Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-5417/13 (S. S.)
Odluka donesena 10. 02. 2015.
- Nije pravo koje uživa zaštitu Ustava i EK
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-5417/13
Apelacija
Odluka o dopustivosti
10. 02. 2015.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić, Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 10. februara 2015. godine, u predmetu broj AP 5417/13, rješavajući apelaciju Sabita Subašića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h, člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Sabita Subašića protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 65 0 P 046188 09 Gz, od 7. oktobra 2013. godine i presude Općinskog suda u Sarajevu, broj 65 0 P 46188 07 P, od 28. aprila 2009. godine zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Sabit Subašić (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Esad Hrvačić, advoakt iz Sarajeva, podnio je 31. decembra 2013. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 65 0 P 046188 09 Gz, od 7. oktobra 2013. godine i presude Općinskog suda u Sarajevu, broj 65 0 P 46188 07 P, od 28. aprila 2009. godine.
2. Presudom Općinskog suda, od 28. aprila 2009. godine, koja je potvrđena presudom Kantonalnog suda, od 7. oktobra 2013. godine utvrđeno je da nije pravno valjan usmeni testament umrlog M.M. kojim je poslovni prostor u Sarajevu Abadžiluk 14 upisan u zk.ul. broj XIX/18 k.o. Sarajevo ostavljen apelantu i određeno da se ostavina iza umrlog M.M. treba raspodijeliti u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju između zakonskih nasljednika.
3. Apelant u apelaciji navodi da mu je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
4. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
5. Apelant se žali na osporene presude smatrajući da mu je istim povrijeđeno njegovo pravo na imovinu. S tim u vezi, Ustavni sud ističe da član II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i član 1. Protokola broj 1. uz Evropsku kovenciju, štiti samo postojeću imovinu, a ne i pravo na sticanje imovine (vidi, Evropski sud za ljudska prava, Marckx, presuda od 13. juna 1979. godine serija A- 31). Zbog toga su navedeni članovi Ustava Bosne i Hercegovine i Evropske konvencije primjenjivi samo na postupke koji imaju za predmet spora imovinu, a ne postupke u kojima apelant nastoji sebi osigurati pravo na sticanje imovine. U konkretnom slučaju, predmet spora pred sudovima je poništenje usmenog testamenta. Shodno navedenom, na osnovu pomenutog usmenog testamenta apelantu je u nasljedstvo trebao biti dat poslovni prostor bliže opisan u ovoj odluci, ali s obzirom da je testament poništen, poslovni prostor, ne predstavlja postojeću imovinu apelanta, niti je on na osnovu relevantih propisa mogao imati «legitimno očekivanje» da će je steći. Takav poslovni prostor može eventualno predstavljati buduću imovinu, jer je apelant očekivao da će na osnovu usmenog testmenta steći pravo na imovinu. Međutim, pravo sticanje imovine, nije zaštićeno članom II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, jer se navedenom odredbom ne štiti buduća imovina, pa je apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić