Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-174/16 („Smrča“ d.o.o. Bosanska Krupa)
Odluka donesena 16. 03. 2016.
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-174/16
Apelacija
Odluka o meritumu
16. 03. 2016.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 174/16, rješavajući apelaciju „Smrče“ d.o.o. Bosanska Krupa, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 16. marta 2016. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija „Smrče“ d.o.o. Bosanska Krupa.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na pristup sudu u parničnom postupku koji se vodi pred Okružnim privrednim sudom u Banjoj Luci u predmetu broj 57 0 Ps 106818 13 Ps.
Nalaže se Okružnom privrednom sudu u Banjoj Luci da, u skladu s članom 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, po hitnom postupku okonča parnični postupak u predmetu broj 57 0 Ps 106818 13 Ps u skladu s članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Okružnom privrednom sudu u Banja Luci da, u skladu s članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. „Smrča“ d.o.o. Bosanska Krupa (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Hamdija Veladžić, advokat iz Bihaća, podnijela je 11. januara 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka pred Okružnim privrednim sudom u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni privredni sud) u predmetu broj 57 0 Ps 106818 13 Ps.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Okružnog privrednog suda zatraženo je 3. februara 2016. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Odgovor na apelaciju Okružni privredni sud je dostavio 11. februara 2016. godine. III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sažeti na sljedeći način.
5. Apelantica je 12. decembra 2013. godine Okružnom privrednom sudu podnijela tužbu protiv tuženog „Agroflora“ d.o.o. Kozarska Dubica (u daljnjem tekstu: tuženi) radi raskida ugovora i naknade štete, v. s. 700.000,00 KM.
6. Okružni privredni sud je 21. decembra 2013. godine tuženom dostavio tužbu na odgovor.
7. Tuženi je 3. januara 2014. godine dostavio odgovor na tužbu.
8. Okružni privredni sud je 30. marta 2015. godine apelantici dostavio odgovor na tužbu.
9. Podnescima od 9. aprila 2014. godine, 13. aprila 2015. godine, 15. maja 2015. godine, 16. septembra 2015. godine, 21. oktobra 2015. godine i 19. novembra 2015. godine, apelantica je urgirala postupanje Okružnog privrednog suda.
10. Prema stanju u spisu, parnični postupak nije okončan.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
11. Apelantica smatra da joj je zbog dužine trajanja parničnog postupka povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku kao element prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantica je, između ostalog, navela da su protekle više od dvije godine od podnošenja tužbe, a Okružni privredni sud nije zakazao pripremno ročište. Imajući u vidu navedeno, apelantica je predložila da Ustavni sud usvoji apelaciju i naloži Okružnom privrednom sudu da po hitnom postupku zakaže pripremno ročište i donese odluku po tužbi.
b) Odgovor na apelaciju
12. U odgovoru na apelaciju Okružni privredni sud je naveo da je zadužen velikim brojem predmeta, te da apelanticin predmet, imajući u vidu vrijeme podnošenja tužbe sudu, prema hronologiji rješavanja predmeta nije bio na redu za zakazivanje ročišta. Također, Okružni privredni sud je naveo da parnične stranke trebaju pred sudom imati ravnopravan status i treba da se pod istim uvjetima rješavaju njihovi predmeti, a da razuman rok za rješavanje predmeta treba posmatrati tako da se ima u vidu s koliko predmeta je zadužen sud, koliko sudija postupa u tim predmetima i vrijeme rješavanja drugih predmeta u sudu.
V.Relevantni propisi
13. Zakon o parničnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Sud je dužan da postupak sprovede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
VI.Dopustivost
14. U skladu s članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
15. U skladu s članom 18. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
16. Ustavni sud naglašava da, u skladu s članom 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.
17. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da je apelacija podnesena zbog dužine trajanja parničnog postupka pred Okružnim privrednim sudom, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija, u smislu člana 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u „razumnom roku“ kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
18. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
19. Apelantica smatra da je zbog dužine trajanja parničnog postupka povrijeđeno njezino pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje – razuman rok
20. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
21. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […]
22. Ustavni sud podsjeća da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
Period koji se uzima u obzir
23. Ustavni sud zapaža da je parnični postupak pokrenut 12. decembra 2013. godine i da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti u obzir prilikom razmatranja dužine postupka je period od nešto više od dvije godine. Analiza razumnosti trajanja postupka
24. U pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da se predmetni postupak vodi radi raskida ugovora i naknade štete, te da se, imajući u vidu vrijednost spora, te činjenična i pravna pitanja koja Okružni privredni sud treba riješiti i dokaze koje treba provesti, u konkretnom slučaju može govoriti o nešto složenijem predmetu.
25. U pogledu apelanticinog ponašanja, Ustavni sud konstatira da apelantica nije doprinijela dužini trajanja postupka. Naprotiv, apelantica je brojnim podnescima (9. aprila 2014. godine, 13. aprila 2015. godine, 15. maja 2015. godine, 16. septembra 2015. godine, 21. oktobra 2015. godine i 19. novembra 2015. godine) urgirala postupanje Okružnog privrednog suda, pokušavajući ostvariti što hitnije rješavanje predmeta. Osim navedenog, imajući u vidu visinu potraživanja i činjenicu da je apelantica u cilju ubrzanja predmetnog postupka podnijela više urgencija, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak od značaja za apelanticu.
26. S druge strane, analizirajući postupanje redovnog suda, Ustavni sud primjećuje da je Okružni privredni sud apelanticinu tužbu od 12. decembra 2013. godine u relativno kratkom roku dostavio tuženom radi davanja odgovora, kao i da je tuženi 3. januara 2014. godine dostavio odgovor na tužbu, koju je Okružni privredni sud 30. marta 2015. godine, dakle nakon proteka više od godinu dana dostavio apelantici. Također, Ustavni sud zapaža da Okružni privredni sud u predmetnom postupku još uvijek nije zakazao pripremno ročište, iako je proteklo više od dvije godine do podnošenja tužbe. Dakle, iz naprijed navedenog činjeničnog stanja proizlazi da je Okružni privredni sud u parničnom postupku imao periode značajne neaktivnosti. U svom odgovoru na apelaciju Okružni privredni sud je istakao da je zadužen velikim brojem predmeta i da se predmeti pred tim sudom rješavaju prema vremenu prijema inicijalnog akta, te da apelanticin predmet prema hronologiji rješavanja predmeta nije bio na redu za zakazivanje ročišta. Također, Okružni privredni sud je naveo da parnične stranke trebaju pred sudom imati ravnopravan status, a da razuman rok za rješavanje predmeta treba posmatrati tako da se ima u vidu s koliko predmeta je zadužen sud, koliko sudija postupa u tim predmetima i vrijeme rješavanja drugih predmeta u sudu. S tim u vezi, Ustavni sud ukazuje na praksu Evropskog suda i vlastitu jurisprudenciju prema kojima je dužnost države da organizira svoj pravni sistem tako da omogući sudovima i javnim vlastima da se povinuju zahtjevima i uvjetima iz Evropske konvencije (vidi Evropski sud, Zanghi protiv Italije, presuda od 19. februara 1991. godine, serija A broj 194, stav 21. i Ustavni sud, Odluka broj AP 1070/05 od 9. februara 2006. godine, stav 34). Osim toga, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, hronična opterećenost sudova nije opravdanje, dok se trenutni zastoj, koji za sistem predstavlja iznenađenje, uzrokovan, naprimjer recesijom, može opravdati efikasnim mjerama koje se preduzimaju za njegovo otklanjanje (vidi Evropski sud za ljudska prava, Buchholz protiv Njemačke, presuda od 6. maja 1981. godine). Naime, prema praksi Evropskog suda za ljudska prava, države ugovornice nisu odgovorne u slučaju privremenog zaostatka svojih sudova pod uvjetom da preduzmu odgovarajuće mjere da se takva vanredna situacija popravi (vidi Evropski sud za ljudska prava, Zimmermann i Steiner protiv Švicarske, presuda od 13. jula 1983. godine, serija A broj 66, st. 25-32). Ustavni sud zapaža je da je u okolnostima konkretnog predmeta postupanje Okružnog privrednog suda prema vremenu prijema inicijalnog akta istovremeno rezultiralo nezakazivanjem pripremnog ročišta u periodu dužem od dvije godine. Također, Ustavni sud zapaža da Okružni privredni sud u odgovoru na apelaciju nije dao jasne naznake kada će, prema iskazanom načinu rješavanja predmeta, apelanticin predmet doći na red za rješavanje. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da navedeno postupanje Okružnog privrednog suda nije bilo efikasno jer nije dovelo do otklanjanja zaostataka u radu s obzirom na to da konkretni zastoj nije privremen, nego predstavlja hronično preopterećenje suda, tako da svaki novi predmet postaje stari kada dođe na red za rješavanje.
27. Prema tome, uzevši u obzir sve činjenice u ovom predmetu, za Ustavni sud je zbog neopravdane neaktivnosti Okružnog privrednog suda u značajnim periodima, te zbog nepostojanja jasnih pokazatelja kada će apelanticin predmet biti uzet u rješavanje, dovoljno da zaključi da je u konkretnom slučaju došlo do povrede apelanticinog prava na pristup sudu u okviru prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VIII.Zaključak
28. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na pristup sudu u situaciji kada parnični postupak pred Okružnim privrednim sudom traje više od dvije godine, s obzirom da je Okružni privredni sud imao značajne periode neaktivnosti i zbog toga što pored preduzetih mjera u organizaciji svog rada nije postigao odgovarajuću efikasnost u radu, tako da svaki novi predmet kontinuirano postaje stari kada dođe na red za rješavanje.
29. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
30. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman