Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-967/12 (Zemljoradnička zadruga "Srbac" p.o. Srbac)
Odluka donesena 26. 02. 2015.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Izvršni postupak
- Izvršenje
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-967/12
Apelacija
Odluka o meritumu
26. 02. 2015.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 967/12, rješavajući apelaciju Zemljoradničke zadruge "Srbac" p.o. Srbac, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 26. februara 2015. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Zemljoradničke zadruge "Srbac" p.o.
Srbac.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji je vođen pred Osnovnim sudom u Gradišci u predmetu broj 72 0 I 020163 11 I, koji je nakon podnošenja apelacije okončan donošenjem Rješenja Osnovnog suda u Gradišci 72 0 I 020163 11 I od 7. avgusta 2013. godine.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Zemljoradnička zadruga "Srbac" p.o. Srbac (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Srpca, koju zastupa Draginja Aničić, podnijela je 14. marta 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka u predmetu Osnovnog suda u Gradišci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 72 0 I 020163 11 I.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 22. stav 1. Pravila Ustavnog suda ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 60/05, 64/08 i 51/09), koja su važila u vrijeme preduzimanja navedene radnje, od Osnovnog suda zatraženo je 19. aprila 2012. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Osnovni sud je 7. maja 2012. godine dostavio odgovor na apelaciju.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Apelantica je 12. oktobra 2000. godine podnijela Osnovnom sudu u Srpcu prijedlog za izvršenje protiv Mirka Balabana (u daljnjem tekstu: izvršenik), na osnovu vjerodostojnih isprava – otpremnica, predlažući izvršenje popisom, procjenom i prodajom izvršenikovih pokretnih stvari. U prijedlogu je navedeno da se traži prinudna naplata duga u iznosu od 512,00 KM sa zakonskim zateznim kamatama od 31. jula 2000. godine pa do isplate, te troškovi izvršnog postupka koliko budu iznosili.
6. Osnovni sud u Srpcu, postupajući povodom apelanticinog prijedloga, donio je Rješenje o izvršenju broj I-179/00 od 13. oktobra 2000. godine, kojim je odredio predloženo izvršenje.
7. Postupajući povodom zahtjeva Osnovnog suda, koji je u toku 2004. godine preuzeo predmete Osnovnog suda u Srpcu, apelantica je 13. decembra 2004. godine dostavila Osnovnom sudu dokaz o uplati troškova za izlazak službenog lica na lice mjesta.
8. Apelantica je podnescima od 30. avgusta i 21. decembra 2007. godine, te 29. decembra 2010. godine i 27. aprila 2011. godine zatražila od Osnovnog suda da uzme predmet u rad.
9. Osnovni sud je 3. aprila 2013. godine održao ročište u predmetnoj pravnoj stvari.
10. Osnovni sud je donio Rješenje broj 72 0 I 020163 11 I od 7. avgusta 2013. godine u kojem je navedeno da se smatra da je prijedlog za izvršenje povučen. U obrazloženju rješenja Osnovni sud je naveo da je na ročištu održanom 1. jula 2013. godine apelanticin zakonski zastupnik izjavio da je izvršenik u dva navrata uplatio ukupan iznos od 420,00 KM, te izjavio da u odnosu na preostali dio duga i troškove izvršnog postupka u iznosu od 290,00 KM povlači prijedlog za izvršenje, s čim se saglasio izvršenik, koji je izjavio da je izmirio cjelokupan dug.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
11. Apelantica smatra da joj je zbog dužine trajanja izvršnog postupka povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao segment prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantica navodi da je 12. oktobra 2000. godine pokrenula postupak i da taj postupak još uvijek nije okončan (tj. do podnošenja apelacije). Apelantica ističe da ju je Osnovni sud, nakon preuzimanja predmeta od Osnovnog suda u Srpcu, pozvao da uplati troškove za izlazak službenog lica na lice mjesta, što je i uradila 13. decembra 2004. godine. Apelantica navodi da je nakon toga nekoliko puta podnosila urgencije, ali da Osnovni sud nije uzeo predmet u rad. S obzirom na navedeno, apelantica traži od Ustavnog suda da naloži Osnovnom sudu da okonča postupak, te traži naknadu nematerijalne štete zbog dužine trajanja postupka.
12. Apelantica je 2. septembra 2013. godine obavijestila Ustavni sud da je postupak u međuvremenu okončan, ali da i dalje ostaje pri zahtjevu za naknadu nematerijalne štete zbog dužine trajanja postupka.
b) Odgovor na apelaciju
13. Osnovni sud je naveo da je apelaciju podnijelo neovlašteno lice, budući da apelantica faktički ne postoji od 2004. godine. Osnovni sud je istakao da su netačni apelanticini navodi da postupak dugo traje zbog propusta tog suda, niti je u apelaciji konkretno navedeno koji su to propusti. Takođe, Osnovni sud je naveo da se u konkretnom slučaju ne radi o predmetu hitne prirode, jer je postupak pokrenut na osnovu vjerodostojne isprave.
V.Relevantni propisi
14. U Zakonu o izvršnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske" br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07 i 29/10) relevantne odredbe glase:
Član 5. stav 1.
(1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.
VI.Dopustivost
15. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud takođe ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
16. U skladu s članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome osporava, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
17. Ustavni sud naglašava da, u skladu s članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ustavni sud ukazuje na to da je postupak u međuvremenu okončan, ali da je nezavisno od toga apelacija bila dopustiva i u vrijeme podnošenja, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
18. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VII.Meritum
19. Apelantica smatra da joj je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje – razuman rok
20. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
21. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
22. Ustavni sud, prije svega, ukazuje na to da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38). Takođe, Evropski sud je ukazao na to da je potrebna naročita marljivost nadležnih vlasti u svim predmetima koji se tiču ličnog statusa i svojstva, a da je ovaj zahtjev naročito važan u državama u kojima domaći zakon propisuje da određeni sudski postupci imaju hitan karakter (vidi Evropski sud, Borgese protiv Italije, presuda od 26. februara 1992. godine, serija A, broj 228-B, stav 18; i Novović protiv Crne Gore, predstavka broj 13210/05, presuda od 23. oktobra 2012. godine, stav 51).
23. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je apelantica 12. oktobra 2000. godine pokrenula izvršni postupak, te da je taj postupak okončan donošenjem Rješenja Osnovnog suda broj 72 0 I 020163 11 I od 7. avgusta 2013. godine. Dakle, postupak je trajao ukupno 12 godina i 10 mjeseci, od čega oko devet godina pred Osnovnim sudom, koji je preuzeo predmet od Osnovnog suda u Srpcu. Pri tome, Ustavni sud ukazuje na to da se izvršni postupak prema izričitoj zakonskoj odredbi smatra hitnim (član 5. stav 1. Zakona o izvršnom postupku), što je zahtijevalo dodatnu ažurnost suda u tom postupku. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je dužina sudskog postupka a priori suprotna principu razumnog roka iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da bi se mogla opravdati samo u izuzetnim okolnostima. Međutim, Ustavni sud u činjenicama konkretnog predmeta ne nalazi takve izuzetne okolnosti, niti je Osnovni sud u odgovoru na apelaciju ukazao na njih. S druge strane, Ustavni sud ističe da je apelantica podnosila urgencije s ciljem ubrzanja postupka, te da svojim ponašanjem nije doprinijela dužini trajanja postupka.
24. Na osnovu izloženog, Ustavni sud smatra da dužina postupka ne zadovoljava zahtjev razumnog roka iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji kršenje apelanticinog prava na suđenje u razumnom roku kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
25. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može u odluci kojom usvaja apelaciju odrediti naknadu nematerijalne štete, koja se, u smislu stava 2. navedenog člana, određuje na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizilaze iz prakse Ustavnog suda. Prilikom odlučivanja o apelanticinom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete, Ustavni sud je uzeo u obzir sve okolnosti predmetnog slučaja, vrstu postupka, visinu apelanticinog potraživanja i način okončanja postupka, te zaključio da je za apelanticu dovoljna satisfakcija odluka kojom se utvrđuje kršenje njenog prava.
VIII.Zaključak
26. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na suđenje u razumnom roku kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer je izvršni postupak, koji je prema zakonu hitne prirode, trajao ukupno 12 godina i 10 mjeseci, od čega oko devet godina pred Osnovnim sudom, a, pri tome, ne postoje bilo kakve izuzetne okolnosti kojima bi se moglo opravdati tako dugo trajanje postupka.
27. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
28. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić