Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-496/12 (Mjesna zajednica Bravnice, općina Jajce,A. I. i R. S. i B. G.)
Odluka donesena 14. 05. 2015.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-496/12
Apelacija
Odluka o dopustivosti
14. 05. 2015.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednica Valerija Galić, potpredsjednici Miodrag Simović i Seada Palavrić i sudije Mato Tadić, Mirsad Ćeman i Zlatko M. Knežević, na sjednici održanoj 14. maja 2015. godine, u predmetu broj AP 496/12, rješavajući apelacije Mjesna zajednica Bravnice, općina Jajce i dr., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h, člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli: Mjesna zajednica Bravnice, općina Jajce protiv rješenja Kantonalnog suda u Novom Travniku, broj 06 0 U 003640 11 U, od 17. novembra 2011. godine;
Avdo Isaković protiv rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu, broj 64 0 P 015762 15 Gž 2, od 16. marta 2015. godine i rješenja Općinskog suda u Širokom Brijegu, broj 64 0 P 015762 10 P, od 8. decembra 2014. godine;
Redžep Salaj protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 3 K 018393 15 Krž, od 11. marta 2015. godine;
Branimir Glavaš protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj SU-10-431/10, od 11. februara 2015. godine;zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
AP 496/12
1. Mjesna zajednica Bravnice, općina Jajce (u daljnjem tekstu: apelantica) koju zastupa Haris Kaniža, advokat iz Travnika podnijela je 31. januara 2012. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Kantonalnog suda u Novom Travniku, broj 06 0 U 003640 11 U, od 17. novembra 2011. godine. Rješenjem-odobrenjem za građenje Ministarstva prostornog uređenja, obnove i povratka Srednjobosanskog kantona (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), broj 03-23-26/09 od 22. juna 2010. godine izdato je odobrenje za građenje mini hidroelektrane „Šedinac“ na vodotoku rijeke Šedinac investitoru „Mlinpek Žitar“ d.d. Jajce. U konkretnom slučaju osporenom odlukom tužba apelantice odbijena je kao neosnovana i potvrđeno rješenje Komisije za drugostepeno rješavanje Travnik, broj 01-23-11/2010, od 7. januara 2011. godine i rješenje Ministarstva, broj 03-23-111/10 od 2. novembra 2010. godine kojim je žalba apelantice protiv rješenja-odobrenja za građenje, od 22. juna 2010. godine odbačena kao nedopuštena, jer je izjavljena od neovlaštene osobe. AP 1678/15
2. Avdo Isaković (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Alija Sinanović, advokat iz Zenice, podnio je 8. aprila 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Kantonalnog suda u Širokom Brijegu, broj 64 0 P 015762 15 Gž 2, od 16. marta 2015. godine i rješenja Općinskog suda u Širokom Brijegu, broj 64 0 P 015762 10 P, od 8. decembra 2014. godine. U konkretnom slučaju osporenim drugostepenim rješenjem žalba je odbijena i potvrđeno prvostepeno rješenje kojim je apelantov prijedlog za ukidanje klauzule pravosnažnosti i izvršnosti na presudu Općinskog suda, broj 64 0 P 015762 10 P, od 31. januara 2013. godine odbačen kao nedopušten.
AP 1711/15 i AP 1745/15
3. Redžep Salaj (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Osman Halilović, advokat iz Brčkog, podnio je 9. aprila 2015. godine apelaciju zavedenu pod brojem AP 1711/15 Ustavnom sudu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine, broj S1 3 K 018393 15 Krž, od 11. marta 2015. godine. Apelant je 13. aprila 2015. godine ponovo podnio istu apelaciju zavedenu pod brojem AP 1745/15 kojom je osporio istu odluku, kao i u ranije podnesenoj apelaciji. U konkretnom slučaju osporenom odlukom žalba je odbijena i potvrđeno rješenje Suda BiH, broj S1 1 K 0018393 15 Kv, od 3. marta 2015. godine kojim je podnesak apelantovog branioca, od 23. februara 2015. godine kojim je tražio rješavanje pozitivnog sukoba nadležnosti između Suda BiH i Osnovnog suda Brčko Distrikta BiH odbačen kao nedopušten.
AP 1746/15
4. Branimir Glavaš (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Nikica Gržić, advokat iz Sarajevo, podnio je 13. aprila 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj SU-10-431/10, od 11. februara 2015. godine. U konkretnom slučaju osporenim rješenjem žalba je odbijena kao neosnovana i potvrđeno rješenje Suda BiH broj SU-10-431/10, od 20. januara 2015. godine kojim je apelantov zahtjev za ponavljanje postupka priznanja izvršenja strane sudske presude priznate presudom Suda BiH, broj SU-10-431/10, od 20. septembra 2010. godine odbačen kao nedopušten.
Spajanje predmeta
5. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP 496/12. Apelacioni navodi
6. U svim navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osim toga, neki apelanti su se pozvali i na povredu nekih drugih ustavnih prava (npr., nediskriminacija, pravo na djelotvoran pravni lijek itd.), ali te navode nisu posebno obrazlagali niti argumentirali.
7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi: (3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
8. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi ustavnih prava na koja su se apelanti pozvali u pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na odluke donesene u postupku u kojima se odlučivalo o procesnoj dopustivosti pravnih lijekova koje su apelanti upotrijebili u konkretnim slučajevima. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u konkretnim slučajevima, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnim postupcima odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanata.
9. U vezi s tim, Ustavni sud se poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj je odgovor na pitanje, da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje: «da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi odluke Evropskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine stav 41; kao i H. protiv Francuske od 24. oktobra 1989. godine stav 47.).
10. Ustavni sud primjećuje da apelanti osporavaju odluke donesene u postupku u kojem su redovni sudovi odlučivali samo o porcesni pitanjima, odnosno utvrđivali samo procesnu dopustivost predmetnih pravnih lijekova. Dakle, iz navedenog proizilazi da se osporenim odlukama nije odlučivao o «građanskim pravima i obavezama» u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da su apelacije u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. Ustavni sud, dalje, konstatuje de se u predmetnim postupcima, a imajući u vidu da se u osporenim odlukama odlučivalo isključivo o procesnim pitanjima, nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednica
Ustavnog suda Bosne i Hercegovine
Valerija Galić