Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2865/15 (B. J., O. J. i B. S.)

Odluka donesena 12. 05. 2016.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Vanparnični postupak
  • Eksproprijacija
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
  • Naknada
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2865/15

Apelacija

Odluka o dopustivosti

12. 05. 2016.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 12. maja 2016. godine, u predmetu broj AP-2865/15, rješavajući apelaciju Bajre Jukića i drugih, na osnovu člana 18. stav 4. i člana 57. stav 2. tačka a. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Bajre Jukića, Osmana Jukića i Bahrije Simon podnesena protiv rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH broj 96 0 V 077867 15 Gž od 23. aprila 2015.

godine, zbog toga što je očigledno (prima facie) neosnovana.

OBRAZLOŽENJE

Bajro Jukić, Osman Jukić i Bahrija Simon (u daljnjem tekstu: apelanti) svi iz Brčkog, koje zastupa Osman Mulahalilović, advokat iz Brčkog, podnijeli su 8. juna 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Apelacionog suda Brčko distrikta BiH broj 96 0 V 077867 15 Gž od 23. aprila 2015. godine. U konkretnom slučaju osporenom konačnom odlukom određena je novčana naknada za nekretnine eksproprisane rješenjem Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko pravne poslove Vlade Brčko distrikta BiH od 15. marta 2013. godine, precizirane u dispozitivu prvostepenog rješenja, i stabla voća, sve u određenom novčanom iznosu, i to ranijim suvlasnicima, tj. apelantima za njihove suvlasničke dijelove od 1/3 u određenim novčanim iznosima. U toku postupka je utvrđeno da sa stanovišta pravilne primjene relevantnih odredbi materijalnog prava o zaštiti prava vlasništva i prava bivšeg vlasnika da mu se u slučaju oduzimanja prava vlasništva naknadi tržišna cijena eksproprisanih nekretnina, odlučna činjenica koja služi za utvrđivanje visine tržišne cijene je pravni režim nekretnina kakav su imale u vrijeme eksproprijacije i tako se ima procijeniti, a ne kako tvrde apelanti kao građevinsko prema budućoj namjeni. Shodno tome, utvrđeno je da je naknada koju je prvostepeni sud odredio za zemljište eksproprisano kao poljoprivredno zemljište (takav je karakter imalo u vrijeme eksproprijacije) u nedostatku drugih pokazatelja o njegovoj tržišnoj cijeni, u iznosu od 7,00 KM za 1 m2 upravo rezultat činjenice da je zemljište apelanata pravosnažnim rješenjem o eksproprijaciji od 15. marta 2014. godine eksproprisano kao poljoprivredno zemljište. Nadalje, utvrđeno je da je temeljem provedenih i pravilno procijenjenih dokaza u konkurenciji dva dokaza o tržišnoj vrijednosti eksproprisanog zemljišta (jedne parcele od 228 m2 i druge parcele od 533 m2 koje su eksproprisane kao poljoprivredno zemljište), prvog (kojeg je ponudio predlagač Brčko distrikt BiH) procjeni Direkcije za financije (procjenu uradila Komisija za utvrđivanje naknade u postupku eksproprijacije nekretnina), za koju je ocijenjeno da u odnosu na procjenu vještaka poljoprivredne struke S.K. ne obuhvata sve parametre za određivanje tržišne vrijednosti i drugog nalaza i mišljenja vještaka S.K., koji je u procjenu uvrstio sve parametre koji utiču na bonitet i klasu zemljišta i s tim u vezi uzeo u obzir da je zemljište VI klase, da se odlikuje s vrlo malim procentom humusa i makro elementima, kao što su azot, fosfor i kalij i mikro elementima kao što su magnezij, bor i cink, što pokazuje da ima vrlo lošu hemijsku i fizičku strukturu, onda se prvostepeni sud u nedostatku drugih pokazatelja o tržišnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta pravilno opredijelio za procjenu vještaka poljoprivredne struke. Pri tome, utvrđeno je da afekciona vrijednost kao posebna subjektivna vrijednost stvari nije procjenjiva objektivnim mjerilima i stoga nema značaj u postupku eksproprijacije u kojem se utvrđuje tržišna vrijednost (objektivna kategorija), dok se kod procjene afekcione vrijednosti uzima u obzir samo vrijednost koju određena stvar ima za određenu osobu bez obzira na njenu tržišnu vrijednost. U predmetnoj apelaciji apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Povredu ovih prava apelanti posebno ne obrazlažu osim što, u suštini, smatraju da je u odluci koju su osporili pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Osim toga, apelanti su se pozvali i na povredu nekih drugih ustavnih prava (npr., nediskriminacija, itd.), ali te navode nisu posebno obrazlagali niti argumentirali, već su ih zasnovali na istim tvrdnjama o pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju i pogrešnoj primjeni materijalnog prava.

Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.

Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na pravično suđenje, odnosno povredi procesnih garancija u postupku koji je rezultirao osporenom odlukom u predmetnoj apelaciji odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

Na osnovu činjenica konkretnog predmeta koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz apelacionih navoda Ustavni sud smatra da je sud u obrazloženju odluke osporene predmetnom apelacijom dao detaljne, jasne i precizne razloge za svoje odlučenje, pa se ne može zaključiti da je primjena relevantnih zakonskih odredaba u bilo kojem dijelu bila proizvoljna, niti da je primjena procesnih zakona i garancija bila na štetu apelanata. Ustavni sud naročito ukazuje da apelanti nisu ponudili relevantne argumente koji bi opravdali njihove tvrdnje da je na bilo koji način došlo do povrede ustavnih prava na koja su se pozvali, osim što su nezadovoljni rezultatom postupka u kojem je donesena osporena odluka. Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelanata u predmetnoj apelaciji pokreću ustavna pitanja na koja su se pozvali, odnosno ništa što ukazuje da apelant imaju „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

Imajući u vidu odredbu člana 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2865/15 (B. J., O. J. i B. S.) | Sudska praksa | Aktio