Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-1378/15 (M. N.)

Odluka donesena 24. 04. 2015.

  • Privremena mjera - odbijena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1378/15

Apelacija

Odluka o privremenoj mjeri

24. 04. 2015.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Malom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić i potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 24. aprila 2015. godine, u predmetu broj AP-1378/15, rješavajući zahtjev Milice Nosović za donošenje privremene mjere, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka e) i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj 94/14), donio je

ODLUKU O PRIVREMENOJ MJERI

Odbija se kao neosnovan zahtjev Milice Nosović za donošenje privremene mjere.

OBRAZLOŽENJE

1. Milica Nosović (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Sarajeva, koju zastupa Dženana Smailbašić, advokat iz Sarajeva, podnijela je 26. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog navodno nezakonitog postupanja Opštinskog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Opštinski sud) koji je, postupajući u predmetu broj 65 0 I 398686 13 I, putem sudskog izvršioca "provalio" u apelantkinjin stan i zapečatio stan, te popisao pokretne stvari koje su se nalazile u stanu, iako apelantkinja nema svojstvo izvršenika u predmetnom izvršnom postupku. Apelantkinja je, takođe, podnijela zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud "naložio Opštinskom sudu da apelantkinju hitno uvede u posjed predmetnog stana, zatim da obustavi prodaju apelantkinjinih popisanih pokretnih stvari i da joj vrati njene pokretne stvari".

2. Elektrotehnički fakultet u Sarajevu (u daljnjem tekstu: tražilac izvršenja) podnio je prijedlog za izvršenje Opštinskom sudu protiv Novice Nosovića (u daljnjem tekstu: izvršenik), tj. apelantkinjinog sina, na osnovu Rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 Rs 265493 13 Rsž od 12. februara 2013. godine, predlažući izvršenje popisom, pljenidbom i prodajom pokretnih stvari.

3. Opštinski sud, postupajući po prijedlogu tražioca izvršenja, donio je Rješenje broj 65 0 I 398686 13 I od 20. januara 2014. godine kojim je odredio predloženo izvršenje. Odlučujući o izvršenikovom prigovoru protiv rješenja o izvršenju, Opštinski sud je donio rješenje od 9. jula 2014. godine kojim je odbio prigovor kao neosnovan i ostavio na snazi rješenje o izvršenju.

4. Odlučujući o apelantkinjinom prigovoru protiv rješenja o izvršenju, Opštinski sud je donio Zaključak broj 65 0 I 398686 13 I od 2. februara 2015. godine kojim je apelantkinja kao treće lice upućena da povodom pokretnih stvari popisanih prema zapisniku sudskog izvršioca od 26. novembra 2014. godine (dva zvučnika, kasetofon, kompakt disk plejer, tri metalne električne kutije, televizor i dva telefona) svoja prava ostvaruje u parnici (stav I izreke zaključka). Određeno je da popisane pokretne stvari ostaju na čuvanju kod tražioca izvršenja, a ključevi brave deponovani u depozit suda (stav II izreke zaključka).

5. U obrazloženju zaključka Opštinski sud je naveo da je apelantkinja podneskom od 2. decembra 2014. godine, koji je dopunila 5. januara 2015. godine, kao treće lice podnijela prigovor protiv rješenja o izvršenju, navodeći da je sudski izvršilac popisao pokretne stvari u stanu koji se nalazi u Sarajevu, ulica Azize Šaćirbegoović broj 102, koje su njeno njeno vlasništvo, te da se stoga radi o nezakonitom ulasku i pečaćenju stana. Takođe, apelantkinja je istakla da joj je onemogućen ulazak u predmetni stan, da joj nije jasno zašto joj sudski izvršilac šalje dopise radi preuzimanja ključeva i na taj način pokušava da je "uvuče" u sudski postupak u kojem ona nije stranka, te da ona kao treće lice želi da preuzme ključeve lično od predsjednika suda. U vezi s tim, Opštinski sud je naveo da iz dokumentacije predmetnog spisa proizlazi da je predmetno izvršenje određeno popisom, pljenidbom i prodajom izvršenikovih pokretnih stvari na adresi stanovanja u ulici Azize Šaćirbegović broj 102, koju adresu je izvršenik označio u parničnom postupku u kojem je donesena izvršna isprava, te koju adresu je označio tražilac izvršenja u prijedlogu za izvršenje. Opštinski sud je naveo da je sudski izvršilac u fazi provođenja predmetnog izvršenja u predmetnom stanu zatekao izvršenika, da je izvršenik odbio pljenidbeni popis tom prilikom, te da je, pri tome, upoznat i upozoren da će biti zakazan novi termin provođenja izvršenja na toj adresi. Opštinski sud je naveo da je novi termin provođenja izvršenja zakazan za 26. novembar 2014. godine, na koji nije pristupio izvršenik, niti njegov punomoćnik, iako su bili uredno obaviješteni, te da je tada izvršen pljenidbeni popis izvršenikovih pokretnih stvari u prisustvu punomoćnika tražioca izvršenja, bravara, svjedoka i policije u smislu odredaba člana 43. stav 5. Zakona o izvršnom postupku (u daljnjem tekstu: ZIP). Opštinski sud je ukazao da iz navedenog proizlazi da je predmetno izvršenje u cjelosti provedeno u skladu sa odredbama ZIP-a, da je u toku samog postupka izvršenik otežavao, sprječavao i onemogućavao provođenje predmetnog izvršenja, da je nakon obavljenog pljenidbenog popisa pokretnih stvari izvršenik odbio da preuzme ključeve od stana, te da, pored više zakazanih termina i upućenih poziva, ključeve od stana odbija da preuzme i treće lice tj. apelantkinja, koja je tražila preuzimanje ključeva i to samo od predsjednika suda. Opštinski sud je ukazao da iz navedenih činjenica jasno proizlazi da apelantkinja kao treće lice nije dokazala osnovanost navoda iz prigovora, niti je sudu dostavila dokaz u tom pravcu, kao ni to da su popisane pokretne stvari njeno vlasništvo, te da se slijedom toga upućuje da svoja prava povodom pokretnih stvari ostvaruje u parnici.

6. Opštinski sud je donio Zaključak broj 65 0 I 398686 13 I od 27. februara 2015. godine kojim je za 15. april 2015. godine u 11,00 sati određeno prvo ročište za prodaju izvršenikovih pokretnih stvari, putem usmenog i javnog nadmetanja i to televizora i dva kućna telefona. Takođe, za 16. april 2015. godine u 11,00 sati je određen termin sudskom izvršiocu radi ponovnog pokušaja uručenja ključeva brave na adresi u ulici Azize Šaćirbegović broj 102.

7. Apelantkinja smatra da je u konkretnom slučaju postupanjem Opštinskog suda i sudskog izvršioca došlo do kršenja njenog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), prava na dom iz člana II/3.f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8. Evropske konvencije i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelantkinja navodi da je Opštinski sud, putem sudskog izvršioca, proizvoljno i potpuno nezakonito provalio u stan koji je njeno vlasništvo i zapečatio predmetni stan, a da apelantkinja prethodno nije bila obaviještena o bilo kakvom postupku, niti se bilo kakav postupak vodio protiv nje. Pri tome, apelantkinja navodi da se u vrijeme preduzimanja spornih radnji nalazila na bolničkom liječenju. Apelantkinja navodi da joj je sudski izvršilac više puta upućivao dopise radi predaje ključeva, što ona nije mogla prihvatiti, jer je očigledno da se takvim postupanjem nastoji prikriti nezakonit rad suda. U pogledu zahtjeva za donošenje privremene mjere, apelantkinja navodi da od 26. novembra 2014. godine ne može da uđe u predmetni stan, da je šteta koju trpi onemogućavanjem korištenja predmetnog stana nesaglediva, te stoga traži od Ustavnog suda da naloži Opštinskom sudu da apelantkinju hitno uvede u posjed njenog stana. Takođe, apelantkinja traži da Ustavni sud naloži Opštinskom sudu da joj vrati njene pokretne stvari, te da obustavi prodaju pokretnih stvari dok se ne utvrdi o čijim stvarima se radi.

8. Prilikom ispitivanja osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere, Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka.

9. Ustavni sud, prije svega, napominje da prilikom odlučivanja o osnovanosti zahtjeva za donošenje privremene mjere cijeni isključivo razloge koji su navedeni u članu 64. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Pri tome, Ustavni sud naglašava da navodi o kršenju ustavnih prava apelanata tokom postupka koji je rezultirao osporenim odlukama, bez obzira koliko eventualno ozbiljna pitanja pokretali, ne mogu predstavljati, sami po sebi, argument za donošenje privremene mjere. Stoga, apelanti moraju posebno obrazložiti i dokazati zašto traže donošenje privremene mjere.

10. Ustavni sud ukazuje da zahtjev za donošenje privremene mjere mora imati jasne i argumentovane razloge iz kojih bi Ustavni sud nesumnjivo zaključio da je neophodno i opravdano da se usvoji predložena privremena mjera. Pri tome, Ustavni sud ponavlja da se zahtjev za donošenje privremene mjere ne može zasnivati na činjenicama koje se tiču merituma predmeta. U konkretnom slučaju, apelantkinja traži od Ustavnog suda da naloži Opštinskom sudu da apelantkinju uvede u posjed njenog stana, kao i da naloži tom sudu da vrati apelantkinji popisane pokretne stvari i da obustavi prodaju tih stvari. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje, kako to proizlazi iz činjeničnog stanja predmeta, da apelantkinja odbija da preuzme ključeve stana od sudskog izvršioca jer smatra da je ulazak sudskog izvršioca u njen stan bio nezakonit, a samim tim i popis i pljenidba pokretnih stvari koje su se nalazile u stanu, dok istovremeno pred Ustavnim sudom postavlja predmetni zahtjev za donošenje privremene mjere kojim upravo traži uvođenje u posjed stana. Dakle, iz navedenog slijedi da apelantkinja u stvari traži od Ustavnog suda da odluči o meritumu predmeta na način da utvrdi nezakonito postupanje Opštinskog suda u predmetnom postupku, te slijedom toga izda određene naloge tom sudu. Imajući u vidu da se apelantkinjin zahtjev za donošenje privremene mjere zasniva na činjenicama koje se tiču merituma predmeta, a koje će Ustavni sud razmatrati u redovnom postupku ispitivanja dopustivosti i merituma predmetne apelacije, Ustavni sud smatra da je apelantkinjin zahtjev za donošenje privremene mjere neosnovan.

11. Na osnovu izloženog, odlučeno je kao u dispozitivu ove odluke.

12. Ustavni sud podsjeća da odluka o privremenoj mjeri, ni u kom slučaju, ne prejudicira odluku o dopustivosti, odnosno o meritumu, predmetne apelacije.

13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić

Odluka o privremenoj mjeri u predmetu AP-1378/15 (M. N.) | Sudska praksa | Aktio