Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-738/14 (S. V.)

Odluka donesena 18. 12. 2014.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Građanski postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-738/14

Apelacija

Odluka o meritumu

18. 12. 2014.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 738/14, rješavajući apelaciju Sofije Vencelj, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav 2 tačka b), člana 59 stav (1) i (2) i člana 62 stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 22/14 i 57/14), u sastavu:

Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 18. decembra 2014. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Sofije Vencelj.

Utvrđuje se povreda člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci u predmetu broj 71 0 Mal 040290 08 Mal.

Nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da, u skladu s članom 62 stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, po hitnom postupku donese odluku u predmetu broj 71 0 Mal 040290 08 Mal, u skladu s članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da, u skladu s članom 72 stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o mjerama koje su preduzetim s ciljem da se izvrši ova odluka.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Sofija Vencelj (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Banje Luke, koju zastupa Stevo Vojnović, advokat iz Banje Luke, podnijela je 14. februara 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog toga što u razumnom roku nije okončan parnični postupak u predmetu Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 71 0 Mal 040290 08 Mal.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23 stav (1) Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 10. novembra 2014. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Osnovni sud je 19. novembra 2014. godine dostavio odgovor na apelaciju. III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelantkinjinih navoda i dokumenata koji su predočeni Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sljedeći način.

5. „Zavod za izgradnju“ a.d. Banja Luka (u daljnjem tekstu: tužilac) podnio je protiv apelantkinje 17. septembra 2002. godine Osnovnom sudu prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave radi naplate stanarine, komunalne naknade i naknade za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta u ukupnom iznosu od 1.642,00 KM.

6. Osnovni sud je Rješenjem o izvršenju broj I-5934/02 od 14. srpnja 2003. godine odredio predloženo izvršenje.

7. Apelantkinja je 22. januara 2004. godine protiv navedenog rješenja izjavila prigovor, nakon čega je po osnovu člana 50 Zakona o izvršnom postupku predmetni postupak nastavljen prema pravilima parničnog postupka, koji se nastavio voditi pod brojem Mal- 2730/04.

8. Osnovni sud je pripremno ročište održao 5. februara 2008. godine, a ročište za glavnu raspravu 5. ožujka 2008. godine.

9. Presudom broj Mal-2730/04 od 4. aprila 2008. godine Osnovni sud je u cijelosti odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužioca. Nezadovoljan navedenom presudom, tužilac je uložio žalbu koju je Okružni sud u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) usvojio i Rješenjem broj 011-0-GŽ-08-001 137 od 28. avgusta 2008. godine prvostepenu presudu ukinuo i predmet vratio na ponovni postupak.

10. U toku postupka na strani tužioca pristupio je novi tužilac, Grad Banja Luka (u daljnjem tekstu: drugotužilac), sa zahtjevom za isplatu komunalne naknade i naknade za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta.

11. U ponovljenom postupku Osnovni sud je 7. septembra 2009. godine donio Presudu broj 71 0 Mal 040290 08 Mal kojom je apelantkinja obavezana da tužiocu isplati iznos od 723,82 KM s kamatom po osnovu neplaćene stanarine, a drugotužiocu na ime duga na ime neplaćene komunalne naknade i naknade za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta ukupan iznos od 463,58 KM sa zateznom kamatom. Apelantkinja je takođe obavezana da tužiocima plati troškove parničnog postupka.

12. Nezadovoljna navedenom presudom apelantkinja je izjavila žalbu, a Okružni sud je Presudom broj 71 0 Mal 040290 09 Gž od 25. novembra 2009. godine apelantkinjinu žalbu djelomično uvažio, presudu Osnovnog suda ukinuo u dijelu kojim je apelantkinja obavezana da drugotužiocu isplati dug po osnovu neplaćene komunalne naknade i naknade za korišćenje gradskog građevinskog zemljišta, i predmet u tom dijelu vraćen na ponovno suđenje, dok je u ostalom dijelu apelantkinjina žalba odbijena i potvrđena prvostepena presuda.

13. U ponovljenom postupku, Osnovni sud je 2. decembra 2010. godine zakazao pripremno ročište koje je odgođeno zbog toga što postupajući stručni saradnik nije bio upoznat sa spisom predmeta.

14. Podneskom od 22. aprila 2013. godine apelantkinja je urgirala da Osnovni sud zakaže ročište i donese presudu.

15. Prema stanju spisa postupak nije okončan.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

16. Apelantkinja smatra da je zbog dužine trajanja postupka došlo do kršenja njenog prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantkinja je između ostalog istakla da se postupak vodi 11 godina i pet mjeseci, te da smatra da odgovornost za dužinu predmetnog postupka snosi Osnovni sud koji u navedenom predmetu nije postupao i pored apelantkinjinog urgiranja. Imajući u vidu navedeno, apelantkinja je predložila da Ustavni sud utvrdi povredu navedenog prava, naloži Osnovnom sudu da predmet hitno u uzme u rad i donese odluku, te obveže Vladu Republike Srpske da apelantkinji isplati naknadu nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u iznosu od 150,00 KM za svaku godinu neopravdanog trajanja postupka.

b) Odgovor na apelaciju

17. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je ukratko izložio hronologiju postupka te istakao da je trebalo da taj sud postupi po nalogu drugostepenog suda, pri čemu napominje da je preopterećen s velikim brojem Mal predmeta (18.000), zbog čega smatra da je apelacija neosnovana.

V.Relevantni propisi

18. Zakon o izvršnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10 i 57/12) u relevantnom dijelu glasi:

Postupak povodom prigovora protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave Član 50.

(1) Izvršenik će u prigovoru protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave odrediti u kom dijelu pobija to rješenje. Prigovor mora biti obrazložen.

(2) Ako u prigovoru nije određeno u kom dijelu se pobija, obim pobijanja će se cijeniti na osnovu obrazloženja.

(3) Neobrazložen prigovor sud će odbaciti.

(4) Ako se rješenje o izvršenju pobija u potpunosti ili samo u dijelu kojim je utvrđeno postojanje potraživanja, prijedlog za izvršenje smatrat će se tužbom i u tom slučaju sud će postupati po odredbama parničnog postupka. (5) Kada je podnesen prigovor iz stava 4. ovog člana, sud će odgoditi izvršenje i nastavit će ga, na prijedlog tražioca izvršenja, nakon pravosnažnosti odluke parničnog suda, ako tražilac izvršenja uspije sa tužbom.

(6) Ako prvostepeni parnični sud odbije tužbeni zahtjev i ukine rješenje o izvršenju u pobijanom dijelu, naložiće i obustavu izvršnog postupka. Nakon pravosnažnosti ove odluke parničnog suda, izvršni sud će rješenjem konstatovati da je izvršni postupak obustavljen i ukinuće provedene radnje u izvršnom postupku.

(7) Ako se rješenje o izvršenju pobija samo u dijelu kojim je određeno izvršenje, dalji postupak nastaviće se kao postupak po prigovoru protiv rješenja o izvršenju donesenog na osnovu izvršne isprave.

(8) Ako se prigovor iz stava 7. ovog člana prihvati, dio rješenja o izvršenju kojim je izvršeniku naloženo da namiri potraživanje ima svojstvo izvršne isprave na osnovu koje se može ponovo tražiti izvršenje.

19. Zakon o parničnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u relevantnom dijelu glasi:

Član 10.

Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

VI.Dopustivost

20. U skladu s članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

21. U skladu s članom 18 stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

22. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno da razmatra apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da postupak nije okončan više od 12 godina, Ustavni sud smatra da je apelacija, u smislu člana 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u «razumnom roku» kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Na kraju, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18 stav (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji koji drugi formalni razlog zbog kog apelacija nije dopustiva.

23. Imajući u vidu odredbe člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18 stav (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

24. Apelantkinja smatra da joj je zbog dužine trajanja parničnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

25. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sve osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

26. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svatko ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […] Period koji se uzima u obzir

27. Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak pokrenut prijedlogom za izvršenje tužioca od 17. septembra 2002. godine radi izvršenja na osnovu vjerodostojne isprave, te da je po osnovu člana 50 Zakona o izvršnom postupku postupak nastavljen prema pravilima Zakona o parničnom postupku, i da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba da uzme pri ocjeni dužine postupka jeste period duži od 12 godina.

Analiza razumnosti trajanja postupka

28. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da se postupak tiče isplate duga, te da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje je trebalo provesti, u konkretnom slučaju ne može govoriti o naročito složenom predmetu.

29. Analizirajući dužinu trajanja postupka koji traje od 17. septembra 2002. godine i ponašanje redovnih sudova, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud o prijedlogu za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave odlučio nakon proteka devet mjeseci, te da je tom sudu, nakon što je odlučeno da će se predmet nastaviti prema pravilima parničnog postupka, trebalo više od četiri godine da donese prvostepenu presudu (4. aprila 2008. godine). Međutim, rješenjem Okružnog suda od 28. avgusta 2008. godine, prvostepena presuda je ukinuta i predmet je vraćen na ponovni postupak. Ustavni sud dalje zapaža da je u ponovljenom postupku Osnovnom sudu trebalo približno godinu dana da ponovo donese prvostepenu presudu (7. septembra 2009. godine), koja je zatim presudom Okružnog suda od 25. novembra 2009. godine djelimično ukinuta i predmet u tom dijelu vraćen na ponovno suđenje. U ponovljenom postupku, Osnovni sud je nakon proteka više jedne godine zakazao pripremno ročište (2. decembra 2010. godine) koje je odgođeno, nakon čega Osnovni sud u periodu od približno četiri godine nije zakazao pripremno ročište s ciljem da okonča postupak. U svom odgovoru na apelaciju Osnovni sud se osvrnuo na dužinu trajanja postupka od 2009. godine, te je istakao da je razlog nepostupanja u navedenom predmetu činjenica da je preopterećen većim brojem Mal predmeta. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća na praksu Evropskog suda i vlastitu jurisprudenciju prema kojima je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima i javnim vlastima da se povinuju zahtjevima i uslovima iz Evropske konvencije (vidi Evropski sud, Zanghi protiv Italije, presuda od 19. februara 1991. godine, serija A broj 194, stav 21, i Ustavni sud, Odluka broj AP 1070/05 od 9. februara 2006. godine, stav 34). Takođe, Ustavni sud podsjeća i na odredbu člana 10 ZPP kojom je regulisana obaveza suda da postupak provede bez odugovlačenja. Stoga, ocjenjujući ponašanje Osnovnog suda, te imajući u vidu da apelantkinja i Okružni sud svojim ponašanjem nisu doprinijeli dužini postupka, Ustavni sud smatra da dužina postupka koji traje više od 12 godina i koji, prema stanju spisa još uvijek nije okončan, može u cijelosti da se pripiše Osnovnom sudu.

30. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju, zbog dužine trajanja postupka, povrijeđeno apelantkinjino pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Pitanje naknade nematerijalne štete

31. U smislu člana 74 stav (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud, iznimno, može da odredi naknadu za nematerijalnu štetu, na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizilaze iz prakse Ustavnog suda. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

32. U konkretnom slučaju Ustavni sud smatra da je apelantkinji dovoljna satisfakcija to što je utvrđeno kršenje njenog prava na pravično suđenje i što je izdan nalog Osnovnom sudu da po hitnom postupku donese odluku.

VIII.Zaključak

33. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije u odnosu na «donošenje odluke u razumnom roku» u situaciji kada postupak nije okončan duže od 12 godina od pokretanja. Ustavni sud smatra da dosadašnje trajanje postupka može u cijelosti da se stavi na teret Osnovnom sudu koji nije dao razloge koji bi mogli da se smatraju razumnim i objektivnim opravdanjem za ovako dugo trajanje postupka.

34. Na osnovu člana 59 stav (1) i (2) i člana 62 stav (7) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

35. Shodno članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjedica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-738/14 (S. V.) | Sudska praksa | Aktio