Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-535/16 (T. O.)
Odluka donesena 15. 09. 2016.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Vanparnični postupak
- Ostavina
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-535/16
Apelacija
Odluka o meritumu
15. 09. 2016.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 535/16, rješavajući apelaciju Tanje Orobabić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 15. septembra 2016. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Tanje Orobabić.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku u vanparničnom postupku za raspravljanje zaostavštine koji se vodi pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci u predmetu broj 71 0 O 053208 08 O.
Nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci da, u skladu sa članom 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, po hitnom postupku procesuira žalbu protiv Rješenja broj 71 0 O 053208 08 O od 24. jula 2011. godine i po ispunjenju procesnih uvjeta dostavi spis predmeta Okružnom sudu u Banjoj Luci radi odlučivanja, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1.
Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 74.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, apelantici Tanji Orobabić, u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, isplati iznos od 1.050,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku uz obavezu da, nakon isteka ovog roka, plati apelantici Tanji Orobabić zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Nalaže se Osnovnom sudu u Banjoj Luci i Vladi Republike Srpske da, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Tanja Orobabić (u daljnjem tekstu: apelantica), koju zastupa Milan Romanić, podnijela je 2. februara 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja vanparničnog postupka za raspravljanje zaostavštine u predmetu Osnovnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 71 0 O 053208 08 O. II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. stav 1. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda je zatraženo 12. februara 2016. godine i 19. aprila 2016. godine, a od Okružnog suda u Banjoj Luci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) 19. aprila 2016. godine da u roku od osam dana dostave odgovore na apelaciju.
3. Odgovor na apelaciju Okružni sud je dostavio 22. aprila 2016. godine.
4. Osnovni sud nije dostavio odgovor na apelaciju.
III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelanticinih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
6. Pred Osnovnim sudom je tokom 2008. godine pokrenut vanparnični postupak za raspravljanje zaostavštine iza preminule J.B. Predmet je uzet u rad pod brojem 71 0 O 053208 08 O.
7. Osnovni sud je 14. jula 2009. godine održao ročište za raspravljanje zaostavštine na kojemu je utvrđeno da u krug zakonskih nasljednika, između ostalih, ulazi apelantica kao unuka ostaviteljice, prema pravu predstavljanja iza preminulog R.B., sina ostaviteljice, te da imovinu ostaviteljice čine nekretnina i određene dionice. Nakon što je od prisutnih nasljednika uzeo nasljedničke izjave, Osnovni sud je donio rješenje da će, nakon što se uzme nasljednička izjava iza Z.B., izraditi pismeni otpravak rješenja.
8. Osnovni sud je Rješenjem broj 71 0 O 053208 08 O od 24. jula 2011. godine prekinuo ostavinski postupak iza preminule zbog nemogućnosti postupanja dok se ne riješe prethodna pitanja vezana za utvrđivanje nasljednika i imovine koja predstavlja zaostavštinu, te je odredio da će se postupak nastaviti po pismenom zahtjevu nasljednika i kada nasljednici sudu dostave podatke koji se odnose na utvrđivanje ko su nasljednici umrlog i koja imovina sačinjava njegovu zaostavštinu.
9. Nezadovoljni navedenim rješenjem, nasljednici S.B. i R.O. su 21. septembra 2011. godine izjavili žalbu.
10. Osnovni sud je dopisom od 6. marta 2013. godine apelantici i drugim nasljednicima dostavio žalbu.
11. Iz odgovora na apelaciju Okružnog suda proizlazi da taj sud nije zaprimio spis predmeta radi odlučivanja o žalbi protiv rješenja od 24. jula 2011. godine.
12. Prema stanju spisa, ostavinski postupak nije okončan.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
13. Apelantica smatra da joj je u predmetnom ostavinskom postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelantica je, između ostalog, navela da smatra da predmetni ostavinski postupak nije okončan duže od sedam godina iako je na ročištu za raspravljanje zaostavštine od 14. jula 2009. godine utvrđen krug zakonskih nasljednika, te imovina koja čini zaostavštinu iza ostaviteljice, te su uzete nasljedničke izjave iza svih nasljednika osim Z.B. Imajući u vidu navedeno, apelantica je predložila da Ustavni sud utvrdi povredu navedenih prava i apelantici odredi naknadu nematerijalne štete u iznosu od 1.400,00 KM zbog dužine trajanja postupka. Također, apelantica potražuje i naknadu troškova za sastav apelacije u iznosu od 1.000,00 KM.
b) Odgovor na apelaciju
14. U odgovoru na apelaciju Okružni sud je naveo da predmet Osnovnog suda broj 71 0 O 053208 08 O nije dostavljen tome sudu radi odlučivanja o žalbama stranaka.
V.Relevantni propisi
15. Zakon o parničnom postupku («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 49/09) u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
16. Zakon o vanparničnom postupku («Službeni list SRBiH» broj 10/89 i «Službeni glasnik RS» broj 74/05) u relevantnom dijelu glasi:
Član 2.
Opšte odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparničnim postupcima sadržanim u ovom zakonu ako nije drukčije određeno, kao i u drugim vanparničnim stvarima za koje posebnim zakonom nisu uređena pravila postupanja.
U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako zakonom nije drugačije određeno.
17. Zakon o vanparničnom postupku («Službeni glasnik RS» broj 36/09) u relevantnom dijelu glasi:
Član 2.
Opšte odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparničnim postupcima sadržanim u ovom zakonu ako nije drukčije određeno, kao i u drugim vanparničnim stvarima za koje posebnim zakonom nisu uređena pravila postupanja.
U vanparničnom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku ("Službeni glasnik Republike Srpske”, br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07), ako zakonom nije drukčije određeno.
Član 125.
(1) U postupku za raspravljanje zaostavštine sud će raspraviti sva pitanja koja se odnose na zaostavštinu, a naročito o pravu na nasljeđe, o veličini nasljednog dijela i o pravu na legat.
(2) O pravima iz prethodnog stava sud po pravilu odlučuje nakon što od zainteresiranih lica uzme potrebne izjave.
(3) O pravima lica koja nisu došla na ročište, a uredno su pozvana, sud će raspraviti prema podacima sa kojima raspolaže, uzimajući u obzir njihove pismene izjave koje sud primi do donošenja rješenja.
(4) Prilikom raspravljanja zaostavštine zainteresovana lica mogu dati izjave bez prisustva drugih zainteresovanih lica, i nije potrebno da se u svakom slučaju tim licima daje prilika da se izjasne o izjavama drugih zainteresovanih lica.
(5) Ako sud posumnja da je lice koje po zakonu polaže pravo na nasljeđe jedini ili najbliži srodnik umrlog, može saslušati i lica za koja smatra da bi mogla imati jednako ili jače pravo na nasljeđe, a može ta lica pozvati i oglasom po odredbama člana 124. ovog zakona.
VI.Dopustivost
18. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom Ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
19. U skladu sa članom 18. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.
20. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da predmetni ostavinski postupak nije okončan duže od sedam godina od pokretanja, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija, u smislu člana 18. stav 2. Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u «razumnom roku» kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
21. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. 2, 3. i 4. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.
VII.Meritum
22. Apelantica smatra da joj je u predmetnom postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Pravo na pravično suđenje
23. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
24. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
25. Ustavni sud prvenstveno smatra da je neophodno podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 21. stav 6. Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi s apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje da u konkretnom slučaju apelantica nije obavijestila Ustavni sud da li je u međuvremenu Osnovni sud okončao predmetni postupak. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 31. Pravila Ustavnog suda, dužinu postupka ocijeniti isključivo prema navodima apelantice i raspoloživim dokazima iz spisa.
Relevantna načela
26. Prema konzistentnoj praksi Evropskog suda i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka se mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
Period koji se uzima u obzir
27. Ustavni sud zapaža da je tokom 2008. godine pokrenut predmetni vanparnični postupak za raspravljanje zaostavštine i da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine postupka jeste duži od sedam godina.
Analiza razumnosti trajanja postupka
28. U konkretnom slučaju, u pogledu ocjene složenosti predmeta, Ustavni sud primjećuje da se radi o vanparničnom postupku radi raspravljanja zaostavštine, te da se predmetni postupak, imajući u vidu procesne radnje koje je Osnovni sud u dosadašnjem toku postupka preduzeo, ne može smatrati naročito složenim.
29. U pogledu apelanticinog ponašanja, Ustavni sud smatra da apelantica ničim nije doprinijela dužini trajanja postupka. Također, Ustavni sud primjećuje da iz navoda apelacije i dokumenata predočenih Ustavnom sudu ne proizlazi da je predmetni postupak od naročitog značaja za apelanticu.
30. Analizirajući postupanje Osnovnog suda, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud ročište za raspravljanje zaostavštine održao 14. jula 2009. godine na kojemu je utvrdio da imovinu ostaviteljice čine nekretnina i određene dionice, uzeo nasljedničke izjave od prisutnih nasljednika, te odredio da će, nakon što se uzme nasljednička izjava iza Z.B., izraditi pismeni otpravak rješenja. Međutim, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud nakon proteka približno dvije godine rješenjem od 24. jula 2011. godine prekinuo ostavinski postupak radi rješavanja prethodnih pitanja vezanih za utvrđivanje nasljednika i imovine koja predstavlja zaostavštinu, protiv kojega su nasljednici S.B. i R.O. 21. septembra 2011. godine izjavili žalbu. U vezi sa navedenim, Ustavni sud primjećuje da je Osnovni sud žalbu nasljednika S.B. i R.O. dostavio drugim nasljednicima nakon proteka više od godinu dana, kao i da Osnovni sud, prema stanju spisa, nije procesuirao žalbu, niti je spis predmeta dostavio Okružnom sudu radi odlučivanja o žalbi. Ustavni sud dalje primjećuje da Osnovni sud, na dva traženja Ustavnog suda, nije dostavio odgovor na apelaciju iz čega se može zaključiti da nema razumnog opravdanja za dužinu predmetnog postupka pred navedenim sudom. Prema tome, Ustavni sud smatra da nije nužno upuštati se u daljnju analizu razumnosti trajanja postupka, jer je očigledno da nema nikakvog razumnog opravdanja, niti objašnjenja zbog čega Osnovni sud ni nakon više od sedam godina nije okončao predmetni vanparnični postupak.
31. Stoga, imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da je u ovom slučaju zbog dužine trajanja predmetnog postupka povrijeđeno apelanticino pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
32. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
33. Prilikom odlučivanja o apelanticinom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete Ustavni sud upućuje na ranije utvrđeno načelo određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi, Ustavni sud, Odluka broj AP 938/04, objavljena u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine» broj 20/06, st. 48-51). Prema utvrđenom načelu, apelantici bi za svaku godinu odgađanja donošenja odluke trebalo isplatiti iznos od približno 150,00 KM, odnosno dvostruki iznos u predmetima koji zahtijevaju posebnu hitnost. S obzirom na to da se u konkretnom slučaju radi o vanparničnom postupku koji se prema zakonu ne smatra hitnim i koji je traje sedam godina, Ustavni sud smatra da apelantici treba na ime nematerijalne štete, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, isplatiti iznos od 1.050,00 KM.
34. Navedeni iznos apelantu je dužna isplatiti Vlada Republike Srpske, s obzirom na sjedište redovnih sudova, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu. Pitanje naknade troškova podnošenja apelacije
35. U pogledu apelanticinog zahtjeva da joj Ustavni sud dosudi troškove nastale podnošenjem apelacije, Ustavni sud podsjeća na to da Pravilima Ustavnog suda nije propisano da apelanti imaju pravo na troškove sastavljanja apelacije iz čega proizlazi da troškove sastavljanja apelacije snose isključivo apelanti.
VIII.Zaključak
36. Ustavni sud zaključuje da postoji povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na «donošenje odluke u razumnom roku» u situaciji kada predmetni vanparnični postupak za raspravljanje zaostavštine nije okončan ni nakon više od sedam godina od pokretanja. Ustavni sud smatra da se dosadašnje trajanje postupka može u odlučujućoj mjeri staviti na teret Osnovnom sudu koji je imao značajne periode neaktivnosti u postupanju.
37. Na osnovu člana 59. st. 1. i 2, člana 62. stav 7. i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
38. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman