Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-2064/14 (M. P.)
Odluka donesena 15. 04. 2015.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
- Prekid postupka
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2064/14
Apelacija
Odluka o meritumu
15. 04. 2015.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 2064/14, rješavajući apelaciju Mije Pejkovića, na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b) i članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, dopredsjednik Seada Palavrić, dopredsjednica Mato Tadić, sudac Mirsad Ćeman, sudac Zlatko M. Knežević, sudac na sjednici održanoj 15. travnja 2015. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neutemeljena apelacija Mije Pejkovića podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u odnosu na dužinu trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine u predmetu broj 96 0 P 024950 10 P.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Mijo Pejković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Darde, Republika Hrvatska, podnio je 5. svibnja 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog toga što u razumnom roku nije okončan parnični postupak koji se vodi pred Osnovnim sudom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj 96 0 P 024950 10 P.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na temelju članka 23. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 9. veljače 2015. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Osnovni sud je 16. veljače 2015. godine dostavio odgovor na apelaciju.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Apelant je 9. prosinca 2010. godine Osnovnom sudu podnio tužbu protiv P. D., B. S., V. M., S. T., J. P., M. J., D. L., M. L, M. S., S. L,. S. Č., V. L., M. K., S. B., C. J., G. T., V. T., M. T., G. S. i N. R. (u daljnjem tekstu: tuženi) radi izvršenja činidbe i isplate. Predmet je u Osnovnom sudu zaprimljen u rad pod brojem 96 0 P 024950 10 P.
6. Osnovni sud je 8. lipnja 2012. godine tuženim dostavio tužbu na odgovor.
7. Tužba nije mogla biti uručena tuženom N. R., a Osnovnom sudu je vraćena dostavnica uz napomenu da je preminuo.
8. Osnovni sud je nakon pribavljanja izvoda iz Matične knjige umrlih broj 12-000001-1223/12 od 14. prosinca 2012. godine utvrdio činjenicu da je tuženi N. R. preminuo 4. prosinca 2010. godine.
9. Osnovni sud je 13. ožujka 2013. godine donio rješenje kojim je prekinuo postupak zbog smrti tuženog N. R., pri čemu je odredio da će se postupak nastaviti kada nasljednici tuženog preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.
10. Nezadovoljan navedenim rješenjem, apelant je izjavio žalbu. Apelacijski sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Apelacijski sud) apelantovu žalbu odbio je kao neutemeljenu Rješenjem broj 96 0 P 024950 14 Gž od 4. rujna 2014. godine i potvrdio rješenje Osnovnog suda od 13. ožujka 2013. godine.
11. Prema stanju u spisu, postupak je prekinut.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
12. Apelant smatra da mu je u parničnom postupku povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao sastavni dio prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Apelant je, između ostaloga, istakao da smatra da mu je u predmetnom parničnom postupku povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, budući da je od dana podnošenja tužbe proteklo više od tri godine, a da nije zakazano niti jedno ročište.
b) Odgovor na apelaciju
13. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je ukratko izložio kronologiju postupka, kako je već navedeno u činjeničnom dijelu odluke, pri čemu je istakao da je Osnovni sud temeljem članka 170. stavak 1. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine prekinuo postupak u predmetnoj pravnoj stvari zbog smrti tuženog, te je odredio da će se postupak nastaviti kada nasljednici preuzmu postupak ili kada ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine. Također, Osnovni sud je istakao da je navedena odluka potvrđena rješenjem Apelacijskog suda. Imajući u vidu navedeno, Osnovni sud smatra da je nedvojbeno da su navedene odluke utemeljene na zakonu, da su donesene pravilnom primjenom procesnog propisa i da navedenim odlukama sudovi nisu povrijedili apelantovo pravo na suđenje u razumnom roku.
V.Relevantni propisi
14. U Zakonu o parničnom postupku („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br. 8/09, 52/10 i 27/14) relevantne odredbe glase:
Član 10.
Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 170. stav 1.
Postupak se prekida:
1) kad stranka umre ili izgubi parničnu sposobnost.
Član 172 1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji.
2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave, sud može na osnovu te rasprave donijeti odluku.
3) Parnične radnje koje je jedna stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakvo pravno dejstvo. Njihovo dejstvo počinje tek pošto postupak bude nastavljen.
Član 173.
1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članu 170 tačkama od 1 do 4 ovog zakona nastavit će se kad nasljednik ili staratelj zaostavštine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravnik ili pravni sljedbenici pravnog lica preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.
2) Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u članu 171 stavu 1 tački 1 i stavu 2 ovog zakona, postupak će se nastaviti kad se pravosnažno završi postupak pred sudom ili drugim nadležnim organom ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak.
3) U svim ostalim slučajevima prekinuti postupak nastavit će se na prijedlog stranke čim prestanu razlozi prekida.
4) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali da teku počinju za zainteresiranu stranku teći u cjelini iznova od dana kad joj sud dostavi rješenje o nastavljanju postupka. 5) Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rješenje o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama člana 102 ovog zakona.
Član 174. stav 1.
1) Žalba protiv rješenja kojim se utvrđuje (član 170) ili određuje (član 171) prekid postupka ne zadržava izvršenje rješenja.
VI.Dopustivost
15. Sukladno članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacijsku nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
16. Sukladno članku 18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
17. Ustavni sud naglašava da, sukladno članku 18. stavak (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i temeljnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da je apelacija podnesena zbog toga što nije okončan postupak pokrenut povodom apelantove tužbe podnesene 9. prosinca 2010. godine, Ustavni sud smatra da je apelacija, u smislu članka 18. stavak (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz članka 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer nije očito (prima facie) neutemeljena, niti postoji koji drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
18. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
19. Iz navoda apelacije proizlazi da apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja parničnog postupka povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao element prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije. Pravo na pravično suđenje – razuman rok
20. Članak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka, stavak 2 što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima, i druga prava vezana za krivične postupke.
21. Članak 6. stavak 1. Europske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […] Razdoblje koje se uzima u obzir
22. Ustavni sud zapaža da je apelant postupak pokrenuo tužbom od 9. prosinca 2010. godine i da je taj postupak zbog smrti jednog od tuženih prekinut rješenjem Osnovnog suda od 13. ožujka 2013. godine, koje je potvrđeno rješenjem Apelacijskog suda od 4. rujna 2014. godine. Stoga, relevantno razdoblje koje Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine postupka do njegovog pravomoćnog prekida jeste razdoblje od tri godine i devet mjeseci.
Analiza razumnosti trajanja postupka
23. U pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da se postupak tiče apelantovog tužbenog zahtjeva radi izvršenja činidbe i isplate, te da se, s obzirom na broj tuženih, u konkretnom slučaju može govoriti o nešto složenijem predmetu. Međutim, Ustavni sud smatra da to nije bio razlog za toliku dužinu parničnog postupka.
24. Analizirajući dužinu trajanja parničnog postupka do njegovog prekida, Ustavni sud prvenstveno zapaža da je tužba Osnovnom sudu podnesena 9. prosinca 2010. godine, a da iz naknadno utvrđenog činjeničnog stanja spisa proizlazi da je jedan od tuženih preminuo 4. prosinca 2010. godine, dakle prije podnošenja tužbe Osnovnom sudu. S druge strane, u vezi s postupanjem redovitih sudova, Ustavni sud primjećuje da je Osnovni sud prvu procesnu radnju nakon prijema tužbe poduzeo nakon proteka nešto više od godinu dana, odnosno 8. lipnja 2012. godine, kada je tuženim dostavio tužbu na odgovor, kao i da je Apelacijskom sudu trebalo nešto više od godinu dana da odluči o apelantovoj žalbi protiv rješenja o prekidu postupka. Međutim, imajući u vidu činjenično stanje predmeta i odredbu članka 170. stavak 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj je predviđen obvezan prekid postupka u slučaju smrti jedne od stranaka u postupku, te odredbu članka 172. Zakona o parničnom postupku, prema kojoj za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za vršenje parničnih radnji, a sud ne može poduzimati bilo kakve radnje u postupku, Ustavni sud smatra da, bez obzira na nešto duža razdoblja neaktivnosti Osnovnog i Apelacijskog suda, u predmetnom spisu od samog trenutka podnošenja tužbe postoje objektivne okolnosti koje onemogućavaju vođenje postupka i meritorno donošenje odluke. Prema tome, u konkretnom slučaju postupanje Osnovnog suda ovisi o činjenici kada će nasljednici tuženog preuzeti postupak, odnosno kada će ih sud na apelantov prijedlog pozvati da to učine. Stoga, iako je navedeni postupak do njegovog pravomoćnog prekida trajao tri godine i devet mjeseci, Ustavni sud smatra da nije prekršeno apelantovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku, u smislu članka 6. stavak 1. Europske konvencije i članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine, jer od samog trenutka podnošenja tužbe postoje objektivne okolnosti koje onemogućavaju daljnje poduzimanje procesnih radnji s ciljem donošenja odluke.
25. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da u ovom slučaju zbog nedonošenja odluke u razumnom roku nije povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
VIII.Zaključak
26. Ustavni sud smatra da ne postoji povreda prava na suđenje u razumnom roku kao jednom od elemenata prava na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije u situaciji kada je parnični postupak zbog postojanja objektivnih okolnosti do trenutka njegovog prekida trajao tri godine i devet mjeseci.
27. Na temelju članka 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
28. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić