Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3362/13 (J. P.)
Odluka donesena 20. 07. 2016.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3362/13
Apelacija
Odluka o meritumu
20. 07. 2016.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 3362/13, rješavajući apelaciju Jelenka Pavlovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 20. jula 2016. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Jelenka Pavlovića.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u parničnom postupku koji je okončan Presudom Okružnog suda u Banjoj Luci broj 71 0 P 054633 13 Gž od 18. juna 2013. godine.
Nalaže se Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 74.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, apelantu Jelenku Pavloviću u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke isplati iznos od 1.950,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantu Jelenku Pavloviću zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Nalaže se Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 72.
stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Jelenko Pavlović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banje Luke, kojeg zastupa Vid Dujaković, advokat iz Banje Luke, podnio je 29. jula 2013. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji je okončan Presudom Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 P 054633 13 Gž od 18. juna 2013. godine.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) i Okružnog suda zatraženo je 14. juna 2016. godine da dostave odgovor na apelaciju.
3. Odgovor na apelaciju Okružni sud je dostavio 16. juna 2016. godine, a Osnovni sud 20. juna 2016. godine.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sažeti na sljedeći način.
5. Apelant je 29. juna 1999. godine Osnovnom sudu podnio tužbu protiv tužene Republike Srpske, zastupane po Pravobranilaštvu Republike Srpske (u daljnjem tekstu: tužena), radi naknade nematerijalne štete koja je posljedica ranjavanja za vrijeme rata.
6. Podneskom od 12. februara 2009. godine apelant je uredio tužbu.
7. Osnovni sud je pripremno ročište održao 30. marta 2009. godine, a ročište za glavnu raspravu 13. maja 2009. godine na kojem su izvedeni dokazi: uvid i čitanje materijalne dokumentacije, vještačenje po vještaku medicinske struke i saslušanje apelanta u svojstvu parnične stranke.
8. Osnovni sud je Presudom broj 71 0 P 054633 08 P od 10. juna 2009. godine djelimično usvojio apelantov tužbeni zahtjev i obavezao tuženu da mu na ime naknade nematerijalne štete isplati ukupan iznos od 11.000,00 KM sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka, dok je u preostalom dijelu apelant odbijen sa tužbenim zahtjevom.
9. Nezadovoljan navedenom presudom, apelant je 17. jula 2009. godine izjavio žalbu.
10. Apelant je podneskom od 28. februara 2013. godine urgirao postupanje Okružnog suda.
11. Okružni sud je Presudom broj 71 0 P 054633 13 Gž od 18. juna 2013. godine apelantovu žalbu odbio kao neosnovanu i potvrdio prvostepenu presudu.
IV.Apelacija I.Navodi iz apelacije
12. Apelant smatra da je zbog dužine trajanja parničnog postupka povrijeđeno njegovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je, između ostalog, naveo da svojim ponašanjem nije doprinio dužini trajanja postupka, niti je koristio bilo kakve metode koje bi mogle dovesti do odugovlačenja postupka, kao i da se uvidom u dokumentaciju ne može izvesti zaključak da se u konkretnom slučaju radi o složenom postupku koji bi opravdao trajanje postupka u periodu dužem od 14 godina. Također, apelant je naveo da je u nekoliko navrata urgirao postupanje redovnih sudova. Imajući u vidu naprijed navedeno apelant je predložio da Ustavni sud usvoji apelaciju, utvrdi povredu prava na pravično suđenje u razumnom roku, obaveže Vladu Republike Srpske na isplatu naknade nematerijalne štete u iznosu od 3.000,00 KM, kao i troškova sastavljanja apelacije u iznosu od 1.755,00 KM.
II.Odgovor na apelaciju
13. U odgovoru na apelaciju Osnovni sud je istakao da svojom odlukom nije povrijedio apelantova prava na koja se poziva u apelaciji, zbog čega predlaže da se apelacija odbije kao neosnovana.
14. Okružni sud je u odgovoru na apelaciju naveo da odlukom toga suda nisu povrijeđena apelantova prava, te je predložio da se apelacija odbije kao neosnovana.
V.Relevantni propisi
15. Zakon o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 17/93, 14/94 i 32/94) u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Sud je dužan nastojati da se postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju postupku.
16. Zakon o parničnom postupku RS („Službeni glasnik RS“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 49/09) u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Sud je dužan da sprovede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
VI.Dopustivost
17. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
18. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
19. U konkretnom slučaju apelant ukazuje da mu je pravo na suđenje u razumnom roku povrijeđeno u postupku koji je okončan Presudom Okružnog suda broj 71 0 P 054633 13 Gž od 18. juna 2013. godine, protiv koje nema drugih djelotvornih pravnih lijekova mogućih prema zakonu. S obzirom da je konačna odluka donesena 18. juna 2013. godine, a apelacija dostavljena 29. jula 2013. godine, slijedi da je apelacija podnesena u roku od 60 dana, kako je propisano članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
20. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
21. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja parničnog postupka povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pravo na pravično suđenje - razuman rok
22. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
23. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […] Relevantna načela
24. Prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka se mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
Period koji se uzima u obzir
25. Ustavni sud konstatira da je apelant u predmetnom postupku podnio tužbu 29. juna 1999. godine i da je postupak okončan Presudom Okružnog suda broj 71 0 P 054633 13 Gž od 18. juna 2013. godine. Dakle, predmetni postupak je trajao 13 godina i 11 mjeseci.
Analiza razumnosti trajanja postupka
26. U pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da se predmetni postupak tiče tužbenog zahtjeva radi naknade štete i da se, imajući u vidu činjenice koje je trebalo utvrditi i dokaze koje su redovni sudovi proveli, u konkretnom slučaju ne može govoriti o naročito složenom predmetu.
27. U pogledu apelantovog ponašanja, Ustavni sud konstatira da apelant nije doprinio dužini trajanja postupka. Osim navedenog, imajući u vidu da je apelant u predmetnom parničnom postupku tražio naknadu nematerijalne štete koja je posljedica ranjavanja za vrijeme rata, može se izvesti zaključak da je predmetni postupak od značaja za apelanta.
28. U odnosu na doprinos redovnih sudova dužini predmetnog postupka, Ustavni sud zapaža da je nakon podnošenja tužbe od 26. juna 1999. godine, Osnovni sud pripremno ročište održao tek 30. marta 2009. godine, odnosno nakon što je proteklo više od devet godina, ali da je nakon toga u relativno kratkom roku održao ročište za glavnu raspravu (13. maja 2009. godine) i donio prvostepenu presudu (10. juna 2009. godine). Ustavni sud dalje zapaža da je apelant, nezadovoljan navedenom presudom, 10. jula 2009. godine izjavio žalbu, te da je Okružni sud nakon što je proteklo više od tri godine i nakon apelantove urgencije od 28. februara 2013. godine drugostepenu presudu donio 18. juna 2013. godine. Ustavni sud zapaža da Osnovni i Okružni sud u svojim odgovorima na apelaciju uopće nisu obrazlagali razloge nepostupanja, iz čega proizlazi da nema razumnog opravdanja za dužinu trajanja postupka pred tim sudovima. Uzimajući u obzir navedeno, Ustavni sud smatra da nije nužno upuštati se u daljnju analizu razumnosti trajanja postupka jer je očigledno da se dužina trajanja predmetnog parničnog postupka u predmetu koji se ne može smatrati složenim, a koji je okončan tek nakon što je proteklo više od 13 godina, ne može smatrati razumnom s aspekta standarda prava na pravično suđenje.
29. Stoga, Ustavni sud zaključuje da dužina parničnog postupka koji je okončan nakon što je proteklo 13 godina i 11 mjeseci ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da postoji povreda apelantovog prava na donošenje odluke u „razumnom roku“ kao jednog od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
30. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
31. Prilikom odlučivanja o apelantovom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete Ustavni sud upućuje na ranije utvrđeno načelo određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 938/04, objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom načelu, apelantu bi za svaku godinu odgađanja donošenja odluke trebalo isplatiti iznos od približno 150,00 KM, odnosno dvostruki iznos u predmetima koji zahtijevaju posebnu hitnost. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku za naknadu štete koji se prema zakonu ne smatra hitnim i koji je trajao više od 13 godina, Ustavni sud smatra da apelantu treba na ime nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku isplatiti iznos od 1.950,00 KM.
32. Navedeni iznos apelantu je dužna isplatiti Vlada Republike Srpske, s obzirom na sjedište redovnih sudova, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu. Pitanje naknade troškova podnošenja apelacije
33. U pogledu apelantovog zahtjeva da mu Ustavni sud dosudi troškove nastale podnošenjem apelacije, Ustavni sud podsjeća na to da Pravilima Ustavnog suda nije propisano da apelanti imaju pravo na troškove sastavljanja apelacije, iz čega proizlazi da troškove sastavljanja apelacije snose isključivo apelanti.
VIII.Zaključak
34. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u situaciji kada je parnični postupak trajao 13 godina i 11 mjeseci, što se može pripisati postupanju Osnovnog i Okružnog suda koji su imali periode znatne neaktivnosti.
35. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
36. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman