (M. M.,Z. K. i Z. K.,M.I.,Sindikat policije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Mostar)

Odluka donesena 10. 06. 2014.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1444/14

Apelacija

Odluka o dopustivosti

10. 06. 2014.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić, Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 10. juna 2014. godine u predmetu broj AP 1444/14, rješavajući apelacije Muharema Mujića i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h, člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 22/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Muharem Mujić protiv rješenja Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 U 006138 14 U od 6. februara 2014. godine;

Zuhra Kovačević i Zineta Kovačević protiv rješenja Okružnog suda u Banja Luci broj 77 0 O 026201 13 Gž od 28. januara 2013.

godine;

M.I. protiv rješenja Kantonalnog suda u Tuzli broj 28 0 Pr 031508 14 Pžp od 21. februara 2014. godine;

Sindikat policije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu protiv presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 U 008139 13 Uvp od 28. februara 2014. godine i rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 U 008139 13 U od 4. aprila 2013. godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

AP 1444/14

1. Muharem Mujić (u daljnjem tekstu: apelant), iz Zenice, podnio je 31. marta 2014. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Zenici broj 04 0 U 006138 14 U od 6. februara 2014. godine. U konkretnom slučaju osporenim rješenjem odbačena je tužba apelanta izjavljena protiv Nalaza, ocjene i mišljenja tuženog Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja Sarajevo broj DOV-NI-SA-257/13 od 19. novembra 2013. godine, jer akt koji apelant tužbom osporava nije upravni akt.

AP 1774/14

2. Zuhra Kovačević i Zineta Kovačević (u daljnjem tekstu: apelantice), koje zastupa Živko Dragosavljević, advokat iz Prijedora, podnijele su 15. aprila 2014. godine, apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Okružnog suda u Banja Luci broj 77 0 O 026201 13 Gž od 28. januara 2013. godine. U konkretnom slučaju osporenim rješenjem odbačena je kao nedozvoljena žalba apelantica izjavljena protiv rješenja Osnovnog suda u Prijedoru broj 77 0 O 026201 10 O od 22. juna 2012. godine, uz obrazloženje da se osporenim rješenjem nije meritorno odlučivalo o njihovom pravu iz zaostavštine. Navedenim rješenjem je proglašen dovršenim ostavinski postupak iz ostaviteljice Olgice Sušić uz utvrđenje da zaostavštinu ostaviteljice čine nekretnine upisane u p.l. broj 3039 k.o. Prijedor 1, na imenu ostaviteljice 1/1 dijela, a za zakonske nasljednike proglašeni su Miroslava Bokšan, tetka ostaviteljice po majci sa 2/4 dijela, Ivan Milin, brat od tetke po ocu ostaviteljice sa ¼ dijela i Olgica Lukač, sestra od tetke po ocu ostaviteljice sa 1/4.

AP 1813/14

3. M.I. (u daljnjem tekstu: apelant), iz Gradačca, kojeg zastupa Safet Kikić, advokat iz Gradačca, podnio je 17. aprila 2014. godine, apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Kantonalnog suda u Tuzli broj 28 0 Pr 031508 14 Pžp od 21. februara 2014. godine. U konkretnom slučaju osporenim rješenjem odbačena je kao nedopuštena žalba apelanta izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Gradačcu broj 28 0 Pr 031508 13 Pr od 14. januara 2013. godine, kojim je apelant oglašen odgovornim zbog prekršaja iz člana 85. stav 1. tačka 5., a kažnjivo po članu 170. stav 1. tačka 40., Odluke o komunalnom redu i sanitarnom minimumu Općine Gradačac, pa mu je za taj prekršaj izrečena novčana kazna u iznosu od 200,00 KM. Istim rješenjem, na osnovu člana 202. stav 1. i člana 199. stav 2. Zakona o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine, uz primjenu člana 9. Zakona o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine, apelant je obavezan da plati troškove prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 KM, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti rješenja, kao i novčanu kaznu, pod prijetnjom prinudnog izvršenja. U obrazloženju osporenog rješenja je navedeno da je žalba nedopuštena u smislu čl. 60. i 61. Zakona o prekršajima FBiH jer je izjavljena zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a također nije ni potpisana i ovjerena pečatom branioca apelanta, pa je iz navedenih razloga odbačena kao nedopuštena na osnovu člana 65 stav 1 Zakona o Prekršajima FBiH.

AP 1828/14

4. Sindikat policije u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Mostar (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Faruk Ćupina, advokat iz Advokature Ćupina&CO d.o.o., advokati iz Mostara, podnio je 18. aprila 2014. godine, apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 U 008139 13 Uvp od 28. februara 2014. godine i rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 U 008139 13 U od 4. aprila 2013. godine. U konkretnom slučaju osporenom presudom Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 U 008139 13 Uvp od 28. februara 2014. godine, odbijen je zahtjev za vanredno preispitivanje rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 07 0 U 008139 13 U od 4. aprila 2013. godine, a kojim je odbačena tužba apelanta izjavljena protiv akta Policijskog odbora Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona Mostar broj 02-01-04- 71-2/13 od 11. januara 2013. godine, u pravnoj stvari obavještavanja o pismenom testiranju kandidata. U obrazloženju rješenja Kantonalnog suda je navedeno da je tužba apelanta nedopuštena jer osporeni akt nije upravni akt u smislu člana 8. Zakona o upravnim sporovima FBiH. Spajanje predmeta

5. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP 1444/14. Apelacioni navodi

6. U svim navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osim toga, neki apelanti su se pozvali i na povredu nekih drugih ustavnih prava (npr., nediskriminacija, pravo na djelotvoran pravni lijek itd.), ali te navode nisu posebno obrazlagali niti argumentirali.

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

8. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi ustavnih prava na koja su se apelanti pozvali u pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na odluke donesene u postupku u kojima se odlučivalo o procesnoj dopustivosti pravnih lijekova koje su apelanti upotrijebili u konkretnim slučajevima. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u konkretnim slučajevima, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnim postupcima odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanata.

9. U vezi s tim, Ustavni sud se poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj je odgovor na pitanje, da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje: «da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi odluke Evropskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine stav 41; kao i H. protiv Francuske od 24. oktobra 1989. godine stav 47.).

10. Ustavni sud primjećuje da apelanti osporavaju odluke donesene u postupku u kojem su redovni sudovi odlučivali samo o procesni pitanjima, odnosno utvrđivali samo procesnu dopustivost predmetnih pravnih lijekova. Dakle, iz navedenog proizilazi da se osporenim odlukama nije odlučivao o «građanskim pravima i obavezama» u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da su apelacije u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

11. Ustavni sud, dalje, konstatuje de se u predmetnim postupcima, a imajući u vidu da se u osporenim odlukama odlučivalo isključivo o procesnim pitanjima, nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1444/14 (M. M.,Z. K. i Z. K.,M.I.,Sindikat… | Sudska praksa | Aktio