Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-1078/13 (P. S.)
Odluka donesena 25. 06. 2014.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1078/13
Apelacija
Odluka o meritumu
25. 06. 2014.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 1078/13, rješavajući apelaciju Predraga Sandalja, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav 2 tačka b), člana 59 st. 1 i 2, člana 62 stav 7 i člana 74 stav 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 22/14), u sastavu:
Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 25. juna 2014. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Predraga Sandalja.
Utvrđuje se povreda člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se trenutno nalazi na rješavanju u Okružnom sudu u Banjaluci u predmetu broj 71 0 P 127930 13 Gž.
Nalaže se Okružnom sudu u Banjaluci da, u skladu sa članom 62 stav 7 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, hitno odluči o žalbi podnesenoj protiv Presude Osnovnog suda u Banjaluci broj 71 0 P 127930 11 P od 16. decembra 2012.
godine.
Nalaže se Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 74 stav 2 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, apelantu Predragu Sandalju u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke isplati iznos od 2.100,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku.
Nalaže se Okružnom sudu u Banjaluci i Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 72 stav 5 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Predrag Sandalj (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banjaluke, kog zastupa Dragan Tolimir, advokat iz Banjaluke, podnio je 13. marta 2013. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka koji se trenutno vodi u Okružnom sudu u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) u predmetu broj 71 0 P 127930 13 Gž.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23 st. 1 i 2 Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) i Okružnog suda zatraženo je 21. maja 2014. godine da dostave odgovore na apelaciju.
3. Osnovni sud i Okružni sud su 27. i 28. maja 2014. godine dostavili odgovore na apelaciju.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sljedeći način.
5. Apelant je 29. oktobra 1999. godine pokrenuo parnični postupak protiv Republike Srpske – Ministarstva finansija (u daljnjem tekstu: tužena), radi naknade štete v. sp. 120.000,00 KM. Tužba je u Osnovnom sudu primljena u rad pod brojem P-9208/99.
6. Iz stanja spisa proizilazi da sud u navedenom predmetu nije postupao do 29. novembra 2005. godine, kada je stupio na snagu Zakon o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava od 20. maja 1992. godine do 19. juna 1996. godine, nakon čega je predmet ustupljen Pravobranilaštvu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Pravobranilaštvo) na nadležno postupanje. Nakon neuspješnog pokušaja vansudskog poravnanja Pravobranilaštvo je 12. oktobra 2011. godine spis dostavilo Osnovnom sudu na nadležno postupanje, nakon čega je predmet dobio novi broj 71 0 P 127930 11 P.
7. Osnovni sud je uzeo predmet u rad i nakon ispravke tužbe i dostavljanja tuženoj na odgovor zakazao je i održao pripremno ročište 28. februara 2012. godine. Četiri puta je odlagano ročište za glavnu raspravu (uglavnom zbog toga što vještaci medicinske struke nisu u ostavljenim rokovima sačinili svoje nalaze i jednom na apelantov zahtjev) i ono je održano 11. decembra 2012. godine.
8. Presudom Osnovnog suda broj 71 0 P 127930 11 P od 16. decembra 2012. godine obavezana je tužena da apelantu na ime nematerijalne štete zbog pretrpljenih fizičkih bolova i duševnih bolova zbog straha, naruženosti i umanjenja opšte životne aktivnosti, prouzrokovanih oboljenjem u službi u Vojsci Republike Srpske, isplati iznos od 5.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 18. oktobra 2007. godine pa do konačne isplate. Istom presudom odbijen je kao neosnovan preostali dio apelantovog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete i za isplatu zakonske zatezne kamate, kao i zahtjev za naknadu troškova postupka, te je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.
9. Nezadovoljna navedenom presudom, tužena je podnijela žalbu Okružnom sudu.
10. Iz stanja spisa proizilazi da je predmet radi odlučivanja o žalbi tužene dostavljen na nadležno postupanje Okružnom sudu 14. avgusta 2013. godine.
11. Prema stanju spisa, još uvijek je u toku postupak pred Okružnim sudom. IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
12. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), odnosno pravo na pristup sudu. Apelant je kratko naveo hronologiju postupanja u predmetu istaknuvši da je prvostepeni postupak okončan tek nakon više od 12 godina od podnošenja tužbe, zbog čega smatra da prvostepeni sud nije postupao u rokovima predviđenim Zakonom o parničnom postupku. Dalje, apelant smatra da je postupak hitne prirode zbog zdravstvenog stanja u kom se nalazio i u kom se nalazi, te je zatražio i naknadu nematerijalne štete.
b) Odgovor na apelaciju
13. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud se kratko osvrnuo na hronologiju postupka, koja je, u skladu sa dostavljenim podacima, navedena u činjeničnom stanju. Osnovni sud je istakao da je apelantov tužbeni zahtjev djelimično usvojen, odnosno da je dosuđeni iznos štete znatno niži od onoga što je apelant zahtijevao, kao i da apelant protiv prvostepene odluke nije podnio žalbu već je to učinila tužena. Takođe, Osnovni sud je naveo da se stiče utisak da je apelant podnio apelaciju (nakon gotovo 15 godina u vrijeme kada je donesena prvostepena presuda) samo kako bi mu Ustavni sud dosudio nematerijalnu štetu, s obzirom na to da nije postigao očekivani uspjeh u parnici pred Osnovnim sudom.
14. Okružni sud je u svom odgovoru naveo da mu je spis dostavljen na nadležno postupanje 14. avgusta 2013. godine, te da je u CMS sistemu tužba zavedena 12. oktobra 2011. godine, iako prema podacima iz spisa proizilazi da je tužba podnesena 29. oktobra 1999. godine. Dalje se navodi da prema planu rješavanja starih predmeta predmetni spis nije bio u planu rješavanja za II kvartal do 30. juna 2014. godine, međutim, zbog činjenice da je tužba podnesena 1999. godine, Okružni sud je odlučio da spis iznese na sjednicu vijeća suda do 30. juna 2014. godine.
V.Relevantni propisi
15. Zakon o parničnom postupku („Službeni list SFRJ“ br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90 i 35/91, te „Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 17/93, 14/94 i 32/94) u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Sud je dužan nastojati provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova i onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
16. Zakon o parničnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 49/09) u relevantnom dijelu glasi: Član 10.
Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. VI.Dopustivost
17. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kog suda u Bosni i Hercegovini.
18. U skladu sa članom 18 stav 1 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
19. U skladu sa članom 18 stav 2 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može iznimno da razmatra apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koja štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
20. U konkretnom slučaju, iako je apelacija podnesena prije nego što je postupak pravosnažno okončan, prema članu 18 stav 2 Pravila Ustavnog suda, konkretna apelacija je dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje.
21. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 18 stav 2 Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uslove iz člana 18 st. 3 i 4 Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kog apelacija nije dopustiva.
22. Imajući u vidu odredbe člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18 st. 2, 3 i 4 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
23. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
24. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju:
e) Pravo na pravičan postupak u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi s krivičnim postupkom.
Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
25. Ustavni sud prvenstveno smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 21 stav 6 Pravila Ustavnog suda, dužni da obavijeste Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi s apelacijom, koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje na to da u konkretnom slučaju apelant nije obavijestio Ustavni sud i tome da li je postupak okončan. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 31 Pravila Ustavnog suda, dužinu postupka ocijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa. Period koji se uzima u obzir
26. Ustavni sud zapaža da je u konkretnom predmetu apelant podnio tužbu Osnovnom sudu 29. oktobra 1999. godine, da je prvostepeni sud donio Presudu broj 71 0 P 127930 11 P od 16. decembra 2012. godine, protiv koje je tužena podnijela žalbu Okružnom sudu koji, prema stanju spisa, nije odlučio o toj žalbi. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba da uzme pri razmatranju dužine postupka je period od 14 godina i sedam mjeseci.
Analiza razumnosti trajanja postupka
27. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da je apelant pokrenuo parnični postupak radi naknade nematerijalne štete nastale u periodu ratnih dejstava, te da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje je trebalo sprovesti, može govoriti o nešto složenijem predmetu.
28. U odnosu na doprinos redovnih sudova odnosno Pravobranilaštva, Ustavni sud nalazi da iz dostavljene dokumentacije slijedi da je od podnošenja tužbe do ustupanja predmeta Pravobranilaštvu proteklo više od šest godina, odnosno da je prvostepena presuda donesena nakon više od 13 godina. Ustavni sud primjećuje da Osnovni sud sve do decembra 2005. godine, kada je predmet ustupljen Pravobranilaštvu na nadležno postupanje, nije preduzeo niti jednu procesnu radnju u postupku. Nakon što je Pravobranilaštvo vratilo predmet Osnovnom sudu na nadležno postupanje (12. oktobra 2011. godine), Osnovni sud je nakon godinu dana i dva mjeseca donio odluku. Međutim, protiv prvostepene odluke tužena je izjavila žalbu Okružnom sudu, a prema raspoloživim podacima Okružni sud do dana donošenja ove odluke Ustavnog suda nije odlučio o žalbi. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je za svoju neažurnost naveo velik priliv istovrsnih predmeta u toku 1999. godine, zatim da je spis proslijeđen Pravobranilaštvu i da je ono spis vratilo tek 2011. godine, te je izložio tok postupka nakon što je Pravobranilaštvo dostavilo predmet. Okružni sud je u odgovoru naveo da je spis primio 14. avgusta 2013. godine i da će odluku o žalbi tužene donijeti do 30. juna 2014. godine. Ocjenjujući navedeno, kao i činjenicu da apelant ni na koji način nije doprinio dužini postupka, Ustavni sud zaključuje da dužina parničnog postupka ne zadovoljava standarde iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
29. Na osnovu izloženog, Ustavni sud zaključuje da dužina parničnog postupka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije, te da postoji povreda apelantovog prava na suđenje u „razumnom roku“ kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
30. Međutim, kako se u trenutku donošenja odluke Ustavnog suda predmet povodom podnesene žalbe tužene protiv Presude Osnovnog suda broj 71 0 P 127930 11 P od 16. decembra 2012. godine nalazi pred Okružnim sudom, a za donošenje konačne odluke u ovom postupku neophodno je da Okružni sud donese odluku o podnesenoj žalbi, to je ovom sudu naloženo da donese odluku bez daljnjeg odgađanja.
Pitanje naknade nematerijalne štete
31. U smislu člana 74 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može da odredi naknadu na ime nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
32. Prilikom odlučivanja o apelantovom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete, Ustavni sud upućuje na ranije utvrđen princip određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 938/04, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom principu, apelantima bi za svaku godinu odgađanja donošenja odluke trebalo isplatiti iznos od približno 150,00 KM, odnosno dvostruki iznos u predmetima koji zahtijevaju posebnu hitnost. S obzirom na to da ovaj postupak ne spada u kategoriju hitnih postupaka, te imajući u vidu da traje 14 godina i sedam mjeseci, Ustavni sud smatra da apelantu treba na ime nematerijalne štete, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, isplatiti iznos od 2.100,00 KM. Navedeni iznos apelantu je dužna da isplati Vlada Republike Srpske u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke.
VIII.Zaključak
33. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na suđenje u „razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije u situaciji kada parnični postupak nije okončan ni 14 godina i sedam mjeseci nakon podnošenja tužbe, pri čemu apelant svojim ponašanjem nije uticao na dužinu postupka, a Osnovni sud nije ponudio razumno i objektivno opravdanje za ovako dugo trajanje postupka.
34. Na osnovu člana 59 st. 1 i 2, člana 62 stav 7 i člana 74 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
35. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjedica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić