Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-891/14 („Zavod za izgradnju“ a.d. Banja Luka)

Odluka donesena 13. 01. 2015.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Isplata duga
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-891/14

Apelacija

Odluka o meritumu

13. 01. 2015.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 891/14, rješavajući apelaciju „Zavoda za izgradnju“ a.d. Banja Luka, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. stav (1) i (2) i člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14 - Prečišćeni tekst), u sastavu:

Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 13. januara 2015. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija „Zavoda za izgradnju“ a.d. Banja Luka.

Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci u predmetu broj 71 0 Mal 052844 14 Mal 2, a koji je zbog smrti tuženog prekinut Rješenjem broj 71 0 Mal 052844 14 Mal 2 od 24.

novembra 2014. godine.

Nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da, u skladu s članom 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nakon što nasljednici tuženog ili staratelj zaostavštine preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine, po hitnom postupku donese odluku u predmetu broj 71 0 Mal 052844 14 Mal 2, u skladu s članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav

1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da, kada se steknu uvjeti za nastav postupka, u skladu s članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. „Zavod za izgradnju“ a.d. Banja Luka (u daljnjem tekstu: apelant), koje zastupa generalni direktor Aleksandar Cvijanović, podnio je 26. februara 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog toga što u razumnom roku nije okončan postupak koji se vodi pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj 71 0 Mal 052844 14 Mal 2.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. stav (1) Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda je zatraženo 10. novembra 2014. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Osnovni sud je odgovor na apelaciju dostavio 14. novembra 2014. godine, koji je dopunjen podneskom od 26. novembra 2014. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Apelant je 17. septembra 2002. godine Osnovnom sudu podnio prijedlog za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave protiv V. J. (u daljnjem tekstu izvršenik) radi isplate duga na ime stanarine, komunalne naknade i naknade za korištenje građevinskog zemljišta u ukupnom iznosu od 1.353,43 KM sa zakonskim zateznim kamatama. U prijedlogu za izvršenje apelant je tražio da Osnovni sud dozvoli izvršenje popisom, procjenom i prodajom izvršenikovih pokretnih stvari, te uplatom tako dobijenih sredstava na apelantov transakcijski račun. Predmet je u Osnovni sud zaprimljen u rad pod brojem I-5916/02.

6. Osnovni sud je Rješenjem o izvršenju broj I-5916/02 od 15. jula 2003. godine odredio predloženo izvršenje.

7. Nezadovoljan navedenim rješenjem izvršenik je 11. januara 2005. godine izjavio prigovor, kojim osporava apelantovo potraživanje navodeći da nema nikakvih obaveza prema njemu i traži da se rješenje o izvršenju stavi van snage. Izvršenik je također istakao prigovor zastare.

8. Rješenjem broj I-5916/02 od 26. januara 2005. godine Osnovni sud je na osnovu člana 50. ZKP-a odgodio izvršenje rješenja o izvršenju, te odredio da će izvršni postupak protiv izvršenika (u daljnjem tekstu: tuženi) nastaviti po pravosnažnom okončanju parničnog postupka na prijedlog apelanta ukoliko on uspije s tužbom. Predmetni spis je 1. marta 2005. godine zaveden u parnični upisnik Osnovnog suda pod brojem 71 0 Mal 052844 14 Mal 2.

9. Osnovni sud je pripremno ročište održao 24. novembra 2014. godine na kojem je utvrđeno da je tuženi preminuo 8. jula 2014. godine, te da se iza tuženog vodi ostavinski spis u predmetu broj 71 0 O 195645 14 O.

10. Rješenjem Osnovnog suda od 24. novembra 2014. godine parnični postupak je prekinut te je određeno da će se nastaviti kada nasljednici tuženog ili staratelj zaostavštine preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.

11. Prema stanju u spisu predmetni postupak je prekinut.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

12. Apelant smatra da mu je u predmetnom postupku povrijeđeno pravo na «suđenje u razumnom roku» kao sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je, između ostalog, istakao da se postupak vodi više od 11 godina i da još uvijek nije donesena prvostupanjska odluka. Imajući u vidu navedeno apelant predlaže da Ustavni sud utvrdi povredu navedenog prava, te da apelantu odredi naknadu nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku.

b) Odgovor na apelaciju

13. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je ukratko izložio hronologiju postupka kako je već navedeno u činjeničnom dijelu odluke i predložio da se apelacija u cijelosti odbije ne izjašnjavajući se pri tome o razlozima dužine trajanja postupka. U dopuni odgovora na apelaciju od 24. novembra 2014. godine Osnovni sud je istakao da je parnični postupak prekinut zbog smrti tužitelja. V.Relevantni propisi

14. Zakon o izvršnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10 i 57/12) u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan postupati hitno.

(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 50.

Postupak povodom prigovora protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave (1) Izvršenik će u prigovoru protiv rješenja o izvršenju na osnovu vjerodostojne isprave odrediti u kom dijelu pobija to rješenje. Prigovor mora biti obrazložen.

(2) Ako u prigovoru nije određeno u kom dijelu se pobija, obim pobijanja će se cijeniti na osnovu obrazloženja.

(3) Neobrazložen prigovor sud će odbaciti.

(4) Ako se rješenje o izvršenju pobija u potpunosti ili samo u dijelu kojim je utvrđeno postojanje potraživanja, prijedlog za izvršenje smatrat će se tužbom i u tom slučaju sud će postupati po odredbama parničnog postupka.

(5) Kada je podnesen prigovor iz stava 4. ovog člana, sud će odgoditi izvršenje i nastavit će ga, na prijedlog tražioca izvršenja, nakon pravosnažnosti odluke parničnog suda, ako tražilac izvršenja uspije sa tužbom.

(6) Ako prvostepeni parnični sud odbije tužbeni zahtjev i ukine rješenje o izvršenju u pobijanom dijelu, naložit će i obustavu izvršnog postupka. Nakon pravosnažnosti ove odluke parničnog suda, izvršni sud će rješenjem konstatirati da je izvršni postupak obustavljen i ukinuće provedene radnje u izvršnom postupku.

(7) Ako se rješenje o izvršenju pobija samo u dijelu kojim je određeno izvršenje, dalji postupak nastaviti će se kao postupak po prigovoru protiv rješenja o izvršenju donesenog na osnovu izvršne isprave.

(8) Ako se prigovor iz stava 7. ovog člana prihvati, dio rješenja o izvršenju kojim je izvršeniku naloženo da namiri potraživanje ima svojstvo izvršne isprave na osnovu koje se može ponovo tražiti izvršenje.

15. Zakon o parničnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u relevantnom dijelu glasi:

Član 10.

Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 378. stav 1.

Postupak se prekida:

1) kad stranka umre ili izgubi parničnu sposobnost Član 380.

Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za vršenje parničnih radnji.

Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave, sud može na osnovu te rasprave donijeti odluku.

Parnične radnje koje je jedna stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakvo pravno dejstvo. Njihovo dejstvo počinje tek pošto postupak bude nastavljen.

Član 381.

Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članu 378. točka. 1. do 4. ovog zakona nastaviće se kad nasljednik ili staralac zaostavštine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravnik ili pravni sljedbenici pravnog lica preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.

VI.Dopustivost

16. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

17. U skladu s članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

18. Ustavni sud naglašava da, u skladu s članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da postupak nije okončan više od 12 godina, Ustavni sud smatra da je apelacija, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u «razumnom roku» kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. stav (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji koji drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

19. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18. stav (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

20. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

21. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stavka 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

22. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svatko ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […] Period koji se uzima u obzir

23. Ustavni sud zapaža da je postupak pokrenut apelantovim prijedlogom za izvršenje od 17. septembra 2002. godine radi izvršenja na osnovu vjerodostojne isprave, te da je na osnovu člana 50. Zakona o izvršnom postupku ovaj postupak nastavljen prema pravilima Zakona o parničnom postupku, i da je taj postupak, prema stanju spisa, prekinut 24. novembra 2014. godine zbog smrti tuženog te je određeno da će se nastaviti kada nasljednici tuženog ili staratelj zaostavštine preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine. Stoga, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine postupka do njegovog prekida jeste period od 12 godina i 10 mjeseci.

Analiza razumnosti trajanja postupka

24. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da se postupak tiče isplate duga po osnovu vjerodostojne isprave, te da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje je trebalo provesti, u konkretnom slučaju ne može govoriti o naročito složenom predmetu.

25. Analizirajući dužinu trajanja postupka koji traje od 17. septembra 2002. godine i ponašanje redovnog suda, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud o prijedlogu za izvršenje na osnovu vjerodostojne isprave odlučio nakon proteka 10 mjeseci, te da je tom sudu, nakon što je rješenjem od 26. januara 2005. godine odlučio da će se predmet nastaviti prema pravilima parničnog postupka, trebalo više od devet godina da održi pripremno ročište u navedenom predmetu (24. novembra 2014. godine). Ustavni sud dalje zapaža da je na navedenom pripremnom ročištu utvrđeno da je tuženi preminuo, zbog čega je Općinski sud donio rješenje o prekidu postupka. U svom odgovoru na apelaciju Osnovni sud se nije izjašnjavao na razloge dužine ovog parničnog postupka, iz čega Ustavni sud primjećuje da nema razumnog opravdanja zbog čega Osnovni sud u periodu dužem od 12 godina nije okončao predmetni postupak. S tim u vezi, a imajući u vidu da je postupak započet prema pravilima izvršnog postupka, a nastavljen prema pravilima parničnog postupka, Ustavni sud podsjeća da u izvršnom postupku zbog njegove hitne prirode treba postupati hitno (vidi Evropski sud, Comingersoll S. A. protiv Portugala, stav 23, 2000. godina), što je i regulirano članom 5. ZIP-a, i na odredbu člana 10. ZPP kojom je regulirana obaveza suda da postupak provede bez odugovlačenja. Stoga, ocjenjujući ponašanje Osnovnog suda, te imajući u vidu da apelant svojim ponašanjem nije doprinio dužini postupka, Ustavni sud smatra da se dužina postupka koji je do trenutka prekida trajao 12 godina i 10 mjeseci ne može smatrati razumnom s aspekta standarda prava na pravično suđenje, te da se navedeni period može u cijelosti pripisati Osnovnom sudu.

26. Stoga, Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju, zbog dužine trajanja postupka do njegovog prekida, povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

27. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta i odredbu člana 380. Zakona o parničnom postupku prema kojoj za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za vršenje parničnih radnji, a sud ne može poduzimati bilo kakve radnje u postupku, Ustavni sud je naložio Osnovnom sudu da po hitnom postupku okonča postupak kada se steknu uvjeti za njegov nastavak, odnosno kada nasljednici ili staratelji zaostavštine, ili novi zakonski zastupnik preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.

Pitanje naknade nematerijalne štete

28. U smislu člana 74. stav (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud, iznimno, može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu na temelju pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

29. U konkretnom slučaju Ustavni sud smatra da je apelantu dovoljna satisfakcija to što je utvrđeno kršenje njegovog prava na pravično suđenje i što je izdan nalog Osnovnom sudu da po hitnom postupku okonča postupak nakon što se steknu uvjeti za njegov nastavak.

VIII.Zaključak

30. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na «donošenje odluke u razumnom roku» u situaciji kada postupak nije okončan 12 godina i 10 mjeseci od trenutka njegovog pokretanja do trenutka prekida, a ne postoje razlozi koji bi se mogli smatrati razumnim i objektivnim opravdanjem za ovako dugo trajanje postupka.

31. Na osnovu člana 59. stav (1) i (2) i člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

32. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o meritumu u predmetu AP-891/14 („Zavod za izgradnju“ a.d. Banja Luka) | Sudska praksa | Aktio