Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1279/15 (Zemljoradnička zadruga "Drvar" iz Drvara)

Odluka donesena 07. 06. 2016.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Građanski postupak
  • Isplata duga
  • Očigledno (prima facie) neosnovana
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1279/15

Apelacija

Odluka o dopustivosti

07. 06. 2016.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 7. juna 2016. godine, u predmetu broj AP-1279/15, rješavajući apelacije Zemljoradnička zadruga "Drvar" iz Drvara, na osnovu člana 18. stav 4. i člana 57. stav 2. tačka a. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje je podnijela Zemljoradnička zadruga "Drvar" iz Drvara protiv:

-presude Kantonalnog suda u Livnu broj 10 0 P 000816 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine;

-presude Kantonalnog suda u Livnu broj 10 0 P 001016 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine;

-presude Kantonalnog suda u Livnu broj 10 0 Mal 000701 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine;

-presude Kantonalnog suda u Livnu broj 10 0 P 001015 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine;

-presude Kantonalnog suda u Livnu broj 10 0 P 001014 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine;

-presude Kantonalnog suda u Livnu broj 10 0 P 001013 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine;

zbog toga što su očigledno (prima facie) neosnovane.

OBRAZLOŽENJE

AP-1279/15

1. Zemljoradnička zadruga "Drvar" iz Drvara (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Nevenka Vitomir, advokatica iz Banje Luke, podnijela je 19. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv presude Kantonalnog suda u Livnu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 10 0 P 000816 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom odbijen je apelanticin tužbeni zahtjev da se obaveže tuženi (B. M.) da joj na ime izvršenja ugovora isplati određeni novčani iznos. AP-1280/15

2. Apelantica, koju zastupa Nevenka Vitomir, advokatica iz Banje Luke, podnijela je 19. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 10 0 P 001016 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom odbijen je apelanticin tužbeni zahtjev da se obaveže tuženi (M. K.) da joj na ime izvršenja ugovora isplati određeni novčani iznos.

AP-1281/15

3. Apelantica, koju zastupa Nevenka Vitomir, advokatica iz Banje Luke, podnijela je 19. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 10 0 Mal 000701 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom odbijen je apelanticin tužbeni zahtjev da se obaveže tuženi (M. K.) da joj na ime izvršenja ugovora isplati određeni novčani iznos.

AP-1282/15

4. Apelantica, koju zastupa Nevenka Vitomir, advokatica iz Banje Luke, podnijela je 19. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 10 0 P 001015 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom odbijen je apelanticin tužbeni zahtjev da se obaveže tuženi (M. T.) da joj na ime izvršenja ugovora isplati određeni novčani iznos.

AP-1283/15

5. Apelantica, koju zastupa Nevenka Vitomir, advokatica iz Banje Luke, podnijela je 19. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 10 0 P 001014 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom odbijen je apelanticin tužbeni zahtjev da se obaveže tuženi (R. Č.) da joj na ime izvršenja ugovora isplati određeni novčani iznos.

AP-1284/15

6. Apelantica, koju zastupa Nevenka Vitomir, advokatica iz Banje Luke, podnijela je 19. marta 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv presude Kantonalnog suda broj 10 0 P 001013 14 Gž 2 od 26. januara 2015. godine. U konkretnom slučaju, osporenom konačnom odlukom odbijen je apelanticin tužbeni zahtjev da se obaveže tuženi (J. P.) da joj na ime izvršenja ugovora isplati određeni novčani iznos.

Spajanje predmeta

7. S obzirom na to da se navedene apelacije zasnivaju na istim ili sličnim tvrdnjama o povredi ustavnih prava, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav 1. Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-1279/15. Ustavni sud smatra da će na ovaj način, spajanjem predmeta, biti u mogućnosti odluku o apelacijama donijeti na brži i ekonomičniji način, a bez negativnih posljedica po ustavna prava apelantice.

8. U toku predmetnih postupaka, utvrđeno je da je između Međunarodne pravoslavne dobrotvorne organizacije (u daljnjem tekstu: dobrotvorna organizacija) iz Banja Luke, izvršnog partnera Opštine Drvar i apelantice, zaključen Sporazum o partnerstvu za obezbijeđenje materijalne pomoći zadruzi kroz dodjelu steonih junica, da se pomogne u ostvarivanju finansijske održivosti zadruge kroz formiranje obrtnog fonda, te da je obaveza apelantice, između ostalog, da prije potpisivanja Ugovora o međusobnim odnosima sa farmerima (kojima se dodjeljuju steone junice) dobije odobrenje dobrotvorne organizacije. Nadalje, je utvrđeno da je nakon toga apelantica sa tuženima zaključila pismene ugovore kojim su regulisali međusobna prava i obaveze koji nastaju obezbijeđenjem visoko steonih junica od strane dobrotvorne organizacije. Također je utvrđeno, da su tuženi preuzeli određeni broj komada visoko steonih junica, za koje je utvrđena pojedinačna vrijednost, te da su obavezani apelantici otplatiti cjelokupan iznos u novcu i robi za dodijeljene junice u periodu od dvije godine od dana isteka grace perioda (prva rata gotovinski, dok će se preostali dio vrijednosti tuženi otplaćivati kroz isporuku mlijeka preko apelantice ili u novcu uplatom na račun apelantice s tim da apelantica zadržava pravo svojine na dodijeljenim junicama do trenutka izmirenja obaveze). Pored toga, je utvrđeno da apelantica, po potpisivanju ugovora, nije odmah organizovala otkup mlijeka, već nakon dužeg vremenskog perioda, a da su otkupna mjesta bila na većoj udaljenosti od tuženih, čime su oni bili onemogućeni da redovno i na vrijeme ispunjavaju obavezu predavanja mlijeka za otplatu duga. Isto tako, utvrđeno je da apelantica nije dokazala da je zatražila pismeno odobrenje na sadržaj ugovora, odnosno nije u smislu Sporazuma o partnerstvu dobila odobrenje od dobrotvorne organizacije na sadržaj Ugovora o međusobnim odnosima sa farmerima prije potpisivanja ugovora, a što je bila njena izričita obaveza. Apelacioni navodi

9. Nakon brižljive, pojedinačne analize svih podnesenih apelacija, Ustavni sud je zaključio da se u svim navedenim apelacijama apelantica poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Povredu ovih prava apelantica posebno ne obrazlaže osim što, u suštini, smatra da je u odlukama koje je osporila pogrešno utvrđeno činjenično stanje i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

10. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud također ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu, kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda glasi:

Ustavni sud će odbaciti apelaciju kao očigledno (prima facie) neosnovanu kada utvrdi da ne postoji opravdan zahtjev stranke u postupku, odnosno da predočene činjenice ne mogu opravdati tvrdnju da postoji kršenje Ustavom zaštićenih prava i/ili kada se za stranku u postupku utvrdi da ne snosi posljedice kršenja Ustavom zaštićenih prava, tako da je ispitivanje merituma apelacije nepotrebno.

11. Ustavni sud, u fazi ispitivanja dopustivosti apelacije, mora utvrditi, između ostalog, da li su ispunjeni uvjeti za meritorno odlučivanje koji su nabrojani u članu 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda. U vezi s tim, Ustavni sud ukazuje da, prema vlastitoj jurisprudenciji i praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud), apelant mora navesti povredu svojih prava koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine i ove povrede moraju djelovati vjerovatno. Apelacija je očito neosnovana ukoliko joj manjkaju prima facie dokazi koji dovoljno jasno pokazuju da je navedena povreda ljudskih prava i sloboda moguća (vidi, Evropski sud, Vanek protiv Slovačke, presuda od 31. maja 2005. godine, aplikacija broj 53363/99, i Ustavni sud, Odluka broj AP 156/05 od 18. maja 2005. godine), te ako činjenice u odnosu na koje se podnosi apelacija očito ne predstavljaju kršenje prava koje apelant navodi, tj. ako apelant nema „opravdan zahtjev“ (vidi, Evropski sud, Mezőtúr- Tiszazugi Vízgazdálkodási Társulat protiv Mađarske, presuda od 26. jula 2005. godine, aplikacija broj 5503/02), kao i kad se utvrdi da apelant nije „žrtva“ kršenja prava zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine.

12. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi prava na pravično suđenje, odnosno povredi procesnih garancija u postupcima koji su rezultirali osporenim odlukama, u svim pojedinačnim apelacijama odnose isključivo na način na koji su sudovi utvrdili činjenično stanje i primijenili materijalno pravo. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog i Ustavnog suda prema kojoj zadatak ovih sudova nije da preispituju zaključke redovnih sudova u pogledu činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava (vidi, Evropski sud, Pronina protiv Rusije, odluka o dopustivosti od 30. juna 2005. godine, aplikacija broj 65167/01), niti da supstituiraju redovne sudove u procjeni činjenica i dokaza, već je općenito zadatak redovnih sudova da ocijene činjenice i dokaze koje su izveli. Zadatak Ustavnog suda je da ispita da li je eventualno došlo do povrede ustavnih prava (vidi, npr., Ustavni sud, Odluka broj AP 20/05 od 18. maja 2005. godine, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 58/05).

13. Na osnovu činjenica konkretnih predmeta koje proizlaze iz dokumenata predočenih Ustavnom sudu i iz apelacionih navoda Ustavni sud smatra da su sudovi u obrazloženjima svih odluka osporenih pojedinačnim apelacijama dali detaljne, jasne i precizne razloge za svoja odlučenja, pa se ne može zaključiti da je primjena relevantnih zakonskih odredaba u bilo kojem dijelu bila proizvoljna, niti da je primjena procesnih zakona i garancija bila na štetu apelantice. Ustavni sud naročito ukazuje da apelantica nije ponudila relevantne argumente koji bi opravdali njene tvrdnje da je na bilo koji način došlo do povrede ustavnih prava na koja se pozvala, osim što je nezadovoljna rezultatom postupaka u kojima su donesene osporene odluke. Imajući u vidu navedeno, te konzistentnu praksu Evropskog i Ustavnog suda i stavove navedene i u ovoj odluci, Ustavni sud smatra da nema ništa što ukazuje da navodi apelantice u pojedinačnim apelacijama pokreću ustavna pitanja na koja se pozvala, odnosno ništa što ukazuje da apelantica ima „opravdan zahtjev“ u smislu člana 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da su ovi navodi očigledno (prima facie) neosnovani.

14. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav 4. Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je očigledno (prima facie) neosnovana, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

15. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1279/15 (Zemljoradnička zadruga "Drvar" iz… | Sudska praksa | Aktio