Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4475/16 (S.D. iz Novog Travnika)
Odluka donesena 22. 12. 2016.
- Neovlašteno lice
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4475/16
Apelacija
Odluka o dopustivosti
22. 12. 2016.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 22. decembra 2016. godine, u predmetu broj AP-4475/16, rješavajući apelaciju S.D., na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka d), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija S.D. protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 023445 16 Iž od 31. oktobra 2016. godine zbog toga što ju je podnijelo neovlašteno lice.
OBRAZLOŽENJE
1. S. D. iz Novog Travnika (u daljnjem tekstu: apelant) podnio je 30. novembra 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 023445 16 Iž od 31. oktobra 2016. godine.
2. Apelant je na Lokalnim izborima 2016. godine bio kandidat Hrvatske liste za Novi Travnik za načelnika Općine Novi Travnik.
3. Odlukom Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK) broj 05-107-5-933/16 od 17. oktobra 2016. godine utvrđeni su i objavljeni rezultati lokalnih izbora u Bosni Hercegovini.
4. Hrvatska lista za Novi Travnik podnijela je žalbu Sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) protiv odluke CIK broj 05-107-5-933/16 od 17. oktobra 2016. godine. U žalbi je navedeno da je CIK odlukom o prestanku brojanja glasova pristiglih nakon 2. oktobra 2016. godine grubo narušila izborni proces kojim rukovodi i dovela u pitanje Ustavom BiH zagarantovano izborno pravo i na zakonit način izraženu izbornu volju svih građana u BiH koji su svoje biračko pravo nastojali ostvariti putem instituta glasanjem putem pošte, te da CIK nije ispoštovala odredbu člana 5.28 Izbornog zakona odnosno da je prekršila hijerarhiju pravnih propisa donošenje pravilnika o načinu provođenja izbora u BiH jer član 33. Izbornog zakona o dopisnom glasanju nije u skladu sa odredbom člana 5.28 Izbornog zakona koji reguliše istu materiju.
5. Sud BiH je odlučujući o žalbi Hrvatske liste za Novi Travnik donio rješenje broj S1 3 Iž 023445 16 Iž od 31. oktobra 2016. godine.
6. U obrazloženju rješenja Sud je naveo da nema osnova za prigovor Hrvatske liste za Novi Travnik da je CIK prekršila načelo zakonitosti u hijerarhiji pravnih propisa donošenjem Pravilnika o načinu provođenja izbora u BiH kada je propisala da će biti prihvaćene samo koverte za glasače koji glasaju putem pošte ukoliko stignu u CIK najkasnije dva dana nakon održavanja izbora, kao i da nije tom prilikom primIjenila odredbu člana 5.28 Izbornog zakona BiH. Sud ističe u rješenju da sud u postupku ispitivanja žalbi zbog povreda izbornog procesa nije nadležan preispitivati pravilnost pojedinih odredbi zakona kao i usklađenost podzakonskih akata u odnosu na zakon. Sud je naveo da je CIK BiH na svojoj 20 sjednici održanoj dana 28. aprila 2016.godine utvrdila Pravilnik o načinu provođenja izbora u BiH (u daljnjm tekstu: Pravilnik) na osnovu odredbe člana 2.9 stav 1. tačka 2. i 7., a u vezi sa članom 1.5, 5.3. stav 1, član 5.4, 5.6 stav 2, 5.7 stav 1, 5.10, 5.21 stav 1, 5.26 stav 1, 5.27 stav 1, 5,29 i 5.30 stav 2. Izbornog zakona BiH (Službeni glasnik BiH od broja 23/01 do 7/14), te da je navedeni Pravilnik objavljen u Službenom glasniku BiH, Službenim novinama FBiH, Službenom glasniku RS, Službenom glasniku Brčko distrikta Brčko i web stranici CIK-a www.izbori.ba, što znači da je sadržaj Pravilnika bio dostupan svima koji se nalaze u izbornom procesu. Sud takođe naveo da je Pravilnik mogao eventualno biti predmet preispitivanja pred Ustavnim sudom BiH da je takva inicijativa od dana njegovog stupanja na snagu, pa do dana provođenja izbora bila podnesena od strane ovlaštenih lica. Sud je istakao da je CIK nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini BiH i čija ovlaštenja iz nje proizlaze, te da CIK između ostalog prema odredbi člana 2.9 stav 1. tačka 2 donosi administrativne propise za provođenje Izbornog zakona kao što i objavljuje u službenim glasilima i sredstvima javnog informisanja u BiH i van nje poslovnike, propise i izborne rezultate neposrednih i posrednih izbora u BiH, informacije za birače, te ostale informacije neophodne za provođenje Izbornog zakona. Sud je takođe naveo da prema odredbi člana 5.21 stav 1. Izbornog zakona, CIK utvrđuje način i proceduru glasanja državljana BiH putem pošte, a da je Pravilnikom između ostalog u odredbama člana od 31. do 34 propisan način glasanja birača koji glasaju putem pošte na način da je CIK svim biračima koji su upisani u birački spisak za glasanje putem pošte dostavlja preporučenom pošiljkom birački paket koji sadrži: a) obrazac s ličnim podacima birača, JMBG, datum rođenja, trenutna adresa izvan BiH, kombinacijski broj za glasačke listiće i upustvo kako treba glasati, b) odgovarajuće glasačke listiće sa posebnom zaštitom za osnovnu izbornu jedinicu za koju glasa birač i c) povratnu kovertu s odštampanom adresom CIK i d) kovertu za glasačke listiće koja osigurava tajnost glasanja. Član 33. Pravilnika propisuje rok za prihvatanje povratne koverte na način da će se povratna koverta biti prihvaćena i prebrajana ukoliko stigne u CIK najkasnije dva dana od dana održavanja izbora i ako je na povratnoj koverti otisak poštanskog žiga zemlje iz koje se glasa s datumom ne kasnijim od datuma održavanja izbora.
7. U obrazloženju Sud BiH dalje je naveo da odredbom člana 11. Stav 1.2. Pravilnika o organizaciji radi utvrđivanja rezultata glasanja uglavnom Centru za brojanje za lokalne izbore za 2016 godinu („Službeni glasnik BiH“ broj 32/16) je propisano stavom (1) U Glavnom centru za brojanje u okviru pripreme izbornog materijala za brojanje birača koji su glasali izvan BiH utvrđuje se ispravnost biračkih kompleta na način da svaki komplet treba biti pakovan u povratnu kovretu, u skladu sa Pravilnikom o načinu provođenja izbora u BiH, (2) Birački kompleti iz stava (1) ovog člana, koji ne sadrže potrebnu dokumentaciju ili nisu pristigli u rokovima propisanim Pravilnikom, ne šalju se u narednu fazu obrade. Uzimajući u obzir navedene odredbe relevantnih propisa Sud BiH je zaključio da je CIK primijenila propise koji su na snazi i izvršila brojanje svih glasačkih listića birača koji glasaju putem pošte, koji su stigli u CIK najkasnije za dva dana od dana održavanja izbora tj. do 4. oktobra 2016. godine, a na istim se nalazio otisak poštanskog žiga zemlje iz koje se glasa s datumom ne kasnije od datuma 2. oktobra 2016. godine odnosno da je postupila u skladu sa zakonom i donijela zakonitu odluku od 17. oktobra 2016. godine, zbog čega je Sud BiH žalbu Hrvatske liste za Novi Travnik odbio kao nesnovanu.
Apelacioni navodi
8. Apelant navodi u apelaciji da su donošenjem osporenog rješenja povrijeđena njegova prava iz člana 21. Opće deklaracije o ljudskim pravima i čl. 2 i 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
9. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav 3. tačka d). Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
«Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.» Član 18. stav 3. tačka d). Pravila Ustavnog suda glasi:
«Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
d) apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;»
10. Ustavni sud zapaža da je apelant podnio apelaciju protiv rješenja Suda BiH broj S1 3 Iž 023445 16 Iž od 31. oktobra 2016. godine kojim je žalba Hrvatske liste za Novi Travnik protiv Odluke CIK-a od 17. oktobra 2016. godine kojom su utvrđeni objavljeni rezultati lokalnih izbora lokalnih izbora u BiH odbijena kao neosnovana. Iz navednog proizlazi da je u konkretnom slučaju apelaciju protiv osporene odluke podnijelo je lice koje nije učestvovalo kao stranka u predmetnom postupku, zbog čega nije ovlašteno da u svoje ime apelacijom osporava predmetne odluke.
11. Iz navedenog proizlazi da podnosilac apelacije nije lice koja imaju pravo da u konkretnom slučaju pokrenu postupak pred Ustavnim sudom.
12. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3). tačka d). Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman