Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-602/15 (M. K. i V. K.)
Odluka donesena 15. 04. 2015.
- Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-602/15
Apelacija
Odluka o dopustivosti
15. 04. 2015.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i suci Mato Tadić, Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 15. aprila 2015. godine u predmetu broj AP 602/15, rješavajući apelacije M. K. i V. K. i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
M. K. i V. K. protiv obavještenja Okružnog tužilaštva u Trebinju broj: T16 0 KTPO 0003540 13 od 14. avgusta 2014. godine, Cvijeta Telebak protiv obavještenja Okružnog tužilaštva u Trebinju broj: T16 0 KTPO 0002251 11 od 11. novembra 2014.
godine, Marijana Rašljić protiv rješenja Kantonalnog tužilaštva Unsko Sanskog Kantona Bihać broj: T01 0 KTP 0001599 14 od 23.
decembra 2014. godine, obavijesti Kantonalnog tužilaštva Unsko Sanskog Kantona Bihać broj: T01 0 KTK 0001599 10 od 7. novembra 2014. godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
AP 602/15
1. M. K. i V. K. (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Bileće, koje zastupa Drago Babić advokat iz Bileće, podnijeli su 9. februara 2015. godine, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Ustavni sud), protiv obavještenja Okružnog tužilaštva u Trebinju ( u daljem tekstu: Okružno tužilaštvo) broj: T16 0 KTPO 0003540 13 od 14. avgusta 2014. godine.
2. Navedenim aktom apelanti su obaviješteni da je Okružno tužilaštvo u predmetu broj: T16 0 KTPO 0003540 13 donijelo naredbu o obustavi istrage, jer nema dovoljno dokaza da je osumnjičeni M.A. počinio krivično djelo.
AP 695/15
3. Cvijeta Telebak (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Bileće, koju zastupa Drago Babić advokat iz Bileće, podnijela je 16. februara 2015. godine, apelaciju Ustavnom sudu protiv obavještenja Okružnog tužilaštva broj: T16 0 KTPO 0002251 11 od 11. novembra 2014. godine.
4. Navedenim aktom apelantica je obaviještena da je Okružno tužilaštvo, protiv osumnjičenog iz krivične prijave koju je apelantica podnijela 18. novembra 2011. godine, donijelo naredbu o obustavi istrage broj: T16 0 KTPO 0002251 11 od 11. novembra 2014. godine, a u skladu sa članom 224. stav 3. Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske («Službeni glasnike RS » broj: 53/12).
AP 721/15
5. Marijana Rašljić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Drvara, podnijela je 17. februara 2015. godine, apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Kantonalnog tužilaštva Unsko Sanskog Kantona Bihać ( u daljem tekstu: Kantonalno tužilaštvo) broj: T01 0 KTP 0001599 14 od 23. decembra 2014. godine, obavijesti Kantonalnog tužilaštva broj: T01 0 KTK 0001599 10 od 7. novembra 2014. godine.
6. Rješenjem Kantonalog tužilaštva broj: T01 0 KTP 0001599 14 od 23. decembra 2014. godine, odbijena je kao neosnovana pritužba apelantice podnesena protiv obavijesti o nesprovođenju istrage broj: T01 0 KTK 0001599 10 od 7. novembra 2014. godine, protiv osumnjičenih iz krivične prijave koju je apelantica Kantonalnom tužilaštvu podnijela 25. marta 2010. godine.
Spajanje predmeta S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP 602/15 .
Apelacioni navodi
7. U svim navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osim toga, neki apelanti su se pozvali i na povredu nekih drugih ustavnih prava (npr., nediskriminacija, pravo na djelotvoran pravni lijek, itd.).
8. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
9. U pogledu navoda apelanata da je u predmetnim postupcima povrijeđeno njihovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, postavlja se pitanje uživaju li apelanti u ovom slučaju zaštitu prava na pravično suđenje u okviru značenja člana 6. stav 1. Evropske konvencije, koja priznaje pravo svakom pojedincu na određenu procesnu zaštitu prilikom utvrđivanja osnovanosti krivične optužbe protiv njega.
10. Ustavni sud zapaža, da je u postupcima koje osporavaju apelanti odlučivano o postojanju uslova za pokretanje istrage, odnosno krivičnog postupka protiv trećeg lica, te da se apelant ne žali na sudske odluke o njegovoj krivici, već se u predmetnim slučajevima pojavljuju u ulozi oštećenog. Ustavni sud smatra da u krivičnim postupcima član 6. Evropske konvencije nudi pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe. Naime, samo se takva osoba može smatrati «žrtvom» u smislu člana 6. Evropske konvencije. Prema tome, suprotno tumačenje člana 6. Evropske konvencije, prema kojoj bi se pravo na pravičan postupak garantovalo i nekome ko traži utvrđivanje osnovanosti krivične optužbe protiv druge osobe, prevazilazilo bi jezičke okvire tumačenja člana 6. Evropske konvencije (vidi odluku Ustavnog suda, broj AP 19/02 od 17. marta 2004. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba).
11. Iz navedenog proizilazi da pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije ne obuhvata pravo na pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica i da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenljiv na konkretan slučaj. Budući da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od člana 6. Evropske konvencije, slijedi da su navodi apelacije u vezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
12. Ustavni sud, dalje, konstatuje da se u predmetnim postupcima nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
13. Nadalje, u vezi sa navodima apelanata o diskriminaciji, Ustavni sud podsjeća na činjenicu da član 14. Evropske konvencije osigurava zaštitu od diskriminacije u pitanjima koja potpadaju pod okvir drugih članova Evropske konvencije (Evropski sud za ljudska prava, Marckx protiv Belgije, vidi presudu od 13. juna 1979., serija A, broj 31, stav 32). Ustavni sud primjećuje da se apelant žali na diskriminaciju u vezi sa pravom na pravično suđenje. Imajući u vidu zaključak, do kojeg je Ustavni sud došao u pogledu navodne povrede prava na pravično suđenje i prava na imovinu, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju pitanje diskriminacije, u vezi sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. u vezi sa članom 6. Evropske konvencije i članom 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, ratione materiae inkompatibilno sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
14. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka (h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna s Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić