Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-4960/15 (D. N.)
Odluka donesena 28. 04. 2016.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Upravni spor
- Invalidnina
- Upravni postupak
- Invalid
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4960/15
Apelacija
Odluka o meritumu
28. 04. 2016.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 4960/15, rješavajući apelaciju Duška Nedića, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (2) tačka b, člana 59 st. (1) i (2), člana 62 stav (7) i člana 74 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), u sastavu:
Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sudija Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sudija na sjednici održanoj 28. aprila 2016. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Duška Nedića.
Utvrđuje se povreda člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog toga što u razumnom roku nije okončan postupak za priznavanje svojstva ratnog vojnog invalida, koji se trenutno nalazi na rješavanju pred Vrhovnim sudom Republike Sprske, po zahtjevu za vanredno preispitivanje Presude Okružnog suda u Banjoj Luci broj 11 0 U 015500 14 U od 13. jula 2015. godine.
Nalaže se Vrhovnom sudu Republike Srpske da, u skladu s članom 62 stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, po hitnom postupku donese odluku povodom zahtjeva za vanredno preispitivanje odluke, u skladu sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Vladi Republike Sprske da, u skladu sa članom 74 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, apelantu Dušku Nediću u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke isplati iznos od 750,00 KM, na ime naknade nematerijalne štete zbog kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku uz obavezu da, nakon isteka ovog roka, plati Dušku Nediću zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Nalaže se Vrhovnom sudu Republike Sprske da, u skladu sa članom 72 stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. Duško Nedić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Kobaša podnio je 11. novembra 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog toga što u razumnom roku nije okončan postupak za priznavanje svojstva ratnog vojnog invalida, koji se trenutno nalazi na rješavanju pred Vrhovnim sudom Republike Sprske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud), po zahtjevu za vanredno preispitivanje Presude Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 11 0 U 015500 14 U od 13. jula 2015. godine.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23 stav (1) Pravila Ustavnog suda, od Vrhovnog suda i Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zatraženo je 4. decembra 2015. godine da dostave odgovore na apelaciju, a od Okružnog suda 12. februara 2016. godine.
3. Vrhovni sud je odgovor na apelaciju dostavio 10. decembra, Ministarstvo 16. decembra 2015. godine, a Okružni sud 17. februara 2016. godine.
III. Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
5. Odjeljenje za opštu upravu Opštine Srbac (u daljnjem tekstu: Odjeljenje za opštu upravu) je donijelo Rješenje broj 03/1-1-560 od 10. maja 2011. godine kojim se apelantu, do sada priznatom ratnom vojnom invalidu druge kategorije sa 100% invaliditeta, i dalje priznaje svojstvo ratnog vojnog invalida šeste kategorije sa 60% invaliditeta-trajno, po osnovu ranjavanja i oboljenja zadobijenog vršeći dužnost pripadnika Vojske Republike Srpske sa pravom na ličnu invalidninu u mjesečnom iznosu koji se određuje u procentu od 24% od osnovice, i to od 1. maja 2011. godine pa dok postoje Zakonom propisani uslovi za sticanje i uživanje tih prava, odnosno trajno.
6. Odlučujući o apelantovoj žalbi podnesenoj protiv rješenja Odjeljenja za opštu upravu od 10. maja 2011. godine, Ministarstvo je donijelo Rješenje broj 16-03/2-1-2-560- 483/2011 od 29. novembra 2011. godine, kojim se djelimično usvaja apelantova žalba u dijelu kojim su osporeni procenat i kategorija vojnog invaliditeta, dok se u preostalom dijelu žalba odbija kao neosnovana. Stavom 2 izreke Rješenja Ministarstva, u postupku revizije, prvostepeno rješenje se ukida i rješava na način da se apelantu utvrđuje svojstvo ratnog vojnog invalida pete kategorije sa 79% vojnog invaliditeta po osnovu ranjavanja i bolesti dobijene u vrijeme vršenja vojne dužnosti u ratu kao pripadnik oružanih snaga Republike Srpske i priznaje mu se pravo na ličnu invalidninu u mjesečnom iznosu od 36% od osnovice. Utvrđena prava ovim rješenjem teku od 1. decembra 2012. godine, pa nadalje dok postoje zakonom propisani uslovi.
7. Nezadovoljan rješenjem Ministarstva, apelant je protiv njega pokrenuo upravni spor pred Okružnim sudom, koji je svojom Presudom broj 11 0 U 008570 11 U od 21. oktobra 2013. godine tužbu uvažio i osporeni akt poništio.
8. Tuženi je protiv presude Okružnog suda podnio zahtjev za vanredno preispitivanje Vrhovnom sudu, koji je svojom Presudom broj 11 0 U 008571 13 Uvp od 28. maja 2014. godine zahtjev odbio kao neosnovan.
9. Ministarstvo je 9. oktobra 2014. godine donijelo Rješenje broj 16-03/4-1-1-560-17/12, kojim je djelimično usvojilo apelantovu žalbu podnesenu protiv rješenja Odjeljenja za opštu upravu od 10. maja 2011. godine u dijelu kojim su osporeni procenat i kategorija vojnog invaliditeta, dok je u preostalom dijelu žalba odbijena kao neosnovana. Istim rješenjem je prvostepeno rješenje od 10. maja 2011. godine poništeno i riješeno na način da se apelantu utvrđuje svojstvo ratnog vojnog invalida pete kategorije sa 70% vojnog invaliditeta po osnovu ranjavanja i bolesti ispoljene za vrijeme vršenja vojne dužnosti u ratu kao pripadnik OS VRS sa pravom na ličnu invalidninu u mjesečnom iznosu od 36% od osnovice, počev od 1. maja 2011. godine pa nadalje, dok postoje zakonom propisani uslovi.
10. Apelant je protiv rješenja Ministarstva od 9. oktobra 2014. godine podnio tužbu Okružnom sudu, koji je svojom Presudom broj 11 0 U 015500 14 U od 13. jula 2015. godine tužbu uvažio i osporeni akt poništio.
11. Nakon isteka roka od 30 dana nakon donošenja presude Okružnog suda, apelant se obratio Ministarstvu zahtjevom za donošenje novog upravnog akta, a Ministarstvo mu je uputilo obavijest broj 16-03/4-1-1-560-650-11/15 od 24. septembra 2015. godine u kojoj se navodi da je Ministarstvo podnijelo zahtjev za vanredno preispitivanje presude Okružnog suda i da se spis nalazi kod Vrhovnog suda na rješavanju, te da će izvršenje presude Okružnog suda uslijediti nakon odlučivanja Vrhovnog suda.
12. Prema stanju spisa, predmetni postupak još uvijek nije okončan.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
13. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja predmetnog postupka, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant navodi da Ministarstvo namjerno odugovlači upravni postupak, čime mu uskraćuje pravo na isplatu srazmjernog dijela penzije. Apelant traži od Ustavnog suda da naloži hitno okončanje upravnog postupka i isplatu pravične naknade štete zbog nerazumne dužine trajanja postupka.
b) Odgovor na apelaciju
14. Vrhovni sud je u odgovoru na apelaciju naveo da apelant nije podnio apelaciju protiv odluke Vrhovnog suda, jer je zahtjev za vanredno preispitivanje podnijelo Ministarstvo protiv presude Okružnog suda, koji je zajedno sa spisom dostavljen Vrhovnom sudu 13. oktobra 2015. godine. Vrhovni sud je istakao da će odluka o tom predmetu biti donesena u razumnom roku.
15. Ministarstvo je u odgovoru na apelaciju dalo hronološki prikaz sprovedenih radnji u postupku koje su navedene u činjeničnom dijelu odluke. Ministarstvo je, takođe, navelo da ne bi bilo u mogućnosti postupati u apelantovom predmetu prije donošenja odluke Vrhovnog suda, budući da se spis nalazi na tom sudu. Ministarstvo ocjenjuje da nije došlo do povrede apelantovih prava iz Evropske konvencije i Ustava Bosne i Hercegovine.
16. Okružni sud je u odgovoru na apelaciju naveo da je odluku u apelantovom predmetu donio 13. jula 2015. godine i da se nije očitovao u pogledu apelantovih navoda o povredi prava na suđenje u razumnom roku.
V. Relevantni propisi
17. Zakon o opštem upravnom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ br. 13/02, 87/07 i 50/10) u relevantnom dijelu glasi:
Član 6.
Pri vođenju postupka i rješavanju u upravnim stvarima organi su dužni da strankama omoguće da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tom računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih lica niti u suprotnosti sa javnim interesom.
Član 14.
Postupak se vodi brzo i sa što manje troškova za stranku i druge učesnike u postupku, ali tako da se pribave svi dokazi potrebni za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitog i pravilnog rešenja.
18. Zakon o upravnim sporovima Republike Srpske („Službeni glasnik RS“ br. 109/05 i 63/11) u relevantnom dijelu glasi:
Član 59.
Sud postupa po zahtjevu hitno i na način kojim se, poštujući osnovna načela postupka obezbjeđuje efikasna zaštita prava i interesa građana.
VI. Dopustivost
19. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
20. U skladu sa članom 18 stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
21. Iako je apelacija podnesena prije nego što je postupak pravosnažno okončan, prema članu 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda, konkretna apelacija je dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao elementu prava na pravično suđenje.
22. U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je dužina trajanja postupka po zahtjevu za priznavanje svojstva ratnog vojnog invalida, koji se trenutno nalazi pred Vrhovnim sudom.
23. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
24. Imajući u vidu odredbe člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18 st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
25. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja postupka za priznavanje svojstva ratnog vojnog invalida, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
a)Pravo na pravično suđenje Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2 ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
26. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
a)Period koji se uzima u obzir
27. Ustavni sud zapaža da je postupak u konkretnom predmetu započeo 11. maja 2011. godine, kada je Odjeljenje za opštu upravu donijelo prvo rješenje o apelantovom statusu, te da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek traje. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti u obzir pri ocjeni dužine postupka jeste pet godina.
b) Analiza razumnosti trajanja postupka
28. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud zapaža da se radi o postupku priznavanja svojstva ratnog vojnog invalida, koji se, prema stanju spisa i odgovoru nadležnih organa, ne čini složenim, niti posebno zahtjevnim za rješavanje.
29. Ocjenjujući značaj predmetnog postupka za apelanta, Ustavni sud zapaža da se radi o utvrđivanju njegovog statusa ratnog vojnog invalida i da taj postupak sa sobom nosi i određene finansijske elemente koji su nesumnjivo od velike važnosti za apelanta.
30. Posmatrajući ponašanje organa u upravnom postupku, Ustavni sud zapaža da je, nakon donesenog prvostepenog rješenja u maju 2011. godine, žalbeni postupak trajao svega nekoliko mjeseci, dok je upravni spor trajao gotovo dvije godine, što je malo duži period u odnosu na prvobitnu ažurnost upravnih organa. O zahtjevu za vanredno preispitivanje presude Vrhovni sud je odlučio za manje od šest mjeseci, što se ne može ocijeniti kao nerazumno dug period. Ministarstvo je nakon šest mjeseci donijelo svoje rješenje protiv kojeg je upravni spor okončan u istom roku. Ministarstvo je i protiv druge presude Okružnog suda podnijelo zahtjev za vanredno preispitivanje, čije rješenje se očekuje od Vrhovnog suda.
31. Posmatrajući postupak u cjelini, Ustavni sud konstatuje da je od 2011. godine, kada je postupak počeo, do dana donošenja ove odluke doneseno šest odluka na četiri instance. Nesporno je, dakle, da su organi uprave, Okružni sud i Vrhovni sud bili aktivni i da su sprovodili procesne radnje. Međutim, sama aktivnost i donošenje rješenja nisu garant poštivanja prava na pravično suđenje u razumnom roku ukoliko ona nije bila djelotvorna za apelanta, što je slučaj u konkretnom predmetu. U tom smislu Ustavni sud zapaža da su rješenja Odjeljenja za opštu upravu dva puta ukinuta od Ministarstva, a i rješenja Ministarstva su u upravnom sporu oba puta poništena.
32. U ovakvim okolnostima Ustavni sud zaključuje da je Odjeljenje za opštu upravu propustilo da postupi po uputama Ministarstva, kao i Ministarstvo po uputama Okružnog suda. Za ovakav propust nadležni organi nisu ponudili opravdane argumente, niti se iz spisa može zaključiti da su za takvo ponašanje postojali opravdani razlozi. Svojim nepostupanjem po uputama Ministarstva, te Okružnog suda upravni organi su doprinijeli da postupak traje dugo i da se dva puta vraća pred isti organ. S tim u vezi, Ustavni sud podsjeća na stav Evropskog suda i Ustavnog suda da stalno vraćanje predmeta od višeg ka nižem sudu ili organu ne predstavlja uvijek najbolji način da pojedinci ostvare i realizuju svoja prava. Ustavni sud mora naglasiti da je za pravni sistem od fundamentalne važnosti vođenje postupka u okviru razumnog vremena, jer svako nepotrebno odugovlačenje, kao i vraćanje predmeta od višeg ka nižem sudu često dovodi do, de facto, lišavanja pojedinca njegovih prava, gubitka djelotvornosti i povjerenja u pravni sistem. Ustavni sud zapaža da, iako su upravni organi donijeli više odluka u apelantovom predmetu, postupanje nije bilo djelotvorno, jer su odluke po žalbi poništene. Uz to, postupak je vođen i pred Vrhovnim sudom koji je svoju odluku donio u relativno kratkom periodu, dok je drugi postupak po zahtjevu za vanredno preispitivanje presude u toku pred tim sudom.
33. Sve navedeno, a posebno činjenica da postupak pred upravnim organima traje pet godina i da još uvijek nije okončan, za Ustavni sud je dovoljno da zaključi da dužina predmetnog upravnog postupka i upravnog spora ne zadovoljava standarde iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije.
34. Iako nije utvrdio odgovornost Vrhovnog suda za povredu prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud smatra svrsishodnim da naloži Vrhovnom sudu da po hitnom postupku donese odluku u apelantovom predmetu, posebno zbog toga što je utvrđeno kršenje prava na pravično suđenje, i kada se ne bi bez daljnjeg odgađanja donijela konačna odluka, svrha apelacije kao efektivnog pravnog lijeka bila bi dovedena u pitanje.
Pitanje naknade nematerijalne štete
35. Apelant je zatražio da mu se naknadi šteta zbog dužine trajanja upravnog postupka. Prema članu 74 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može u odluci kojom usvaja apelaciju odrediti naknadu nematerijalne štete na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizilaze iz prakse Ustavnog suda.
36. Shodno navedenom, odlučujući o naknadi nematerijalne štete, Ustavni sud upućuje na ranije utvrđen princip određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi Odluku Ustavnog suda broj AP 938/04, objavljenu u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine» broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom principu, apelantu bi za svaku godinu odgađanja da se donese odluka trebalo isplatiti iznos od 150,00 KM, a ukoliko se radi o hitnom postupku, iznos od 300,00 KM. S obzirom na to da je postupak za priznavanje svojstva ratnog vojnog invalida započeo u maju 2011. godine i da on do dana donošenja ove odluke, dakle nakon pet godina, nije okončan, Ustavni sud smatra da apelantu treba isplatiti na ime nematerijalne štete iznos od 750,00 KM. Ovaj iznos apelantu je dužna isplatiti Vlada Republike Srpske u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII. Zaključak
37. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije kada upravni organi nisu odlučili o zahtjevu za priznavanje statusa ratnog vojnog invalida u periodu od pet godina, te kada su odluke prvostepenog i drugostepenog upravnog organa više puta poništene i predmet vraćen na ponovni postupak, a nadležni organi za to nisu ponudili adekvatno opravdanje.
38. Na osnovu člana 59 st. (1) i (2), člana 62 stav (7) i člana 74 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
39. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman