Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-422/15 (E. M.)

Odluka donesena 14. 10. 2015.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Krivični postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-422/15

Apelacija

Odluka o meritumu

14. 10. 2015.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 422/15, rješavajući apelaciju Elvira Mujezinovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), u sastavu:

Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 14. oktobra 2015. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija Elvira Mujezinovića podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na dužinu trajanja krivičnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Žepču u predmetu broj 44 0 K 005215 11 K 2.

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

1. Elvir Mujezinović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Maoče-Dištica, kojeg zastupa Zlatan Dž. Bektić, advokat iz Živinica, podnio je 28. januara 2015. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) apelaciju zbog dužine trajanja krivičnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Žepču (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 44 0 K 005215 11 K 2.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. stav (1) Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 25. maja 2015. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud je 16. juna 2015. godine dostavio odgovor na apelaciju.

III. Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

5. Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona (u daljnjem tekstu: Kantonalno tužilaštvo) je protiv apelanta i još jednog lica podiglo optužnicu broj KT-XI-62/08 od 29. januara 2009. godine zbog krivičnog djela teška krađa iz člana 287. stav 1. tačka a) u vezi sa čl. 31. i 55. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine.

6. Općinski sud je optužnicu potvrdio 10. februara 2009. godine.

7. Prema navodima Općinskog suda, na ročištu za razmatranje izjave o priznanju krivice od 26. februara 2009. godine apelant se izjasnio da nije kriv, a isto ročište za drugooptuženog N.N. održano je 23. novembra 2010. godine.

8. Glavni pretres je zakazan za 20. decembar 2012. godine na koji je doveden apelant sa izdržavanja kazne u zatvoru u Zenici, a na pretres nije pristupio drugooptuženi N.N. za kojeg je poziv primila supruga. Apelant je zatražio da mu se po službenoj dužnosti postavi branilac Zlatan Dž. Bektić, čemu je sud udovoljio.

9. Glavni pretres je zakazan za 15. august 2013. godine, te je izdata naredba za dovođenje drugooptuženog N.N. posredstvom sudske policije, ali on nije priveden, jer nije pronađen. Glavnom pretresu nije pristupio ni apelantov advokat, koji je svoje odsustvo pravdao bolešću iako, prema navodima Općinskog suda, svoje tvrdnje nije ničim dokazao. Apelant je pristupio glavnom pretresu.

10. Na zakazano ročište za glavni pretres od 2. oktobra 2013. godine nije pristupio drugooptuženi N.N. iako je za njega 16. augusta 2013. godine sud izdao naredbu da se raspiše potjernica. Po zahtjevu suda, na ročištu se tužilaštvo izjasnilo da je saglasno da se postupak razdvoji u odnosu na drugooptuženog N.N. od postupka u odnosu na apelanta, a apelantov advokat je izjavio da se protivi razdvajanju postupka.

11. Na ročištu za glavni pretres od 19. maja 2014. godine iz pritvorske jedinice zatvora u Tuzli nije priveden drugooptuženi N.N., jer, po izjašnjenju sudske policije, to nije bilo moguće zbog toga što su putevi neprohodni uslijed elementarnih nepogoda (vrijeme poplava i klizišta).

12. Na ročište za glavni pretres od 23. februara 2015. godine nije pristupio apelantov advokat, koji je tražio da se ročište odgodi budući da je za isti dan imao zakazanu sjednicu vijeća drugostepenog suda po žalbi u Tuzli. Općinski sud je obavijestio apelantovog advokata da neće odgoditi ročište jer prisustvo sjednici žalbenog vijeća nije obavezno za razliku od prisustva na glavnom pretresu.

13. Ročištu za glavni pretres od 2. juna 2015. godine su pristupile sve stranke i tom prilikom je saslušan oštećeni, izvedeni su materijalni dokazi tužilaštva, a saslušan je i svjedok odbrane. Nakon toga je apelantov advokat predložio da se saslušaju druga dva svjedoka i, u dogovoru sa strankama, određen je novi termin za 2. septembar 2015. godine. Razlog kasnog zakazivanja ročišta je vrijeme godišnjih odmora.

14. Apelantov advokat je u više navrata slao urgencije Općinskom sudu sa zahtjevom da se predmet njegovog branjenika što prije okonča.

15. Prema stanju spisa, postupak je u toku pred Općinskim sudom.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja krivičnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant od Ustavnog suda traži da naloži Općinskom sudu da bez daljnjeg odgađanja donese odluku u apelantovom predmetu, a potražuje i naknadu nematerijalne štete u iznosu od 600,00 KM.

b) Odgovor na apelaciju

16. Općinski sud je u svom odgovoru na apelaciju od 16. juna 2015. godine detaljno opisao tok postupka koji je, u skladu sa dostavljenim podacima, naveden u činjeničnom stanju. Općinski sud je, također, naveo i to da je predmetom bilo zaduženo više sudija. Osim toga, Općinski sud ističe da je apelantov advokat dijelom odgovoran zbog dužine trajanja postupka, budući da je odsustvovao sa ročišta, predlagao njegovo odgađanje te se protivio razdvajanju predmeta u odnosu na drugooptuženog N.N. i apelanta. Uz to, i objektivna okolnost - nedolazak drugooptuženog N.N. na ročišta, uprkos nastojanjima Općinskog suda da se njegovo prisustvo ročištu osigura posredstvom sudske policije, bitno je utjecalo na trajanje krivičnog postupka. Općinski sud navodi da će u toku septembra ili oktobra 2015. godine donijeti odluku u ovom predmetu.

V. Relevantni propisi

17. U Zakonu o krivičnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14) relevantne odredbe glase:

Član 14.

Pravo na suđenje bez odgađanja (1) Osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo da u najkraćem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu bude suđeno bez odgađanja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana potvrđivanja optužnice.

(2) Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i onemogući svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku.

Član 243.

Odlučivanje o optužnici (1) Sudija za prethodno saslušanje može da potvrdi ili odbije sve ili pojedine tačke optužnice u roku od 8 dana od dana prijema optužnice. Ukoliko odbije sve ili pojedine tačke optužnice, sudija za prethodno saslušanje donosi rješenje koje se dostavlja tužiocu. Protiv ovog rješenja žalba nije dozvoljena.

VI. Dopustivost

18. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

19. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

20. U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je dužina krivičnog postupka koji se vodi protiv apelanta pred Općinskim sudom u predmetu broj 44 0 K 005215 11 K 2.

21. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

VII. Meritum

22. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja krivičnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […]

23. Ustavni sud podsjeća na to da se, prema praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta.

Period koji se uzima u obzir

24. Ustavni sud zapaža da je postupak pokrenut 29. januara 2009. godine, kada je podignuta optužnica protiv apelanta za krivično djelo teška krađa iz člana 287. stav 1. tačka a) u vezi sa čl. 31. i 55. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti u obzir prilikom razmatranja dužine predmetnog postupka je skoro sedam godina. Analiza razumnosti trajanja postupka

25. U konkretnom slučaju se radi o krivičnom postupku pokrenutom protiv apelanta i još jednog optuženog zbog počinjenog krivičnog djela teška krađa. S obzirom na stanje spisa, te odgovor Općinskog suda, Ustavni sud konstatira da je u toku postupka bilo objektivnih prepreka zbog kojih u više navrata nije bilo moguće održati ročište za glavnu raspravu. Naime, drugooptuženi N.N. je bio nedostupan nadležnim organima i nije se odazivao na pozive suda, a ni sudska policija mu nije mogla ući u trag, usljed čega je sud izdao naredbu za raspisivanje potjernice. Ova okolnost je, između ostalih, znatno utjecala na dužinu krivičnog postupka, te je predmet usljed ove činjenice dobio na složenosti.

26. Posmatrajući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da je apelantov advokat više puta slao urgenciju Općinskom sudu za ubrzanje postupka. Međutim, Ustavni sud zapaža i to da je apelantov advokat izostao sa jednog ročišta, te tražio da se ročište jednom odgodi, a tražio je i da se datum narednog ročišta pomjeri zbog korištenja godišnjeg odmora. Također, Ustavni sud primjećuje i to da se apelantov advokat protivio razdvajanju predmeta, što bi nesumnjivo dovelo do bržeg rješavanja predmeta, s obzirom na okolnosti koje se odnose na drugooptuženog N.N.

27. U odnosu na ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud primjećuje da je optužnica protiv apelanta podignuta 29. januara 2009. godine, a potvrđena 10. februara 2009. godine, odnosno 12 dana nakon toga. Iako član 243. ZKP propisuje da se o optužnici ima odlučiti u roku od osam dana od dana njenog prijema, Ustavni sud ne nalazi da period od dodatna četiri dana bitno narušava ovu odredbu. Nadalje, Ustavni sud konstatira da je ročište za razmatranje izjave o priznanju krivice u odnosu na apelanta održano 26. februara 2009. godine, odnosno u vrlo kratkom roku po potvrđivanju optužnice. U periodu do juna 2015. godine zakazano je šest ročišta koja nisu održana jer drugooptuženi N.N. nije pristupio na ročište. Iako su evidentni napori Općinskog suda da se drugooptuženi N.N. pronađe i dovede pred sud, ti napori su ostali bez rezultata sve do juna 2015. godine. Uz to, Ustavni sud primjećuje da su Općinski sud i Tužilaštvo smatrali da se predmet u odnosu na dvojicu optuženih treba razdvojiti radi bržeg postupanja, čemu se apelantov advokat protivio. U odnosu na ročište zakazano za 19. maj 2014. godine, Ustavni sud primjećuje da su okolnosti na koje se Općinski sud pozvao bile opravdane i objektivne s obzirom na elementarne nepogode koje su vladale u zemlji u tom periodu. Ustavni sud dalje primjećuje da je apelantov advokat neopravdano izostao s jednog ročišta, dok je za jedno tražio odgađanje kojem zahtjevu Općinski sud nije udovoljio. Ni ova činjenica se ne može staviti na teret Općinskom sudu. Na posljednjem održanom ročištu iz juna 2015. godine apelantov advokat je predložio saslušanje druga dva svjedoka, te je zakazan novi termin za 2. septembar 2015. godine.

28. Ustavni sud podsjeća da je Općinski sud bio dužan, u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku, da provede postupak bez odugovlačenja i u najkraćem razumnom roku. Međutim, sve navedene okolnosti koje su u ovom predmetu bile evidentne, a koje se ne mogu staviti na teret Općinskom sudu, bile su od velikog utjecaja na dužinu trajanja postupka, koji, uprkos nastojanjima Općinskog suda, još nije okončan. Uzevši u obzir postupak u njegovoj cjelini, Ustavni sud smatra da je u apelantovom predmetu bilo objektivnih okolnosti i doprinosa apelantovog advokata u većoj mjeri nego što je bilo neaktivnosti Općinskog suda, koji je svojim radnjama pokazao volju i nastojanje da se predmet okonča, pa i svojim navodima da očekuje kako će odluku u ovom predmetu donijeti do kraja oktobra 2015. godine. Stoga, Ustavni sud zapaža da u ponašanju Općinskog suda nema ničega što bi ukazivalo na neopravdanu neaktivnost i odugovlačenje postupka.

29. Ustavni sud, na osnovu navedenog i uzevši u obzir sve faktore, zaključuje da u ovom slučaju nije povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na dužinu trajanja krivičnog postupka. Pitanje naknade nematerijalne štete

30. Apelant je, zbog nerazumne dužine trajanja predmetnog krivičnog postupka pred Općinskim sudom, tražio naknadu nematerijalne štete. U skladu sa članom 74. Pravila Ustavnog suda. Ustavni sud može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu, a kako je u konkretnom slučaju utvrđeno da nije bilo kršenja apelantovog prava na suđenje u «razumnom roku» u predmetnom krivičnom postupku, apelantu ne pripada pravo na isplatu tražene naknade.

VIII. Zaključak

31. Ustavni sud zaključuje da, uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog predmeta, nema povrede apelantovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije zbog dužine trajanja krivičnog postupka i uz okolnost što predmetni krivični postupak još nije okončan, jer je evidentno da je Općinski sud postupao efikasno u okviru svojih procesnih mogućnosti, ali da su objektivne okolnosti i ponašanje apelantovog advokata bitno utjecali na dužinu trajanja samog postupka.

32. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

33. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednica Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-422/15 (E. M.) | Sudska praksa | Aktio