Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-3983/14 (N. B.)

Odluka donesena 17. 06. 2015.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3983/14

Apelacija

Odluka o meritumu

17. 06. 2015.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 3983/14, rješavajući apelaciju Narcisa Bertoka, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), u sastavu:

Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 17. juna 2015. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Narcisa Bertoka.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog toga što u razumnom roku nije okončan izvršni postupak koji se vodi pred Osnovnim sudom u Prijedoru u predmetu broj 77 0 I 005694 05 I (stari broj I-139/05).

Nalaže se Osnovnom sudu u Prijedoru da, u skladu s članom 62.

stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, po hitnom postupku okonča izvršni postupak u predmetu broj 77 0 I 005694 05 I (stari broj I-139/05), u skladu s članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Vladi Republike Srpske da, u skladu s članom 74.

Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, apelantu Narcisu Bertoku u roku od tri mjeseca od dana prijema ove odluke isplati iznos od 3.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku.

Nalaže se Osnovnom sudu u Prijedoru i Vladi Republike Srpske da, u skladu s članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Narcis Bertok (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banje Luke, kojeg zastupa Miljkan Pucar, advokat iz Banje Luke, podnio je 28. augusta 2014. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja izvršnog postupka u predmetu Osnovnog suda u Prijedoru (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 77 0 I 005694 05 I (stari broj I- 139/05).

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. stav (1) Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda je zatraženo 10. februara 2015. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Osnovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 19. februara 2015. godine.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Apelant je kao tražilac izvršenja 1. aprila 2005. godine Osnovnom sudu podnio prijedlog za izvršenje na osnovu Presude Osnovnog suda broj P-3084/99 od 20. decembra 2001. godine, koja je djelimično preinačena Presudom Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj Gž-1179/02 od 14. decembra 2004. godine. U prijedlogu za izvršenje apelant je tražio da sud dozvoli izvršenje protiv izvršenika Vinka Paspalja (u daljnjem tekstu: izvršenik) radi isplate iznosa od 210.000,00 KM s kamatom u visini od 6% počevši od 1. januara 1997. godine, kao i nadoknade troškova postupka u iznosu od 11.094,40 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 20. decembra 2001. godine do isplate, i to zabilježbom izvršenja u zemljišnoj knjizi, procjenom i prodajom nepokretnosti koje su izvršenikovo vlasništvo.

6. Osnovni sud je Rješenjem broj I-139/05 od 5. aprila 2005. godine odredio predloženo izvršenje i dostavio ga zemljišnoknjižnoj kancelariji radi zabilježbe izvršenja 23. novembra 2010. godine. Uvođenjem CMS sistem, predmet je registrovan pod novim brojem 77 0 I 005694 05 I.

7. Rješenjem Osnovnog suda – Zemljišnoknjižne kancelarije broj Dn-1564/10-P od 26. novembra 2010. godine, na osnovu Rješenja o izvršenju broj 77 0 I 005694 05 I od 23. novembra 2010. godine, dozvoljen je upis zabilježbe izvršenja na nekretninama u A listu izvršenika Vinka Paspalja, radi naplate novčanog potraživanja apelanta kao tražioca izvršenja u iznosu od 210.000,00 KM s kamatom u visini od 6% počevši od 1. januara 1997. godine, kao i nadoknade troškova postupka u iznosu od 11.094,40 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 20. decembra 2001. godine do isplate.

8. Rješenjem Okružnog suda broj 11 0 Dn 006301 11 Gz od 29. marta 2011. godine uvažena je žalba zainteresovanog lica, „Kompanije Dušanić“ d.o.o. Prnjavor, Rješenje Osnovnog suda – Zemljišnoknjižne kancelarije broj Dn-1564/10-P od 26. novembra 2010. godine je ukinuto i predmet vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak. Okružni sud je u obrazloženju rješenja, između ostalog, naveo da je u izreci pobijanog rješenja navedeno da se dozvoljava upis zabilježbe izvršenja na osnovu Rješenja o izvršenju prvostepenog suda broj 77 0 I 005694 05 I od 23. novembra 2010. godine, a ne na osnovu rješenja o izvršenju Osnovnog suda broj I-139/05 od 5. aprila 2005. godine. Imajući u vidu navedeno, Okružni sud je naveo da je prvostepeni sud donio nerazumljivo rješenje, jer ne sadrži pravilno označavanje isprave na kojoj se temelji zahtjev za upis.

9. Nakon toga, Osnovni sud – Zemljišnoknjižna kancelarija je donio Rješenje broj Dn- 1564/10-P od 23. maja 2011. godine kojim je stavljeno van snage Rješenje broj Dn-1564/10 od 26. novembra 2010. godine i određen povrat u pređašnje stanje.

10. Zaključkom Osnovnog suda broj 77 0 I 005694 05 I od 3. juna 2011. godine pozvan je apelant da u roku od 15 dana predloži druga sredstva izvršenja ili predmete izvršenja, jer se izvršenje ne može provesti predloženim sredstvom. Apelant je postupio po nalogu suda 28. septembra 2011. godine, te je predložio promjenu predmeta izvršenja i to na izvršenikovoj plaći.

11. Osnovni sud je donio Rješenje broj 77 0 I 005694 05 I (stari broj I-139/05) od 11. oktobra 2011. godine kojim je usvojen apelantov prijedlog, pa je slijedom toga izmijenjeno Rješenje broj 77 0 I 005694 05 I (stari broj I-139/05) od 5. aprila 2005. godine u dijelu u kome je određen predmet i sredstvo izvršenja, tako što je određeno izvršenje na prinudno izvršenje protiv izvršenika, a u korist apelanta radi naplate novčanog duga u iznosu od 210.000,00 KM s kamatom u visini od 6% počevši od 1. januara 1997. godine pa do isplate, te naplate iznosa od 11.094,40 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 20. decembra 2001. godine pa do isplate, kao i troškova izvršnog postupka u iznosu od 1.550,00 KM, i to pljenidbom novčanih sredstava. Istim rješenjem je određeno da će se izvršenje sprovesti zapljenom ½ mjesečnog iznosa izvršenikove plaće koju ostvaruje kod „EURO PORTAL“ d.o.o. Prijedor, a čiji je izvršenik vlasnik, prenosom na apelantov račun.

12. Prema stanju spisa, izvršni postupak je u toku.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

13. Apelant smatra da je u konkretnom predmetu došlo do povrede njegovog prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je opisao hronologiju postupka, te predložio da Ustavni sud utvrdi povredu naprijed navedenog prava zagarantovanog Ustavom BiH i Evropskom konvencijom, te naloži Osnovnom sudu da preduzme sve potrebne zakonom propisane radnje izvršnog postupka kako bi se što hitnije izvršilo pravosnažno i izvršno Rješenje o izvršenju broj 77 0 I 005694 05 I od 5. aprila 2005. godine i kako bi apelant namirio svoje potraživanje. Istovremeno, apelant je predložio da Ustavni sud obaveže Osnovni sud da mu isplati pravičnu naknadu štete, i to za svaku godinu odgađanja izvršenja navedenog rješenja o izvršenju iznos od 300,00 KM.

b) Odgovor na apelaciju

14. Osnovni sud se u odgovoru na apelaciju ukratko osvrnuo na hronologiju izvršnog postupka, koja je, u skladu s dostavljenim podacima, navedena u činjeničnom stanju. Osim toga, Osnovni sud je naveo da se u konkretnom predmetu postupa u rokovima određenim zakonom, te je predložio da se apelacija odbije kao neosnovana.

V.Relevantni propisi

15. Zakon o izvršnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10 i 57/12) u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 15.

Rokovi za postupanje Sud je po pravilu dužan da o prijedlogu za izvršenje odluči u roku od osam dana, a o prigovoru u roku od 15 dana od dana ispunjavanja uslova da se o prigovoru odluči. Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

VI.Dopustivost

16. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

17. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

18. Ustavni sud naglašava da, u skladu s članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je apelacija, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku kao aspekt prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji koji drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

19. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

20. Apelant smatra da mu je u izvršnom postupku povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao sastavni dio prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje – razuman rok

21. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

22. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]

23. Ustavni sud podsjeća na to da se, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta. Također, s izvršnim postupkom, zbog same njegove prirode, treba postupati hitno (vidi Evropski sud, Mahmutović protiv Hrvatske, aplikacija broj 9505/03 od 15. februara 2007. godine, stav 26). a)Period koji se uzima u obzir

24. Ustavni sud zapaža da je apelant 1. aprila 2005. godine pokrenuo izvršni postupak i da taj postupak prema stanju spisa još uvijek traje. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine postupka jeste period od preko 10 godina.

b)Analiza razumnosti trajanja postupka

25. U konkretnom slučaju se radi o postupku koji je apelant pokrenuo 1. aprila 2005. godine radi izvršenja na osnovu pravosnažne Presude Osnovnog suda broj P-3084/99 od 20. decembra 2001. godine, koja je djelimično preinačena Presudom Okružnog suda broj Gž-1179/02 od 14. decembra 2004. godine, donesene u postupku povodom zahtjeva za isplatu duga u iznosu od 210.000,00 KM, te da se ne radi o naročito složenom postupku. Budući da apelant nastoji realizirati potraživanje koje mu je dosuđeno na ime naknade duga u iznosu od 210.000,00 KM, Ustavni sud smatra da je ovaj postupak od značaja za apelanta.

26. Što se tiče apelantovog ponašanja, on ni na koji način nije utjecao na dužinu postupka, budući da je postupao prema uputama suda i aktivno učestvovao u postupku.

27. Što se tiče ponašanja Osnovnog suda, Ustavni sud konstatira da izvršni postupak koji se vodi pred ovim sudom nije okončan ni nakon više od 10 godina. U vezi s tim, Ustavni sud ističe da u izvršnom postupku, zbog same njegove prirode, treba postupati hitno (vidi Evropski sud, Comingersoll S. A. protiv Portugala, stav 23, 2000. godina), što je i regulirano članom 5. ZIP-a.

28. Ocjenjujući ponašanje Osnovnog suda, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud nakon zaprimanja prijedloga za izvršenje od 1. aprila 2005. godine predloženo izvršenje odredio nakon četiri dana, odnosno 5. aprila 2005. godine, te da je to rješenje dostavio zemljišnoknjižnoj kancelariji radi zabilježbe izvršenja tek nakon pet godina i sedam mjeseci, odnosno 23. novembra 2010. godine. Ustavni sud primjećuje da je nakon toga Osnovni sud - Zemljišnoknjižna kancelarija 26. novembra 2010. godine donio rješenje, koje je u žalbenom postupku poništeno rješenjem Okružnog suda od 29. marta 2011. godine i premet vraćen prvostepenom sudu na ponovni postupak zbog toga što je prvostepeni sud donio nerazumljivo rješenje, odnosno rješenje koje ne sadrži pravilno označenje isprave na kojoj se temelji zahtjev za upis. Nakon toga, Osnovni sud – Zemljišnoknjižna kancelarija je donio rješenje od 23. maja 2011. godine kojim je stavljeno van snage rješenje od 26. novembra 2010. godine i određen povrat u pređašnje stanje. Nakon toga, Osnovni sud je u ponovnom postupku donio rješenje od 11. oktobra 2011. godine, kojim je određeno izvršenje protiv izvršenika, a u korist apelanta, i to pljenidbom novčanih sredstava, odnosno, zapljenom ½ mjesečnog iznosa izvršenikove plaće koju ostvaruje kod „EURO PORTAL“ d.o.o. Prijedor, a čiji je izvršenik vlasnik. Iz stanja spisa proizlazi da izvršni postupak još uvijek nije okončan.

29. Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud odredio predloženo izvršenje u roku od četiri dana (5. aprila 2005. godine), međutim, rješenje je dostavio Osnovnom sudu – Zemljišnoknjižnoj kancelariji tek nakon pet godina i sedam mjeseci (23. novembra 2010. godine). Ustavni sud takvu neaktivnost Osnovnog suda ne može ocijeniti opravdanom, a ni Osnovni sud u svom odgovoru na apelaciju nije ponudio opravdanje za nepostupanje u periodu od preko pet godina i sedam mjeseci. U svom odgovoru na apelaciju Osnovni sud se ukratko osvrnuo na hronologiju ovog izvršnog postupka, koja je navedena u činjeničnom stanju, te istakao da se u konkretnom predmetu postupa u rokovima određenim zakonom, pa je predložio da se apelacija odbije kao neosnovana. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da se, u skladu s odredbom člana 64. ZIP-a, izvršni postupak smatra dovršenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provedbom izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja. Ustavni sud smatra da iz dostavljene dokumentacije nije vidljivo da je izvršenje dovršeno provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava, niti da je Osnovni sud obavijestio apelanta da nije moguće provesti odobreno izvršenje, tj. da postoje razlozi za obustavu izvršenja. Uzimajući u obzir navedeno, naročito činjenicu da je postupak pokrenut 2005. godine, te da se radi o hitnom postupku, Ustavni sud smatra da nije nužno upuštati se u daljnju analizu razumnosti trajanja postupka, jer je očigledno da nema nikakvog razumnog opravdanja niti objašnjenja zbog čega Osnovni sud u periodu dužem od 10 godina koji se tom sudu može staviti na teret nije okončao izvršni postupak u smislu člana 64. ZIP-a.

30. Stoga, ocjenjujući ponašanje Osnovnog suda, te imajući u vidu da apelant svojim ponašanjem nije doprinio dužini postupka, Ustavni sud smatra da se dužina izvršnog postupka, koji traje duže od 10 godina, može pripisati Osnovnom sudu. Imajući u vidu navedeno i uzevši u obzir sve faktore, Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju, zbog dužine trajanja postupka, povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pitanje naknade nematerijalne štete

31. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda Ustavni sud može izuzetno, na apelantov zahtjev, odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da za razliku od postupka pred redovnim sudovima naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

32. Prilikom odlučivanja o apelantovom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete, Ustavni sud upućuje na ranije utvrđeno načelo određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 938/04, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom načelu, apelantu bi za svaku godinu odgađanja donošenja odluke trebalo isplatiti iznos od približno 150,00 KM, odnosno dvostruki iznos u predmetima koji zahtijevaju posebnu hitnost. S obzirom na to da postupak traje preko 10 godina i da još uvijek nije okončan, te da su izvršni predmeti hitne prirode, Ustavni sud smatra da apelantu treba, na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, isplatiti iznos od 3.000,00 KM. Navedeni iznos apelantu je dužna isplatiti Vlada Republike Srpske u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke.

VIII.Zaključak

33. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada izvršni postupak povodom apelantovog prijedloga za izvršenje pravosnažne presude traje preko 10 godina i kada još nije okončan, iako se, i prema domaćem zakonu i prema Evropskoj konvenciji, izvršni postupak smatra postupkom hitne prirode, pri čemu se dužina postupka može staviti na teret Osnovnom sudu.

34. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

35. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-3983/14 (N. B.) | Sudska praksa | Aktio