Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-176/15 (K. J.)

Odluka donesena 12. 01. 2016.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Krivični postupak
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-176/15

Apelacija

Odluka o meritumu

12. 01. 2016.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 176/15, rješavajući apelaciju Kasima Jamakovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), u sastavu:

Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 12. januara 2016. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija Kasima Jamakovića podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja krivičnog postupka koji se nalazi pred Općinskim sudom u Banovićima u predmetu broj 127 0 K 054815 14 K.

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

1. Kasim Jamaković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banovića, kojeg zastupa Zlatan Dž. Bektić, advokat iz Živinica, podnio je 14. januara 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja krivičnog postupka pred Općinskim sudom u Živinicama u predmetu broj 033-0-Kps-06-000278, a koji se trenutno nalazi pred Općinskim sudom u Banovićima u predmetu broj 127 0 K 054815 14 K.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda u Banovićima zatraženo je 22. maja 2015. godine, a od Općinskog suda u Živinicama 23. oktobra 2015. godine da dostave odgovore na apelaciju.

3. Općinski sud u Banovićima je dostavio 4. juna 2015. godine odgovor na apelaciju, te ga dopunio 3. jula i 24. novembra 2015. godine.

4. Općinski sud u Živinicama nije odgovorio na zahtjev Ustavnog suda.

III. Činjenično stanje

5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

6. Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona (u daljnjem tekstu: Kantonalno tužilaštvo) je 21. decembra 2006. godine protiv apelanta i H.J. (apelantovog sina) podiglo optužnicu zbog počinjenog krivičnog djela šumska krađa iz člana 316. stav 1. Krivičnog zakona FBiH, a u vezi sa članom 31. istog zakona, koja je potvrđena 26. decembra 2006. godine.

7. Prema navodima Općinskog suda u Banovićima, sudija za prethodno saslušanje Općinskog suda u Živinicama je zakazao prvo ročište za izjašnjenje o krivnji apelanta i H.J. za 15. januar 2007. godine na koje apelant i H.J. nisu pristupili.

8. Glavni pretres je zakazan za 25. januar 2007. godine na koji apelant i H.J., također, nisu pristupili. Budući da optužene nije pronašla sudska policija, sudija je odgodio ročište na neodređeno vrijeme i izdao naredbu da se pronađu.

9. Na ročištu za izjašnjenje o krivnji, održanom 22. marta 2007. godine, apelant i H.J. su se izjasnili da nisu krivi.

10. Nakon toga, a prema navodima Općinskog suda u Banovićima, Općinski sud u Živinicama nije poduzeo niti jednu radnju u apelantovom predmetu.

11. Prema navodima Općinskog suda u Banovićima, nakon formiranja tog suda, taj sud je 1. decembra 2012. godine počeo da radi, ali je, zbog tehničkih razloga i uvjeta, na predmetima počeo raditi tek u maju 2013. godine.

12. Prvo ročište za glavni pretres pred Općinskim sudom u Banovićima zakazano je za 30. oktobar 2013. godine, ali apelant i H.J. nisu pristupili, nakon čega je izdata naredba za njihovo privođenje.

13. Ni na zakazano ročište za 20. decembar 2013. godine apelant i H.J. nisu pristupili.

14. Na ročište zakazano za 4. mart 2014. godine apelant je pristupio, ali nije pristupio H.J., uslijed čega je ročište odgođeno.

15. Ročište zakazano za 15. april 2014. godine nije održano, jer je apelantov branilac tražio odgodu.

16. Općinski sud u Banovićima je zakazao dva glavna pretresa, i to za 29. maj i 2. septembar 2014. godine, ali apelant ni na jedan nije pristupio. Na zakazani glavni pretres za 14. oktobar 2014. godine apelant nije pristupio, a sudska policija nije mogla realizirati naredbu o privođenju.

17. Ročište zakazano za 12. novembar 2014. godine je održano u apelantovom prisustvu, te je određen nastavak za 16. decembar 2014. godine na kojem je apelantov branilac zatražio izuzeće postupajućeg sudije i cijelog suda. Sud je donio rješenje kojim se postupak u toj pravnoj stvari prekida do izjašnjenja kolegija suda o zahtjevu za izuzeće postupajućeg sudije.

18. Postupajući sudija je donio rješenje o razdvajanju postupka 14. maja 2014. godine, jer je optuženi H.J. zaključio sporazum o priznanju krivice.

19. Prema navodima Općinskog suda u Banovićima, apelantov branilac je zahtjev za izuzeće povukao pismenim podneskom od 29. juna 2015. godine nakon čega je postupajući sudija predmet odmah stavio u rad.

20. Glavni pretres je ponovo zakazan za 2. septembar 2015. godine, ali je apelantov branilac tražio odgodu pretresa zbog ranije preuzetih obaveza pred Općinskim sudom u Zavidovićima, pa je sud zakazao novi pretres za 14. oktobar 2015. godine. Općinski sud u Banovićima je zakazao nastavak glavnog pretresa za 5. novembar 2015. godine.

21. Informacijom pribavljenom od Općinskog suda u Banovićima Ustavni sud je obaviješten da je ročište zakazano za 5. novembar 2015. godine odgođeno za 20. novembar 2015. godine, a i to ročište je odgođeno za 8. decembar 2015. godine. Općinski sud u Banovićima nije naveo razlog odgađanja ročišta.

22. Prema stanju spisa, predmetni krivični postupak je u toku pred Općinskim sudom u Banovićima.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije

23. Apelant smatra da je, zbog dužine trajanja krivičnog postupka, došlo do povrede prava na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant smatra da je nedopustivo da je Općinski sud u Banovićima prvo ročište za glavni pretres zakazao tek 30. oktobra 2013. godine, odnosno gotovo sedam godina nakon potvrđivanja optužnice. Apelant, dalje, navodi da je zakazan neuobičajeno veliki broj ročišta za glavni pretres od kojih je veći dio odgođen zbog raznih procesnih razloga iako je bilo potrebno samo saslušati jednog svjedoka i izvršiti uvid u materijalne dokaze, te da nije predloženo vještačenje vještaka šumarske i geodetske struke. Kako dalje navodi apelant, ukupno je zakazano devet ročišta od kojih su samo dva održana, dok su preostala ročišta odgođena, a između pojedinih ročišta je prolazilo više od tri mjeseca. Apelant traži od Ustavnog suda da naloži Općinskom sudu u Banovićima da donese odluku u apelantovom predmetu najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema apelacije u Ustavni sud, te potražuje i naknadu štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u iznosu od 1.200,00 KM.

b) Odgovor na apelaciju

24. Općinski sud u Živinicama nije dostavio odgovor na apelaciju, ali je dopis Ustavnog suda proslijedio Općinskom sudu u Banovićima.

25. Općinski sud u Banovićima u svojim odgovorima od 4. juna, 3. jula i 24. novembra 2015. godine opisao je tok postupka, te naveo da je apelant odgovoran za dužinu trajanja postupka, jer je najveći broj ročišta upravo odgođen zbog njegovog nedolaska na ročište, a ukoliko bi Ustavni sud utvrdio povredu apelantovog prava na pravično suđenje u razumnom roku, Općinski sud u Banovićima smatra da bi se ona mogla staviti isključivo na teret Općinskom sudu u Živinicama. Općinski sud u Banovićima je istakao i to da predmet nije složen, da je veći dio dokaza izveden i da se on može brzo riješiti.

V. Relevantni propisi

26. U Zakonu o krivičnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05, 55/06, 27/07, 53/07, 9/09, 12/10, 8/13 i 59/14) relevantne odredbe glase:

Član 14.

Pravo na suđenje bez odgađanja (1) Osumnjičeni, odnosno optuženi ima pravo da u najkraćem razumnom roku bude izveden pred sud i da mu bude suđeno bez odgađanja, a najkasnije u roku od jedne godine od dana potvrđivanja optužnice.

(2) Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i onemogući svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja učestvuju u postupku.

Član 139.

Naredba za dovođenje (1) Naredbu da se optuženi dovede može izdati sud ako je doneseno rješenje o pritvoru ili ako uredno pozvani optuženi ne dođe, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvršiti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti očigledno proizlazi da optuženi izbjegava prijem poziva.

(2) Izuzetno, u hitnim slučajevima, naredbu iz stava 1. ovog člana može da izda i tužilac ukoliko uredno pozvani osumnjičeni ne dođe, a svoj izostanak ne opravda, s tim što ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 časa od izdavanja naredbe.

(3) Naredbu za dovođenje izvršava sudska policija.

(4) Naredba za dovođenje izdaje se pisano. Naredba sadržava: ime i prezime optuženog koji se treba dovesti, naziv krivičnog djela koje mu se stavlja na teret, uz navođenje odredbe krivičnog zakona, razlog zbog kojeg se naređuje dovođenje, službeni pečat i potpis sudije koji naređuje dovođenje.

(5) Lice kojem je povjereno izvršenje naredbe predaje naredbu optuženom i poziva ga da pođe s njim. Ako optuženi to odbije, dovešće ga prinudno.

VI. Dopustivost

27. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

28. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

29. Iako je apelacija podnesena prije nego što je postupak pravosnažno okončan, prema članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, konkretna apelacija je dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje.

30. U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je dužina trajanja krivičnog postupka koji se trenutno vodi pred Općinskim sudom u Banovićima u predmetu broj 127 0 K 054815 14 K.

31. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

32. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII. Meritum

33. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja krivičnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

a)Pravo na pravično suđenje Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […]

34. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

Period koji se uzima u obzir

35. Ustavni sud zapaža da je postupak pokrenut 21. decembra 2006. godine, kada je podignuta optužnica protiv apelanta za krivično djelo šumska krađa i da taj postupak, prema stanju spisa, još traje. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti u obzir prilikom razmatranja dužine predmetnog postupka jeste gotovo devet godina.

Analiza razumnosti trajanja postupka

36. U konkretnom slučaju se radi o krivičnom postupku pokrenutom protiv apelanta zbog počinjenog krivičnog djela šumska krađa. Ustavni sud ne nalazi elemente koji bi ovaj predmet činili naročito složenim.

37. Posmatrajući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant na dva od tri zakazana ročišta za izjašnjenje o krivnji pred Općinskim sudom u Živinicama nije pristupio. Ustavni sud čak uočava da apelanta i drugog optuženog nije pronašla sudska policija kada je sudija izdao naredbu da se oni pronađu. Dalje, Ustavni sud zapaža da u postupku pred Općinskim sudom u Banovićima na većinu zakazanih ročišta apelant nije pristupio, a apelantov branilac je tražio u više navrata odgodu ročišta. Ustavni sud uočava da apelant nije pristupio, a sudska policija nije mogla realizirati naredbu o privođenju, te da je ročište odgođeno. Sve ove činjenice idu u prilog konstataciji da je apelant u velikoj mjeri i sam utjecao na tok i dužinu trajanja postupka, i to od samog njegovog početka. Što se tiče doprinosa Općinskog suda u Živinicama, Ustavni sud primjećuje da je optužnica protiv apelanta podignuta 21. decembra 2006. godine, a potvrđena 26. decembra 2006. godine, odnosno u roku od pet dana. Općinski sud u Živinicama je zakazao tri ročišta za izjašnjenje o krivnji, i to 15. i 25. januara i 22. marta 2007. godine. Nakon toga Općinski sud u Živinicama bio je neaktivan do preuzimanja predmeta od Općinskog suda u Banovićima. U odnosu na postupanje Općinskog suda u Banovićima, Ustavni sud konstatira da je taj sud formiran u decembru 2012. godine, ali je počeo da radi u maju 2013. godine. Općinski sud u Banovićima je prvo ročište zakazao za oktobar 2013. godine. Nakon ovoga je uslijedio niz ročišta koja je zakazao Općinski sud u Banovićima.

38. Ustavni sud posebno ima u vidu da predmetni krivični postupak traje gotovo devet godina i da još nije okončan. Ustavni sud, također, ima u vidu da je u jednom periodu Općinski sud bio neaktivan više godina. Međutim, u okolnostima konkretnog slučaja, posebno imajući u vidu da se radi o krivičnom postupku, te da je utvrđen apelantov doprinos dužini trajanja postupka izbjegavanjem da dođe na veliki broj zakazanih ročišta, zbog čega su Općinski sud u Živinicama i Općinski sud u Banovićima izdavali i naredbe za apelantovo dovođenje, Ustavni sud nalazi da nema povrede prava na pravično suđenje.

39. Ustavni sud zaključuje da u ovom slučaju nije povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku.

VIII. Zaključak

40. Iako predmetni krivični postupak traje više od devet godina, Ustavni sud zaključuje da nema povrede apelantovog prava na pravično suđenje u razumnom roku kao segmentu prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada je utvrdio da je apelant znatno doprinio predmetnoj dužini postupka izbjegavanjem da dođe na veliki broj zakazanih ročišta, zbog čega su Općinski sud u Živinicama i Općinski sud u Banovićima izdavali i naredbe za njegovo dovođenje.

41. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

42. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-176/15 (K. J.) | Sudska praksa | Aktio