Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1092/15 (J. I. i drugi)
Odluka donesena 24. 04. 2015.
- Izbori
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-1092/15
Apelacija
Odluka o dopustivosti
24. 04. 2015.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić, Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 24. aprila 2015. godine u predmetu broj AP-1092/15, rješavajući apelacije Jasmina Imamovića i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h, člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Jasmin Imamović protiv rješenja Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 P 175069 14 Gž, od 27. januara 2015. godine;
Nermin Bjelak protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 3 I 017999 15 Iž 2, od 26. januara 2015. godine;
Haris Pleho protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 3 I 017998 15 Iž 2, od 26. januara 2015. godine;
Rasim Smajić protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 3 I 017997 15 Iž 2, od 26. januara 2015. godine;
Nermin Bjelak protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 3 U 018262 15 U, od 17. februara 2015. godine;
Haris Pleho protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 3 U 018264 15 U, od 17. februara 2015. godine;
Edhem Fejzić protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 3 U 018261 15 U, od 26. februara 2015. godine;
Rasim Smajić protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 3 U 018263 15 U, od 9. marta 2015. godine zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
AP 1092/15
1. Jasmin Imamović (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Mirnes Ajanović, advokat iz Tuzle, podnio je 11. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine protiv rješenja Kantonalnog suda u Tuzli, broj 32 0 P 175069 14 Gž, od 27. januara 2015. godine. U konkretnom slučaju osporenom odlukom žalba je odbijena i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Tuzli, broj 32 0 P 1750696 13 P, od 22. oktobra 2014. godine kojim je u parničnom postupku radi naknade štete radi klevete odlučeno da se advokatu Mirnesu Ajanoviću uskraćuje da zastupa apelanta zbog konflikta interesa.
2. Apelant je takođe podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom je zatražio da Ustavni sud naloži Općinskom sudu u Tuzli da prekine postupak po tužbi M.J. protiv apelanta u predmetu Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 P 175069 13 P do donošenja odluke Ustavnog suda po apelaciji.
AP 1364/15
3. Nermin Bjelak (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Mirnes Ajanović, advokat iz Tuzle, podnio je 25. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 I 017999 15 Iž 2, od 26. januara 2015. godine. Odlukom Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1089/14, od 24. decembra 2014. godine odbijena je ovjera kandidatske liste apelanta za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. U konkretnom slučaju osporenom odlukom zahtjev apelanta za ponavljanje postupka okončanog rješenjem Suda BiH, broj S1 3 Iž 017999 14 Iž, od 30. decembra 2014. godine, kojim odbijena njegova žalba protiv Odluke Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3- 1089/14, od 24. decembra 2014. godine odbačen je kao nedozvoljen.
AP 1365/15
4. Haris Pleho (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Mirnes Ajanović, advokat iz Tuzle, podnio je 25. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 I 017998 15 Iž 2, od 26. januara 2015. godine. Odlukom Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1089/14, od 24. decembra 2014. godine odbijena je ovjera kandidatske liste apelanta za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. U konkretnom slučaju osporenom odlukom zahtjev apelanta za ponavljanje postupka okončanog rješenjem Suda BiH, broj S1 3 Iž 017998 14 Iž, od 30. decembra 2014. godine kojim odbijena njegova žalba protiv Odluke Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1089/14, od 24. decembra 2014. Godine, odbačen je kao nedozvoljen.
AP 1366/15
5. Rasim Smajić (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Mirnes Ajanović, advokat iz Tuzle, podnio je 25. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 I 017997 15 Iž 2, od 26. januara 2015. godine. Odlukom Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1089/14, od 24. decembra 2014. godine odbijena je ovjera kandidatske liste apelanta za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. U konkretnom slučaju osporenom odlukom zahtjev apelanta za ponavljanje postupka okončanog rješenjem Suda BiH, broj S1 3 Iž 017997 14 Iž, od 30. decembra 2014. godine kojim odbijena njegova žalba protiv Odluke Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1089/14, od 24. decembra 2014. Godine, odbačen je kao nedozvoljen.
AP 1430/15
6. Nermin Bjelak (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Mirnes Ajanović, advokat iz Tuzle, podnio je 27. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), broj S1 3 U 018262 15 U, od 17. februara 2015. godine. Odlukom Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1089/14, od 24. decembra 2014. godine odbijena je ovjera kandidatske liste apelanta za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. U konkretnom slučaju osporenom odlukom apelantova tužba protiv rješenja Suda BiH, broj S1 3 Iž 017999 14 Iž, od 30. decembra 2014. godine kojim odbijena njegova žalba protiv Odluke Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1089/14, od 24. decembra 2014. godine, odbačena je kao nedopuštena jer nisu ispunjeni zakonski uslovi za meritorno rješavanje spora. AP 1431/15
7. Haris Pleho (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Mirnes Ajanović, advokat iz Tuzle, podnio je 27. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), broj S1 3 U 018264 15 U, od 17. februara 2015. godine. Odlukom Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1089/14, od 24. decembra 2014. godine odbijena je ovjera kandidatske liste apelanta za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. U konkretnom slučaju osporenom odlukom apelantova tužba protiv rješenja Suda BiH, broj S1 3 Iž 017998 14 Iž, od 30. decembra 2014. godine kojim odbijena njegova žalba protiv Odluke Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1089/14, od 24. decembra 2014. Godine, odbačena je kao nedopuštena, jer nisu ispunjeni zakonski uslovi za meritorno rješeavanje spora. AP 1432/15
8. Edhem Fejzić (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Mirnes Ajanović, advokat iz Tuzle, podnio je 27. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), broj S1 3 U 018261 15 U, od 26. februara 2015. godine. Odlukom Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1064/14, od 11. decembra 2014. godine odbijena je ovjera kandidatske liste apelanta za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. U konkretnom slučaju osporenom odlukom apelantova tužba protiv rješenja Suda BiH, broj S1 3 Iž 017902 14 Iž, od 18. decembra 2014. godine kojim odbijena njegova žalba protiv Odluke Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1064/14, od 11. decembra 2014. godine, odbačena je kao nedopuštena, jer nisu ispunjeni zakonski uslovi za meritorno rješeavanje spora. AP 1433/15
9. Rasim Smajić (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Mirnes Ajanović, advokat iz Tuzle, podnio je 27. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), broj S1 3 U 018263 15 U, od 9. marta 2015. godine. Odlukom Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1089/14, od 24. decembra 2014. godine odbijena je ovjera kandidatske liste apelanta za izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. U konkretnom slučaju osporenom odlukom apelantova tužba protiv rješenja Suda BiH, broj S1 3 Iž 017997 14 Iž, od 30. decembra 2014. godine kojim odbijena njegova žalba protiv Odluke Centralne izborne komisije, broj 06-1-07-3-1089/14, od 24. decembra 2014. godine, odbačena je kao nedopuštena, jer nisu ispunjeni zakonski uslovi za meritorno rješeavanje spora Spajanje predmeta
10. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP 1092/15. Apelacioni navodi
11. U navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i povredu prava iz člana 14. Evropske konvencije.
12. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
13. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi ustavnih prava na koja su se apelanti pozvali u pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na odluke donesene u postupku u kojima se odlučivalo o procesnoj dopustivosti pravnih lijekova koje su apelanti upotrijebili u konkretnim slučajevima, odnosno o procesnim pitanjima. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u konkretnim slučajevima, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnim postupcima odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanata.
14. U vezi s tim, Ustavni sud se poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj je odgovor na pitanje, da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje: «da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi odluke Evropskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine stav 41; kao i H. protiv Francuske od 24. oktobra 1989. godine stav 47.).
15. Ustavni sud primjećuje da apelanti osporavaju odluke donesene u postupku u kojem su redovni sudovi odlučivali samo o procesnim pitanjima, odnosno utvrđivali samo procesnu dopustivost predmetnih pravnih lijekova. Dakle, iz navedenog proizilazi da se osporenim odlukama nije odlučivao o «građanskim pravima i obavezama» u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da su apelacije u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
16. Ustavni sud također podsjeća na svoju dosadašnju praksu da se u postupcima, koji imaju karakteristike spora proizašlog iz izbornog procesa, ne odlučuje o građanskim pravima i obavezama apelanata iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, nego o njihovim političkim pravima, (vidi Odluka o dopustivosti broj AP-3593/08 od 18. decembra 2008. godine dostupna na www.ustavnisud.ba ). Budući da garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije nisu primjenjive na izborne sporove, Ustavni sud zaključuje da su predmetne apelacije kojima se osporavaju procesne odluke u izbornim sporovima ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
17. Nadalje, u vezi sa navodima apelanata o diskriminaciji, Ustavni sud podsjeća na činjenicu da član 14. Evropske konvencije osigurava zaštitu od diskriminacije u pitanjima koja potpadaju pod okvir drugih članova Evropske konvencije (Evropski sud za ljudska prava, Marckx protiv Belgije, vidi presudu od 13. juna 1979., serija A, broj 31, stav 32). Ustavni sud primjećuje da se apelanti žale na diskriminaciju u vezi sa pravom na pravično suđenje. Imajući u vidu zaključak, do kojeg je Ustavni sud došao u pogledu navodne povrede prava na pravično suđenje, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju pravo na nediskriminaciju, iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. u vezi sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije, također ratione materiae inkompatibilno sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
18. S obzirom na odluku o dopustivosti u predmetu broj AP 1092/15 Ustavni sud zaključuje da nema osnova za razmatranje prijedloga apelanta za donošenje privremene mjere.
19. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
20. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Valerija Galić