Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-591/13 (Š.O.)

Odluka donesena 17. 09. 2014.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Prekid postupka
  • Građanski postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-591/13

Apelacija

Odluka o meritumu

17. 09. 2014.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 591/13, rješavajući apelaciju Š.O., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav 2. tačka b, člana 59. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 22/14 i 57/14), u sastavu:

Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 17. septembra 2014. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija Š.O. podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Velikoj Kladuši broj 23 0 P 003567 09 P.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Š.O. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Velike Kladuše, koju zastupa Aziz Adilagić, advokat iz Velike Kladuše, podnijela je 9. februara 2013. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka pred Općinskim sudom u Velikoj Kladuši (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 23 0 P 003567 09 P.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 26. juna 2014. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 2. jula 2014. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

5. Apelantica je 18. septembra 2009. godine Općinskom sudu podnijela tužbu protiv nasljednika umrlog Ferida Oklopčića: Arifa Oklopčića, Mehe Oklopčića, Zikrete Sadiković rođ. Oklopčić, Jasne Kapić rođ. Oklopčić, Bejze Mašinović rođ. Oklopčić, Elvine Letić rođ. Oklopčić, Dejana Vrbanića i Safeta Šakanovića (u daljnjem tekstu: tuženi) radi diobe posjeda, vsp. 10.100,00 KM. Tužba je u Općinskom sudu zaprimljena u rad pod brojem 23 0 P 003567 09 P.

6. Iz dokaza priloženih uz apelaciju, kao i iz odgovora na apelaciju proizlazi da je Općinski sud rješenjem od 27. jula 2010. godine vratio tužbu apelantici na ispravku-dopunu, te da je ona nakon dopune dostavljena tuženima na odgovor (nije preciziran datum), a nakon dostave odgovora zakazana su i održana pripremna ročišta (8. februara i 23. marta 2012. godine), ročište na licu mjesta (20. aprila 2012. godine) i ročište za glavnu raspravu (5. juna 2012. godine), nakon čega je Općinski sud donio Rješenje broj 23 0 P 003567 09 P od 13. juna 2012. godine o prekidu predmetnog postupka do okončanja postupka u predmetu broj 23 0 P 012144 11 P, te pravomoćnog okončanja postupka u predmetu ostavinske rasprave iza umrlog Ferida Oklopčića. Istim rješenjem je određeno da će se predmetni postupak nastaviti po prijedlogu stranaka ili opunomoćenika stranaka nakon što se pravomoćno završi parnični predmet i ostavinska rasprava iza umrlog Ferida Oklopčića.

7. Rješenjem Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 23 0 P 003567 12 GŽ od 19. decembra 2012. godine odbijena je apelanticina žalba kao neosnovana i prvostepeno rješenje Općinskog suda od 13. juna 2012. godine potvrđeno.

8. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju, također, naveo da je „[u]vidom u spis predmeta broj 23 0 P 012144 11 P utvrđeno [...] da je on pravomoćno okončan presudom [Općinskog] suda od 4. aprila 2013. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda u Bihaću 7. februara 2014. godine“.

9. Također, iz odgovora na apelaciju proizlazi da je Općinski sud „[u]vidom u spis predmeta broj 23 0 0 006543 14 0 2 [utvrdio da je] ostavinski postupak iza umrlog Oklopčić Ferida pravomoćno okončan rješenjem od 22. aprila 2014. godine, koje je postalo pravomoćno 24. aprila 2014. godine. Opunomoćenik apelantice, iako je znao da je parnični predmet broj 23 0 P 012144 11 P pravomoćno okončan prije donošenja rješenja o nasljeđivanju, tek 19. juna 2014. godine podnio je prijedlog za donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju, s obzirom da njime nisu obuhvaćene nekretnine koje su bile predmet ugovora o doživotnom izdržavanju i predmet diobe u ovom predmetu u kojem je izjavljena apelacija. O prijedlogu još nije odlučeno jer je podnijet prije 11 dana“.

10. Konačno, iz odgovora na apelaciju proizlazi da je „opunomoćnik apelantice [...] podnio prijedlog za nastavak postupka 22. maja 2014. godine, [...] međutim, dok se ne odluči o prijedlogu za donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju po istom se ne može postupati [...]“.

11. Iz dokaza priloženih uz apelaciju proizlazi da Općinski sud još uvijek nije odlučio o apelanticinom prijedlogu za donošenje dopunskog rješenja o nasljeđivanju, odnosno da predmetni ostavinski postupak još uvijek nije pravosnažno okončan, tako da je rješenje o prekidu postupka još na snazi.

12. Iz predočenih dokumenata proizlazi da prvostepeni postupak nije okončan.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

13. Apelantica smatra da je, zbog nedonošenja odluke u predmetnom parničnom postupku, Općinski sud povrijedio njeno pravo na donošenje odluke u «razumnom roku» kao segmentu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelantica je iznijela hronologiju predmetnog postupka, te istaknula da je prekidom postupka za diobu posjeda nekretnina prema apelantici nastavljena povreda prava na pristup sudu i ostvarivanje prava u razumnom roku, zatim, prava na imovinu. Apelantica je predložila da Ustavni sud utvrdi povredu navedenih prava u pogledu prava na rješavanje predmeta u razumnom roku i prava na imovinu, da ukine Rješenje Kantonalnog suda broj 23 0 P 003567 12 GŽ od 19. decembra 2012. godine, da naloži Općinskom sudu da bez daljnjeg odlaganja donese odluku u predmetu broj 23 0 P 003567 09 P, te da obaveže Unsko-sanski kanton da apelantici isplati nematerijalnu štetu zbog toga što odluka nije donesena u razumnom roku.

b) Odgovor na apelaciju

14. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju opisao hronologiju predmetnog postupka, između ostalog, istaknuvši da smatra da je apelacija neosnovana, da je ovaj sud ispravno postupio u skladu sa odredbom člana 279. stav 1. tačka 1. Zakona o parničnom postupku, da donijetom odlukom ovog suda broj 23 0 P 003567 09 P od 13. juna 2012. godine nisu povrijeđena prava apelantice: na pravično suđenje, jer je odluka zakonito donijeta zbog toga što se prije okončanja postupka mora odlučiti o prethodnom pitanju ko su nasljednici iza umrlog Oklopčić Ferida, šta predstavlja ostavinsku masu, a ovisno o tome ko može biti tuženi u ovom sporu, i jer je odluku potvrdio Kantonalni sud u Bihaću, niti donošenje odluke u razumnom roku, jer je tužba podnijeta 17. septembra 2009. godine, predmet uzet u rad 27. jula 2010. godine, a osporavana odluka donijeta 13. juna 2012. godine, niti pravo na imovinu, s obzirom da je spor oko diobe posjeda nepokretne imovine, a ne prava na imovinu. Općinski sud je predložio da se apelacija u cijelosti odbije kao neosnovana.

V.Relevantni propisi

15. U Zakonu o parničnom postupku («Službene novine Federacije BiH» br. 53/03, 73/05 i 19/06) relevantne odredbe glase:

Član 10.

Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku Član 379.

Osim slučajeva posebno predviđenih u ovom zakonu prekid postupka sud će odrediti: 1) ako je odlučio da samne rješava o prethodnom pitanju;

[…] Član 380.

(1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji.

[…] Član 381.

(1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članu 378. tač. 1. do 4. ovog zakona nastavit će se kad nasljednik ili staralac ostavštine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.

(2) Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u članu 379. stav 1. tačka 1. i stav 2. ovog zakona, postupak će se nastaviti kad se pravomočno završi postupak pred sudom ili drugim nadležnim organom ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak.

[…] VI.Dopustivost

16. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

17. U skladu sa članom 18. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

18. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da je apelacija podnesena zbog toga što Općinski sud nije donio odluku po apelanticinoj tužbi podnesenoj 18. septembra 2009. godine, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija, u smislu člana 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

19. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18. st. 1, 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti. VII.Meritum

20. Apelantica smatra da je, zbog dužine trajanja predmetnog postupka, došlo do povrede njenog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, kao i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Pravo na pravično suđenje – «razuman rok»

21. Član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

22. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1) Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […] a)Period koji se uzima u obzir

23. Ustavni sud prvenstveno smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 21. stav 6. Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi sa apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelantica nije obavijestila Ustavni sud da li je u međuvremenu postupak okončan. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 31. Pravila Ustavnog suda, dužinu postupka ocijeniti isključivo prema apelanticinim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa.

24. Ustavni sud zapaža da je apelantica tužbom koja je u Općinskom sudu zaprimljena 18. septembra 2009. godine pokrenula predmetni parnični postupak, a postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan, te da je odluka o prekidu postupka i dalje na snazi, pa s obzirom na to, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti pri razmatranju dužine predmetnog postupka jesu četiri godine i devet mjeseci.

b)Analiza dužine trajanja postupka

25. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da je apelantica pokrenula parnični postupak radi diobe posjeda, te da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje je trebalo provesti, u konkretnom slučaju može govoriti o nešto složenijem predmetu.

26. Analizirajući predmetni parnični postupak, Ustavni sud zapaža da je apelantica tužbu podnijela Općinskom sudu u septembru 2009. godine, da je nakon toga sud, nakon 10 mjeseci, donio rješenje kojim je vratio apelantici tužbu na ispravku-dopunu, poslije čega je održao pripremna ročišta nakon jedne godine i šest mjeseci (8. februara i 23. marta 2012. godine), odnosno ročište na licu mjesta (20. aprila 2012. godine) i konačno ročište za glavnu raspravu (5. juna 2012. godine), nakon čega je 13. juna 2012. godine donio rješenje o prekidu postupka. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak prekinut, što Općinski sud objektivno sprečava da nakon donošenja rješenja o prekidu postupa u predmetu. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća na to da je odredbama Zakona o parničnom postupku propisano da za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji. Dakle, Ustavni sud zapaža da Općinski sud u početnoj fazi postupka tokom postupka u periodu od jedne godine i šest mjeseci nije bio aktivan. Međutim, nakon toga, u periodima "aktivnosti" predmeta sud je evidentno preduzimao određene procesne radnje, donio rješenje kojim je naložio apelantici da ispravi-dopuni tužbu, proslijedio tužbu tuženim na odgovor, nakon čega su tuženi dostavili odgovore, nakon čega je održao pripremna ročišta i donio rješenje o prekidu postupka. Dakle, u konkretnom slučaju nisu uočljivi neki neopravdano dugi periodi neaktivnosti suda, osim u početnom periodu nakon što je rješenjem od 27. jula 2010. godine vraćena tužba apelantici na ispravku-dopunu. Pored navedenog, Ustavni sud zapaža da je i apelantica podnošenjem nepotpune i neuredne tužbe doprinijela dužini predmetnog posutpka.

27. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da ukupna dužina predmetnog postupka zadovoljava zahtjev «razumnosti», te da ne postoji povreda prava na suđenje u razumnom roku kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pitanje naknade na ime nematerijalne štete

28. U smislu člana 74. st. 1. i 2. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud, izuzetno, može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu, [...], na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda. Međutim, kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da nije bilo kršenja apelanticinog prava na suđenje u "razumnom roku" u predmetnom parničnom postupku, apelantici ne pripada pravo na isplatu tražene naknade.

Ostali navodi

29. U pogledu apelanticinih navoda o povredi prava na pristup sudu iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, kao i prava na imovinu iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, Ustavni sud zapaža da se navodi o kršenju navedenih prava, u suštini, svode na navode o povredi prava na pravično suđenje u razumnom roku, što je Ustavni sud već obrazložio u prethodnoj tački ove odluke, zbog čega Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitivati da li je došlo do povrede i navedenih apelanticinih prava.

VIII.Zaključak

30. Ustavni sud zaključuje da, uzevši u obzir sve okolnosti konkretnog predmeta, nema povrede apelanticinog prava na donošenje odluke u „razumnom roku“ kao segmentu prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pored okolnosti što predmetni postupak nije okončan ni nakon četiri godine i devet mjeseci, jer se radi o složenom predmetu, jer apelantica nije dostavila urednu tužbu, te jer je predmetni postupak prekinut odlukom suda, koja je još uvijek na snazi.

31. Na osnovu člana 59. st. 1. i 3. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

32. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-591/13 (Š.O.) | Sudska praksa | Aktio