Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-2869/14 (S. S.)
Odluka donesena 15. 04. 2015.
- Nema povrede
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Naknada štete
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2869/14
Apelacija
Odluka o meritumu
15. 04. 2015.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 2869/14, rješavajući apelaciju Slađane Stanić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. stav (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), u sastavu: Valerija Galić, predsjednica Miodrag Simović, potpredsjednik Seada Palavrić, potpredsjednica Mato Tadić, sudija Mirsad Ćeman, sudija Zlatko M. Knežević, sudija na sjednici održanoj 15. aprila 2015. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odbija se kao neosnovana apelacija Slađane Stanić, podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu u predmetu broj 65 0 P 322325 14 Gž.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Slađana Stanić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Senija Poropat, advokatica iz Vogošće, podnijela je 23. juna 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja žalbenog postupka pred Kantonalnim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) u predmetu broj 65 0 P 322325 14 Gž.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. stav (1) Pravila Ustavnog suda, od Kantonalnog suda je zatraženo 16. februara 2015. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Kantonalni sud je 19. februara 2015. godine dostavio odgovor na apelaciju.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantičinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 322325 13 P od 28. januara 2014. godine djelomično je usvojen apelantičin tužbeni zahtjev za naknadu štete proistekle iz rata i tužena Republika Srpska – Vlada Republike Srpske (u daljnjem tekstu: tužena) je obavezana da apelantici na ime nematerijalne štete - duševnih bolova zbog smrti bliskog srodnika - oca, isplati iznos od 35.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 30. januara 2013. godine pa do isplate, dok je u preostalom dijelu tužbenog zahtjeva apelantica odbijena.
6. Nezadovoljna navedenom presudom tužena je blagovremeno izjavila žalbu (nije precizirano kada), a predmet je 16. aprila 2014. godine dostavljen Kantonalnom sudu radi postupanja po žalbi.
7. Prema stanju u spisu Kantonalni sud nije donio odluku po žalbi.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
8. Apelantica smatra da joj je u parničnom postupku povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), kao i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelantica je ukratko izložila tok parničnog postupka, te je istakla da Kantonalni sud do trenutka podnošenja apelacije nije donio odluku po žalbi tužene protiv prvostepene presude od 28. januara 2014. godine. Imajući u vidu navedeno, apelantica je predložila da Ustavni sud usvoji apelaciju, utvrdi povredu navedenih prava i apelantici odredi naknadu nematerijalne štete u iznosu od 1.000,00 KM.
b) Odgovor na apelaciju
9. U odgovoru na apelaciju, Kantonalni sud je ukratko izložio hronologiju postupka kako je već navedeno u činjeničnom dijelu odluke, te je istakao: …Predmet nije uzet u rad u rokovima propisanim Zakonom o parničnom postupku iz razloga što Kantonalni sud već duži niz godina radi sa nedovoljnim brojem sudija (redovnih i dodatnih) jer Kanton Sarajevo nema sredstava kojima bi osigurao potreban broj sudija. Zbog toga su referati sudija ogromni i sada prelaze 900 spisa. Među tim spisima su stari predmeti koji se prioritetno rade od 70% u mjesečnoj normi, u skladu sa Uputstvom plana rješavanja starih predmeta prema starosti inicijalnog akta, koji plan je 1. decembra 2010. godine donijelo VSTV BiH, kao i predmeti koji se rade po planu rješavanja predmeta proizašlih iz stečaja. Preostali dio norme čine predmeti koji zahtijevaju hitnost po zakonu i kojih u svakom referatu ima veliki broj… V.Relevantni propisi
10. U Zakonu o parničnom postupku («Službene novine FBiH» br. 53/03, 73/05 i 19/06) relevantne odredbe glase:
Član 10.
Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 217.
(3) Drugostupanjski će sud održati sjednicu vijeća, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon što od prvostepenog suda primi spise po žalbi.
(4) Drugostupanjski će sud donijeti odluku u roku od 30 dana od dana održavanja sjednice vijeća na kojoj je odlučeno o žalbi, odnosno, ako je održana rasprava, u roku od 30 dana od dana zaključenja rasprave.
VI.Dopustivost
11. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
12. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
13. Ustavni sud naglašava da, u skladu s članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da je apelacija podnesena zbog toga što Kantonalni sud u vremenskom periodu od približno jedne godine nije odlučio o žalbi protiv prvostepene presude, Ustavni sud smatra da je apelacija, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u «razumnom roku» kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. stav (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji koji drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
14. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18. stav (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
15. Apelantica smatra da joj je zbog dužine trajanja žalbenog postupka povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao element prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, kao i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju Pravo na pravično suđenje – razuman rok
16. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sve osobe na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
17. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svatko ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […] Period koji se uzima u obzir
18. Ustavni sud zapaža da apelantica ne osporava dužinu postupka pred prvostepenim sudom, već isključivo ukazuje na dužinu trajanja žalbenog postupka pred Kantonalnim sudom, u predmetu kojeg je Kantonalni sud zaprimio 16. aprila 2014. godine. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, s aspekta donošenja odluke u razumnom roku, ispitati period od dana kada je Kantonalni sud zaprimio žalbu do dana donošenja ove odluke, dakle, postupak koji traje približno godinu dana i koji, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan.
Analiza razumnosti trajanja postupka
19. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da je apelantica pokrenula parnični postupak radi naknade ratne štete, te da se, s obzirom na činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje je trebalo provesti, u konkretnom slučaju može govoriti o nešto složenijem predmetu. Osim toga, budući da apelantica traži naknadu nematerijalne štete za duševne bolove zbog smrti oca, te naknadu nematerijalne štete za pretrpljeni strah, Ustavni sud smatra da je predmetni postupak značajan za apelanticu.
20. Analizirajući dužinu trajanja postupka i ponašanje drugostepenog suda, Ustavni sud na temelju stanja u spisu primjećuje da je tužena izjavila žalbu protiv prvostepene presude, te da se predmet od 16. aprila 2014. godine nalazi pred Kantonalnim sudom koji do dana donošenja ove odluke Ustavnog suda nije odlučio o žalbi tužene. Također, Ustavni sud zapaža da je u odgovoru na apelaciju Kantonalni sud naveo: …Predmet nije uzet u rad u rokovima propisanim Zakonom o parničnom postupku iz razloga što Kantonalni sud već duži niz godina radi sa nedovoljnim brojem sudija (redovnih i dodatnih) jer Kanton Sarajevo nema sredstava kojima bi osigurao potreban broj sudija. Zbog toga su referati sudija ogromni i sada prelaze 900 spisa. Među tim spisima su stari predmeti koji se prioritetno rade od 70% u mjesečnoj normi, u skladu sa Uputstvom plana rješavanja starih predmeta prema starosti inicijalnog akta, koji plan je 1. decembra 2010. godine donijelo VSTV BiH, kao i predmeti koji se rade po planu rješavanja predmeta proizašlih iz stečaja. Preostali dio norme čine predmeti koji zahtijevaju hitnost po zakonu i kojih u svakom referatu ima veliki broj… U vezi s navedenim Ustavni sud naglašava da se, u načelu, ne može prihvatiti kao opravdanje činjenica da je sud preopterećen predmetima i da zbog toga, kao što je to ovdje slučaj, postupak po žalbi protiv prvostepene presude traje približno godinu dana. Međutim, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, države ugovornice nisu odgovorne u slučaju privremenog zaostatka svojih sudova pod uvjetom da poduzmu odgovarajuće mjere da se takva izvanredna situacija popravi (vidi Evropski sud za ljudska prava, Zimmermann i Steiner protiv Švicarske, presuda od 13. jula 1983. godine, Serija A broj 66 stav 25-32). Pored toga, Ustavni sud ističe i činjenicu da se u konkretnom slučaju radi o predmetu koji po svojoj suštini nije hitan, te da je Kantonalni sud evidentno poduzeo određene korake na organiziranju svog rada kako bi postigao bolju efikasnost u radu. Prema mišljenju Ustavnog suda, u konkretnom slučaju rok od približno jedne godine nije prešao granice «razumnog roka» u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, odnosno Ustavni sud smatra da je dužina trajanja postupka razmjerna okolnostima konkretnog slučaja.
21. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da trajanje žalbenog postupka od približno jedne godine, u predmetu koji zakonom nije određen kao hitan i koji pokreće složena činjenična i pravna pitanja, pri čemu su javne vlasti poduzele korake primjerene ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini kako bi otklonile višedecenijski zaostatak u rješavanju predmeta, još uvijek ne predstavlja kršenje apelantičinog prava na donošenje odluke u razumnom roku, kao segmenta prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Ostali navodi
22. S obzirom na zaključak Ustavnog suda u vezi s povredom prava na suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitati navode apelantice o povredi prava na imovinu, s obzirom da se ti navodi zasnivaju na navodima o dužini trajanja postupka.
VIII.Zaključak
23. Ustavni sud zaključuje da ne postoji povreda prava na donošenje odluke u razumnom roku kao segmenta prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav
1. Evropske konvencije kada žalbeni postupak pred Kantonalnim sudom, u predmetu koji zakonom nije određen kao hitan a pokreće složena činjenična i pravna pitanja, traje približno godinu dana, a javne vlasti su poduzele korake primjerene ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini kako bi otklonile višedecenijski zaostatak u rješavanju predmeta.
24. Na osnovu člana 59. stav (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
25. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić