Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-2780/12 (Malodobni A. A.)
Odluka donesena 15. 04. 2015.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Naknada štete
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2780/12
Apelacija
Odluka o meritumu
15. 04. 2015.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 2780/12, rješavajući apelaciju A. A., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), u sastavu:
Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 15. aprila 2015. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neosnovana apelacija A.A., podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 Mal 075944 09 Mal (raniji broj Mal 2479/09).
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Malodobni A. A. (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Aida Smajić, advokatica iz Tuzle, na osnovu punomoći zakonskog zastupnika – oca D. A., podnio je 24. jula 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka pred Općinskim sudom u Tuzli (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 32 0 Mal 075944 09 Mal (raniji broj Mal 2479/09).
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. stav (1) Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda je zatraženo 8. oktobra 2013. godine i 25. februara 2015. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 18. oktobra 2013. godine i 10. marta 2015. godine.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Apelant je 12. maja 2009. godine podnio Općinskom sudu tužbu protiv „Lido osiguranja“ d.d. Sarajevo (u daljnjem tekstu: tuženi) radi naknade štete, vsp. 600,00 KM.
6. Rješenjem Općinskog suda broj 32 0 Mal 075944 09 Mal od 3. juna 2013. godine postupak je prekinut zbog pokretanja likvidacionog postupka nad tuženim. Istim rješenjem je određeno da za vrijeme trajanja postupka prestaju teći svi rokovi određeni za vršenje parničnih radnji, kao i da će se postupak nastaviti kada likvidator tuženog preuzme postupak, ili kada ga sud na prijedlog suprotne strane pozove da to učini. Općinski sud je u obrazloženju rješenja naveo da je rješenjem Agencije za nadzor i osiguranje Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija za nadzor) broj 1.0-021-1004/12 od 12. juna 2012. godine, koje je postalo konačno i koje je objavljeno u „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine“ (u daljnjem tekstu: FBiH), utvrđeno da je tuženom oduzeto odobrenje za rad, te da mu je istim rješenjem zabranjeno izdavanje novih polica osiguranja, te raspolaganje ukupnim sredstvima društva.
7. Iz dokaza priloženih uz apelaciju proizlazi da parnični postupak još uvijek nije pravosnažno okončan, niti je Općinskom sudu dostavljen prijedlog za nastavak postupka, tako da je rješenje o prekidu postupka još na snazi.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
8. Apelant smatra da su mu zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, odnosno zbog nezakazivanja ročišta po tužbi za naknadu štete koja je podnesena Općinskom sudu 12. maja 2009. godine povrijeđeni pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana
1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant je, između ostalog, naveo da Općinski sud do dana podnošenja apelacije nije zakazao pripremno ročište, odnosno nije postupio u skladu s odredbama čl. 69. i 75. Zakona o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu da više od tri godine (do podnošenja apelacije) čeka da se zakaže ročište, apelant potražuje i naknadu štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to za svaku godinu čekanja iznos od po 150,00 KM.
b) Odgovor na apelaciju
9. U odgovoru na apelaciju od 18. oktobra 2013. godine Općinski sud se nije očitovao o dužini trajanja postupka, već je samo dostavio Rješenje broj 32 0 Mal 075944 09 Mal od 3. juna 2013. godine kojim je parnični postupak prekinut.
10. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju od 10. marta 2015. godine istaknuo da je postupak okončan 3. juna 2013. godine rješenjem o prekidu postupka zbog otvaranja likvidacionog postupka, te postupak nije nastavljen.
V.Relevantni propisi
11. U Zakonu o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05 i 19/06) relevantna odredba glasi:
Član 10.
Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 69.
Tužba sa prilozima se dostavlja tuženom na odgovor u roku od 30 dana od dana prijema ispravne i potpune tužbe u sudu.
4. Pripremno ročište
a) Opće odredbe Član 75.
(1) Nakon prijema odgovora na tužbu, odnosno odgovora na protivtužbu, sud će zakazati pripremno ročište.
(2) Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u tužbi nije tražio donošenje presude zbog propuštanja, sud će zakazati pripremno ročište nakon proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu.
(3) Datum održavanja pripremnog ročišta sud će, u pravilu, odredit i uz prethodnu konsultaciju sa strankama.
(4) Pripremno ročište održat će se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili, ako je tuženi podnio protivtužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtužbu.
Član 378. stav 1. tačka 3.
Postupak se prekida:
3) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad nadležni organ pravomoćno odluči o zabrani rada;
Član 380.
(1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji.
(2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave, sud može na osnovu te rasprave donijeti odluku.
(3) Parnične radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni učinak. Njihov učinak počinje tek nakon što postupak bude nastavljen.
Član 381. stav 1.
(1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članu 378. tač. 1. do 4. ovog zakona nastavit će se kad nasljednik ili staralac ostavštine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.
VI.Dopustivost
12. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
13. U skladu s članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
14. Prema članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
15. Apelant se Ustavnom sudu obratio zbog dužine trajanja parničnog postupka, odnosno zbog navodne povrede prava na pravično suđenje u «razumnom roku», u smislu člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, budući da postupak nije bio okončan do momenta podnošenja apelacije. Stoga je, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, apelacija bila dopustiva. U međuvremenu, prema informacijama i dokumentaciji koje je Ustavnom sudu dostavio Općinski sud, predmetni parnični postupak je prekinut rješenjem tog suda od 3. juna 2013. godine. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji koji drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
16. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
17. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, kao i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Pravo na pravično suđenje – „razuman rok“
18. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
19. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
20. Ustavni sud, prije svega, ukazuje na to da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
a)Period koji se uzima u obzir
21. Ustavni sud zapaža da je apelant tužbom od 12. maja 2009. godine pokrenuo postupak pred Općinskom sudu radi naknade štete i da je taj postupak, prema stanju spisa, prekinut rješenjem od 3. juna 2013. godine zbog pokretanja likvidacionog postupka nad tuženim. Ustavni sud zapaža da je odredbom člana 380. Zakona o parničnom postupku propisano da za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za vršenje parničnih radnji. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti pri razmatranju dužine ovog postupka je period od oko četiri godine. b)Analiza razumnosti trajanja postupka
22. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da je apelant pokrenuo parnični postupak radi naknade štete, te da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje je trebalo provesti, u konkretnom slučaju ne može govoriti o naročito složenom predmetu.
23. Analizirajući ovaj parnični postupak, Ustavni sud zapaža da je apelant tužbu podnio Općinskom sudu u maju 2009. godine protiv pravnog lica kojem je rješenjem Agencije za nadzor od 12. juna 2012. godine oduzeto odobrenje za rad i koje je postalo konačno te objavljeno u „Službenim novinama FBiH“, kojim je tuženom također zabranjeno raspolaganje sredstvima po bilo kom osnovu. Općinski sud je, nakon četiri godine od podnošenja tužbe, donio rješenje od 3. juna 2013. godine kojim je prekinuo predmetni parnični postupak. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da je nakon podnošenja tužbe evidentna početna neaktivnosti suda, za koju nije ponuđeno opravdanje, ali su se nakon toga pokretanjem likvidacionog postupka nad tuženim i donošenjem rješenja o prekidu postupa stekle objektivne okolnosti koje sprečavaju Općinski sud da postupa u ovom postupku. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća na to da je odredbama Zakona o parničnom postupku propisano da za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji. Osim toga, Ustavni sud zapaža da apelant nije koristio dozvoljeno pravno sredstvo propisano odredbom člana 381. stav 1. ZPP-a, u smislu da od Općinskog suda traži nastavak postupka. Stoga, imajući u vidi dužinu trajanja postupka, Ustavni sud smatra da je nakon početne neaktivnosti suda došlo do objektivnih okolnosti koje sprečavaju daljnje postupanje suda, budući da je postupak prekinut, tako da se odgovornost za dužinu parničnog postupka ne može pripisati isključivo postupanju Općinskog suda. Pored toga, Ustavni sud ističe činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o sporu male vrijednosti u predmetu koji po zakonu nije određen kao hitan. Imajući u vidu navedeno i uzevši u obzir sve faktore, Ustavni sud zaključuje da u ovom slučaju, zbog postojanja objektivnih okolnosti koje sprečavaju sud da postupa u ovom postupku, nije povrijeđeno apelantovo pravo na na donošenja odluke u razumnom roku, kao element prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Ostali navodi
24. S obzirom na zaključak Ustavnog suda u vezi s članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, te činjenicu da se navodi o povredi prava na imovinu temelje na navodima o povredi prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno razmatrati apelantove navode u odnosu na povredu prava na imovinu.
Pitanje naknade nematerijalne štete
25. U smislu člana 74. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud, izuzetno, može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda. Međutim, kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da nije bilo kršenja apelantovog prava na suđenje u "razumnom roku" u ovom parničnom postupku, apelantu ne pripada pravo na isplatu tražene naknade.
VIII.Zaključak
26. Ustavni sud zaključuje da nema povrede prava na donošenje odluke u razumnom roku kao segmentu prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i uz okolnost da je postupak do prekida trajao oko četiri godine i da još uvijek nije okončan, budući da postoje objektivne okolnosti zbog kojih Općinski sud ne može postupati u navedenom predmetu.
27. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
28. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić