Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3235/14 (Hercegovačko-neretvanski kanton)
Odluka donesena 06. 11. 2014.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3235/14
Apelacija
Odluka o dopustivosti
06. 11. 2014.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić, Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 6. studenog 2014. godine u predmetu broj AP 3235/14, rješavajući apelacije Hercegovačno-neretvanskog Kantona i dr., na osnovu članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h, članka 57 stavak (2) točka a) i članka 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 22/14 i 57/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Hercegovačko-neretvanski kanton protiv rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 V 091627 14 V od 26. svibnja 2014. godine;
Hercegovačko-neretvanski kanton protiv rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 V 091636 14 V od 26. lipnja 2014. godine;
Ivana Gašpar protiv rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 Mal 024381 14 Gž od 3. lipnja 2014. godine;
A.K. protiv rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH broj 96 0 U 076950 14 Už od 26. kolovoza 2014. godine;
Jasminka Halilović protiv rješenja Vrhovnog suda FBiH broj 32 0 P 132296 14 R od 25. rujna 2014. godine;
Jasminka Halilović protiv rješenja Vrhovnog suda FBiH broj 32 0 P 0129698 14 R od 28. kolovoza 2014. godine;
Jasminka Halilović protiv rješenja Vrhovnog suda FBiH broj 32 0 P 132981 14 R od 22. srpnja 2014. godine;
zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
AP 3235/14
1. Hercegovačko-neretvanski kanton (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Kantonalno javno pravobraniteljstvo Mostar, podnio je 11. srpnja 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 V 091627 14 V od 26. svibnja 2014. godine. U konkretnom slučaju osporenim rješenjem Kantonalni sud u Mostaru je usvojio prijedlog Općinskog suda u Mostaru te je odredio da će u predmetu broj 58 0 V 091627 14 V u nastavku postupka postupati Općinski sud u Konjicu. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da je u konkretnom slučaju zatražena delegacija nadležnosti zbog činjenice da Općinski sud u Mostaru ima velik priliv i zaostatak u rješavanju parničnih predmeta zbog čega je neophodno provesti delegaciju određenog broja predmeta radnih sporova na sudove sa područja nadležnosti tog suda, kako bi se moglo udovoljiti zakonskoj obvezi rješavanja sporova hitne prirode.
AP-3236/14
2. Hercegovačko-neretvanski kanton (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Kantonalno javno pravobraniteljstvo Mostar, podnio je 11. srpnja 2014. godine apelaciju protiv rješenja Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 V 091636 14 V od 26. lipnja 2014. godine. U konkretnom slučaju osporenim rješenjem Kantonalni sud u Mostaru je usvojio prijedlog Općinskog suda u Mostaru te je odredio da će u predmetu broj 58 0 V 091636 14 V u nastavku postupka postupati Općinski sud u Konjicu. U obrazloženju rješenja Kantonalni sud je naveo da je u konkretnom slučaju zatražena delegacija nadležnosti zbog činjenice da Općinski sud u Mostaru ima velik priliv i zaostatak u rješavanju parničnih predmeta zbog čega je neophodno provesti delegaciju određenog broja predmeta radnih sporova na sudove sa područja nadležnosti tog suda, kako bi se moglo udovoljiti zakonskoj obvezi rješavanja sporova hitne prirode.
AP-3448/14
3. Ivana Gašpar (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Širokog Brijega, koju zastupa Hrvoje Galić, odvjetnik iz Širokog Brijega, podnijela je 21. srpnja 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 Mal 024381 14 Gž od 3. lipnja 2014. godine. U konkretnom slučaju osporenim rješenjem žalba apelantice je odbijena i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Širokom Brijegu broj 64 0 Mal 024381 12 Mal od 30. listopada 2013. godine, a kojim je odbačena tužba apelantice i apelantica obvezana da tuženom nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 449,82 KM. U obrazloženju rješenja Općinski sud je naveo da apelantica nema pravo potraživanja naknade štete u parničnom postupku jer je utvrđeno da je predmetna šteta raspravljena, odnosno priznata pred nadležnim sudom u likvidacijskom postupku.
AP-4482/14
4. A.K. (u daljnjem tekstu: apelant) iz Brčkog, podnio je 16. listopada 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH broj 96 0 U 076950 14 Už od 26. kolovoza 2014. godine. Punomoćnik apelanta, Nail Gajević odvjetnik iz Sarajeva je 3. studenog 2014. godine je dopunio apelaciju. U konkretnom slučaju osporenim rješenjem žalba apelanta je odbijena i potvrđeno je rješenje Osnovnog suda Brčko distrikta BiH broj 96 0 U 076950 14 U od 10. lipnja 2014. godine, a kojim je tužba apelanta radi poništenja rješenja Apelacione komisije Ureda Gradonačelnika Brčko distrikta BiH preciznije navedenih u izreci rješenja, odbačena kao prijevremena.
AP-4509/14
5. Jasminka Halilović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Tuzla, podnijela je 20. listopada 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Vrhovnog suda FBiH broj 32 0 P 132296 14 R od 25. rujna 2014. godine. U konkretnom slučaju osporenim rješenjem odbačeni su kao nedopušteni podnesci tužiteljice označeni kao „Zahtjev za preispitivanje rješenja VS FBiH broj 32 0 P 132296 14 od 3. lipnja 2014. godine, Zahtjev za ponovno rješavanje po prijedlogu podnositeljice od 19. svibnja 2014. godine i 21. svibnja 2014. godine, Ponovljeni prijedlog i Zahtjev za delegiranje suda sa regije drugog kantona“. U obrazloženju rješenja Vrhovni sud je istakao da u okviru odredaba ZPP nije propisan pravni lijek protiv rješenja koje donosi Vrhovni sud FBiH u povodu izjavljenog prijedloga za svrsishodnu delegaciju, te da je o prijedlozima apelantice već pravomoćno odlučeno rješenjem Vrhovnog suda FBiH broj 32 0 P 132296 14 R od 3. lipnja 2014. godine.
AP-4510/14
6. Jasminka Halilović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Tuzle, podnijela je 20. listopada 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Vrhovnog suda FBiH broj 32 0 P 0129698 14 R od 28. kolovoza 2014. godine. U konkretnom slučaju osporenom odlukom odbačeni su kao nedopušteni podnesci tužiteljice označeni kao „Zahtjev za preispitivanje rješenja Vrhovnog suda FBiH broj 32 0 P 129698 14 od 3. lipnja 2014. godine, Zahtjev za ponovljeno rješavanje po prijedlogu podnositeljice od 14. travnja 2014. godine, 7. svibnja 2014. godine, 9. svibnja 2014. godine i 10. svibnja 2014. godine, Ponovljeni prijedlog i Zahtjev za delegiranje suda sa regije drugog kantona“. U obrazloženju rješenja Vrhovni sud je istakao da u okviru odredaba ZPP nije propisan pravni lijek protiv rješenja koje donosi Vrhovni sud FBiH u povodu izjavljenog prijedloga za svrsishodnu delegaciju, te da je o prijedlozima apelantice već pravomoćno odlučeno rješenjem Vrhovnog suda FBiH broj 32 0 P 129698 14 R od 3. lipnja 2014. godine.
AP-4511/14
7. Jasminka Halilović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Tuzle, podnijela je 20.
listopada 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Vrhovnog suda FBiH broj 32 0 P 132981 14 R od 22. srpnja 2014. godine. U konkretnom slučaju osporenim rješenjem odbačen je prijedlog apelantice da u predmetu koji se vodi pred Općinskim sudom u Tuzli broj 32 0 P 132981 P postupa stvarno nadležan sud u drugom kantonu. U obrazloženju rješenja Vrhovni sud FBiH je istakao da je predmetni prijedlog nedopušten iz razloga što apelantica dopunu prijedloga za delegaciju temelji na istim činjenicama na kojima je temeljila svoj ranije odbijeni prijedlog. Spajanje predmeta
8. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud, u skladu sa člankom 32. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP 3235/14.
Apelacioni navodi
9. U svim navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija) i/ili pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Osim toga, neki apelanti su se pozvali i na povredu nekih drugih ustavnih prava (npr., nediskriminacija, pravo na djelotvoran pravni lijek itd.), ali te navode nisu posebno obrazlagali niti argumentirali.
10. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda. Članak VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Članak 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
11. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi ustavnih prava na koja su se apelanti pozvali u pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na odluke donesene u postupku u kojima se odlučivalo o procesnoj dopustivosti pravnih lijekova koje su apelanti upotrijebili u konkretnim slučajevima. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije u konkretnim slučajevima, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnim postupcima odlučivalo o građanskim pravima i obvezama apelanata.
12. U vezi s tim, Ustavni sud se poziva na praksu Europskog suda za ljudska prava, prema kojoj je odgovor na pitanje, je li članak 6. stavak 1. Europske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje: «je li posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obveza» (vidi odluke Europskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. srpnja 1989. godine stavak 41; kao i H. protiv Francuske od 24. listopada 1989. godine stavak 47.).
13. Ustavni sud primjećuje da apelanti osporavaju odluke donesene u postupku u kojem su redovni sudovi odlučivali samo o procesnim pitanjima, odnosno utvrđivali samo procesnu dopustivost predmetnih pravnih lijekova. Dakle, iz navedenog proizilazi da se osporenim odlukama nije odlučivao o «građanskim pravima i obvezama» u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da su apelacije u odnosu na navodne povrede članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
14. Ustavni sud, dalje, zapaža da se u predmetnim postupcima, a imajući u vidu da se u osporenim odlukama odlučivalo isključivo o procesnim pitanjima, nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.
15. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu članka 18. stavak (3) točka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
16. U skladu sa člankom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić