Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-139/12 (A. M.)

Odluka donesena 09. 12. 2014.

  • Zahtjev za preispitivanje - usvojen
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-139/12

Apelacija

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti

09. 12. 2014.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić, Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 9. decembra 2014. godine, u predmetu broj AP 139/12, rješavajući zahtjev Anice Mlinarević na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav 3. i člana 68. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» br. 22/14 i 57/14), donio je

RJEŠENJE

Usvaja se zahtjev Anice Mlinarević za preispitivanje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine broj AP 139/12 od 23. decembra 2013. godine.

OBRAZLOŽENJE

1. Anica Mlinarević (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Ljubuškog, podnijela je 31. decembra 2013. godine zahtjev za preispitivanje Odluke Ustavnog suda broj AP 139/12 od 23. decembra 2013. godine. Apelantica je dopunila zahtjev 8. januara 2014. godine.

2. Ustavni sud je, Odlukom broj AP 3826/10 od 23. decembra 2013. godine, u okviru koje je razmatran i aplanticin predmet broj AP 139/12, u Vijeću od pet sudija u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, odbacio kao nedopuštenu apelanticinu apelaciju podnesenu protiv presude Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 63 0 P 000383 10 Rev od 27. septembra 2011. godine, zbog proteka roka za podnošenje apelacije.

3. U zahtjevu za preispitivanje apelantica je, između ostalog, navela da je Ustavni sud donio pogrešnu odluku s obzirom da je osporenu presudu Vrhovnog suda dobila 21. novembra 2011. godine od svog bivšeg advokata kojem je otkazala punomoć u decembru 2009. godine (apelatnica je u prilogu zahtjeva dostavila kopiju otkaza punomoći advokatu Ivanu Hercegu koji je upućen Osnovnom sudu u Ljubuškom, ali bez prijemnog pečata suda). Apelantica smatra da je s obzirom na datum prijema odluke Vrhovnog suda, apelaciju trebala podnijeti najdalje do 20. januara 2012. godine, što je i učinila, tj. 7. januara 2012. godine, te da je njena apelacija blagovremena. U dopuni zahtjeva apelantica je dostavila kopiju obavijesti Hrvatske pošte d.o.o Mostar u kojoj je navedeno da je „6. siječanj blagdan Sveta tri kralja i neredni dan za Hrvatsku poštu Mostar“. Apelantica je zatražila od Ustavnog suda da zbog navedenog usvoji predmetni zahtjev za preispitivanje i njen predmet ponovo uzme u rad.

4. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredaba člana 68. Pravila Ustavnog suda, koje u relevantnom dijelu glase:

Član 68.

1) U slučaju kada se otkrije neka činjenica koja je po svojoj naravi mogla odlučno utjecati na ishod spora i koja, kad je odluka bila donesena, nije bila poznata Ustavnom sudu i nije razumno mogla biti poznata stranci, ta stranka može, u roku od šest mjeseci, nakon što je stekla saznanje o toj činjenici, zatražiti od Ustavnog suda preispitivanje te odluke, a najkasnije u roku od godinu dana od dana prijema odluke.

2)U zahtjevu treba navesti odluku čije se preispitivanje traži, kao i podatke potrebne da se pokaže kako su ispunjeni uvjeti predviđeni u stavu (1) ovog člana. U prilogu zahtjeva se dostavlja kopija svih dokumenata koji ga potvrđuju. Zahtjev i dokumenti dostavljaju se Ustavnom sudu. […]

4) Kada izvorno vijeće odluči da će preispitati svoju odluku, predmet preispitivanja se razmatra u skladu sa pravilima koja se primjenjuju u redovnom postupku pred Ustavnim sudom.

5. Iz navedenog člana Pravila Ustavnog suda proizlazi da su uvjeti za usvajanje zahtjeva za preispitivanje odluke Ustavnog suda postojanje činjenica koje su po svojoj naravi mogle odlučno utjecati na ishod spora i koje, kad je odluka bila donesena, nisu bile poznate Ustavnom sudu i nisu razumno mogle biti poznate stranki, te da je zahtjev podnesen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana saznanja o tim činjenicama, ali najkasnije od godinu dana od dana prijema odluke čije se preispitivanje zahtijeva.

6. S obzirom da je odluka Ustavnog suda, čije se preispitivanje traži, donesena 23. decembra 2013. godine, a zahtjev podnesen 31. decembra 2013. godine, slijedi da je zahtjev za preispitivanje podnesen u roku iz člana 68. stav 1. Pravila Ustavnog suda.

7. Odluke Ustavnog suda su na osnovu člana VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine konačne i obavezujuće. S obzirom na to da zahtjev za preispitivanje odluke Ustavnog suda dovodi u pitanje konačnost odluke Ustavnog suda, mogućnost preispitivanja tih odluka je, prema članu 68. Pravila Ustavnog suda, izuzetan postupak i mora biti strogo ispitivana.

8. U postupku preispitivanja konačne odluke Ustavnog suda Ustavni sud je ograničen na ispitivanje o tome da li su prima facie činjenice koje su podnesene takve da bi mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S ciljem utvrđivanja da li bi činjenice na kojima se osniva zahtjev za preispitivanje mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati, one se moraju razmatrati u vezi sa odlukom Ustavnog suda čije se preispitivanje traži. U vezi s tim, Ustavni sud ističe da sam zahtjev za preispitivanje nije dovoljan da dovede do zaključka da bi činjenice navedene u zahtjevu mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. S druge strane, Ustavni sud ne može isključiti mogućnost da bi činjenice koje su u pitanju mogle po svojoj prirodi odlučujuće utjecati. Ustavni sud treba da odluči da li činjenice navedene u zahtjevu stvaraju nedoumicu u pogledu zaključaka sadržanih u odluci Ustavnog suda čije se preispitivanje traži.

9. Nakon razmatranja predmetnog zahtjeva za preispitivanje i naknadnog uvida u spis, konstatira se da je punomoćnik apelantice, advokat Ivan Herceg koji je, prema konstataciji Vrhovnog suda u presudi broj 63 0 P 000383 10 Rev od 27. septembra 2011. godine zastupao apelanticu u postupku po reviziji, primio presudu 7. novembra 2011. godine kao zastupnik apelantice (što je navedeno u dostavnici koju je Vrhovni sud dostavio na zahtjev Ustavnog suda), a apelantica je apelaciju podnijela 7. januara 2012. godine (61. dan), pa je Ustavni sud u konkretnom slučaju zaključio da je apelantica podnijela apelaciju nakon proteka roka za podnošenju apelacije. Stoga su apelantičini navodi o tome da je opozvala punomoć advokatu Ivanu Hercegu suprotni stanju u spisu. Međutim, u konkretnom slučaju apelantica je, pored navedenog istakla, kao novu činjenicu na kojoj temelji svoj zahtjev za preispitivanje, da je posljednji dan roka za podnošenje apelacije (6. januar 2012. godine) bio neradni dan za poštu iz koje je poslala apelaciju. U dopuni zahtjeva za preispitivanje od 8. januara 2014. godine, kao dokaz za navedenu tvrdnju, apelantica je dostavila Obavijest o neradnom danu Hrvatske Pošte d.o.o. Mostar - Operativna jedinica Ljubuški, Dj. Broj U-

03/2014 od 7. januara 2014. godine, u kojoj je navedeno da je 06. januar blagdan Sveta tri kralja neradni dan za Hrvatsku Poštu Mostar.

10. U vezi sa navedenim, Ustavni sud podsjeća da je rješavajući u sličnim slučajevima, između ostalog, po zahtjevu za preispitivanje Odluke Ustavnog suda broj AP 1210/09 od 11. februara 2010. godine, donio Rješenje (6. decembra 2012. godine) kojim je usvojio zahtjev apelanata za preispitivanje odluke Ustavnog suda broj AP 1210/09 od 11. februara 2010. godine.

11. Ustavni sud je tom je tom prilikom imao u vidu da je Evropski sud za ljudska prava (u predmetu Sabri Gunes protiv Turske aplikacija broj 27396/06, presuda od 29. juna 2012. godine), zauzeo stav da, u slučaju kada posljednji dan roka za podnošenje aplikacije Evropskom sudu pada na dan praznika ili neradni dan, te se aplikacija podnese sljedećeg radnog dana, smatrat se neblagovremenom usprkos domaćem pravu koje predviđa da se pri računanju rokova ako je zadnji dan roka neradni dan rok prenosi na prvi naredni radni dan. Evropski sud je u navedenoj presudi istakao da ima svoja autonomna pravila i nije dužan uzimati u obzir lokalne praznike i neradne dane, te aplikanti moraju imati u vidu kada im ističe posljednji dan roka za obraćanje Evropskom sudu i postupiti adekvatno toj okolnosti, odnosno moraju strogo poštovati propisani rok od šest mjeseci.

12. Ustavni sud je tada imao u vidu činjenicu da prema svim relevantnim zakonima u Bosni i Hercegovini kada posljednji dan roka pada u neradni dan, rok se završava prvog narednog radnog dana umjesto na neradni dan. I problemi se i ne javljaju kada su u pitanju općepoznati i općepriznati praznici odnosno neradni dani u Bosni i Hercegovini. Problemi, međutim, nastaju iz razloga što u Bosni i Hercegovini nije na jedinstven način uređeno pitanje praznika odnosno neradnih dana, pa se vrlo često događa da je neki dan redovan radni dan za Ustavni sud, ali je u nekoj od lokalnih zajednica taj dan neradni za javne institucije, što znači da pitanje šta je neradni dan nije riješeno na jedinstven način u cijeloj Bosni i Hercegovini. Stoga je Ustavni sud zauzeo stav da, iako bi bilo bolje da apelanti ne čekaju posljednji dan roka za podnošenje apelacije bez nekog posebnog razloga, u ovakvim slučajevima apelantima dopusti da apelaciju podnesu prvi naredni radni dan u lokalnoj zajednici ukoliko 60. dan roka ističe na neradni dan u toj lokalnoj zajednici, smatrajući da bi bilo nesrazmjerno od apelanata očekivati da odlaze u drugo mjesto kako bi svoju apelaciju predali na poštu u mjestu u kojem taj dan nije neradni dan, odnosno da dođu u sjedište Ustavnog suda kako bi predali svoju apelaciju.

13. Imajući u vidu iznesene argumente, praksu Ustavnog suda pri ocjeni blagovremenosti apelacije u sličnim slučajevima, apelantičine navode u zahtjevu za preispitivanje, dokumentaciju koju je apelantica dostavila u prilogu svog zahtjeva, te nakon naknadnog uvida u spis, Ustavni sud zaključuje da navedena činjenica ima karakter nove činjenice u smislu člana 68. Pravila Ustavnog suda koja može uticati na drugačije odlučenje Ustavnog suda.

14. Imajući u vidu navedeno te odredbe člana 68. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.

Predsjednica

Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Rješenje, zaključak, obavještenje i ostali akti u predmetu AP-139/12 (A. M.) | Sudska praksa | Aktio