Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2164/16 (S. P., M. D., E. H. i H.H.)

Odluka donesena 11. 01. 2017.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
Član 1. Protokola 1 uz EK i član II/3.k) Ustava BiH (Zaštita imovine)
  • Izvršenje
  • Radni spor
  • Izvršni postupak
  • Prava iz radnog odnosa
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2164/16

Apelacija

Odluka o meritumu

11. 01. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 2164/16, rješavajući apelaciju Svjetlane Puhalo i dr., na temelju članka VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak 2. točka b), članka 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14 ), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, dopredsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudac Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 11. siječnja 2017. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvajaju se apelacije Svjetlane Puhalo, Marka Dubelja, Emira Haračića i H. H.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, zbog neprovođenja rješenja o izvršenju Općinskog suda u Mostaru br.

58 0 I 158612 14 I od 16. prosinca 2015. godine, 58 0 I 168927 15 P od 8. rujna 2015. godine i 58 0 P 010444/10 I od 24. veljače 2011.

godine.

Ova odluka dostavlja se Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona da, sukladno ranijem nalogu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz odluka Ustavnog suda o istim činjeničnim i pravnim pitanjima, izvrši svoje ustavne obveze i osigura poštovanje ljudskih prava tako što će poduzeti mjere s ciljem da vjerovnici koji posjeduju izvršne sudske odluke na teret proračunskih sredstava Hercegovačko-neretvanskog kantona naplate svoja potraživanja u razumnom roku.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Svjetlana Puhalo, Marko Dubelj, Emir Haračić i H. H. (u daljnjem tekstu: apelanti), koje zastupaju Marko Raguž, odvjetnik iz Stoca, i Sadudin Zaklan, odvjetnik iz Mostara, podnijeli su u razdoblju od 20. svibnja do 14. lipnja 2016. godine apelacije Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog neprovođenja rješenja o izvršenju Općinskog suda u Mostaru br. 58 0 I 158612 14 I od 16. prosinca 2015. godine, 58 0 I 168927 15 P od 8. rujna 2015. godine i 58 0 P 010444/10 I od 24. veljače 2011. godine.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. S obzirom na to da se predmetnim apelacijama pokreće isto činjenično i pravno pitanje kao i u predmetu broj AP 1203/15 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1203/15 od 21. srpnja 2015. godine, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba), Ustavni sud je, u smislu članka 23. stavak 6. Pravila Ustavnog suda, odlučio da ne dostavlja apelacije radi davanja odgovora, već je uzeo u obzir ranije dostavljeni odgovor.

3. Ustavni sud je uzeo u obzir i Dopis Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljnjem tekstu: HNK) broj 14-1-01-1586/15 od 12. studenog 2015. godine u kojem su navedene poduzete mjere sukladno nalozima iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda u kojima su razmatrana pravna pitanja kao u konkretnim apelacijama (neizvršenje rješenja o izvršenju na teret proračunskih sredstava HNK).

4. Ustavni sud je uzeo u obzir i Dopis Vlade HNK broj 01-1-01-1943-5/16 od 12. listopada 2016. godine (u predmetu broj AP 5672/15), u kojem se Vlada HNK izjasnila općenito o planu izvršenja i drugim aktivnostima u cilju ispunjenja pozitivne obveze izvršenja sudskih odluka na teret proračuna Vlade.

5. S obzirom na to da je Ustavnom sudu dostavljeno više apelacija iz njegove nadležnosti koje se tiču istog činjeničnog i pravnog pitanja, Ustavni sud je u smislu članka 32. stavak (1) Pravila Ustavnog suda donio odluku o spajanju predmeta br. AP 2164/16, AP 2269/16 i AP 2535/16, u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP 2164/16. III.Činjenično stanje

6. Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

7. Apelanti su u postupcima pred redovitim sudovima podnijeli tužbe protiv Hercegovačko-neretvanskog kantona (Ministarstva unutarnjih poslova, u daljnjem tekstu: izvršenik) radi isplate potraživanja iz radnog odnosa.

8. Apelanti su, nakon što je udovoljeno njihovim tužbenim zahtjevima, podnijeli prijedloge za izvršenje presuda.

9. Postupajući povodom njihovih prijedloga, Općinski sud je donio rješenja o izvršenju, navedena u izreci ove odluke, kojima su određena predložena izvršenja na novčanim sredstvima koja se nalaze na transakcijskim računima kod poslovne banke HNK kao izvršenika.

10. Rješenja o izvršenju Općinski sud je dostavio poslovnoj banci kod koje izvršenik ima transakcijske račune, no, prema stanju u spisima, rješenja o izvršenju nisu provedena. IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacija

11. Apelanti smatraju da je zbog neprovođenja rješenja o izvršenju povrijeđeno njihovo pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija), te pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju. Apelanti su opisali kako su tekli postupci pred redovitim sudovima i ukazali na to kako izvršni postupci traju neutemeljeno dugo s obzirom na to da su rješenjima Općinskog suda dopuštena predložena izvršenja i naloženo poslovnim bankama da s računa izvršenika HNK provedu prinudnu naplatu dosuđenih novčanih potraživanja. Apelanti su ukazali na to da je glavni razlog neizvršavanja pravomoćnih sudskih odluka – rješenja o izvršenju taj što Vlada HNK ne osigurava dovoljno novčanih sredstava u proračunu HNK radi izvršenja sudskih odluka ili ta sredstva izdvajaju u simboličnim iznosima u odnosu na nastale obveze po sudskim odlukama, čime Vlada HNK na grub način krši odredbe Zakona o proračunu i odredbe Zakona o izvršnom postupku. Također, apelanti smatraju da je navedenim zakonom stavljen „pretjeran teret na pojedince“, čime se ne zadovoljava uvjet proporcionalnosti između javnog interesa zajednice i temeljnih prava apelanata. Imajući u vidu navedeno, apelanti su predložili da Ustavni sud usvoji njihove apelacije, utvrdi povredu navedenih prava i naloži Vladi HNK da im isplati naknadu na ime nematerijalne štete u odnosu na utvrđenu povredu prava na pravično suđenje i prava na imovinu.

b) Odgovor na apelaciju koji je Općinski sud dao u predmetu broj AP 1203/15

12. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju (AP 1203/15) ukratko opisao kronologiju postupanja u predmetu, navodeći da je rješenje kojim je dopustio predloženo izvršenje poslao izvršeniku na daljnje postupanje. Sud je istaknuo da se nakon dostavljanja rješenja o izvršenju izvršeniku na provođenje predmet smatra izvršenim, te da nije odgovoran zbog preopterećenosti proračuna Hercegovačko-neretvanskog kantona, niti ima mehanizme kojima ga može prisiliti da izdvoji više sredstava u proračunu za izvršenje sudskih odluka.

c) Dopis Vlade HNK broj 14-1-01-1586/15 od 12. studenog 2015. godine

13. Vlada HNK je u svom dopisu od 12. studenog 2015. godine navela da je postupila sukladno nalozima iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda u kojima su razmatrana pravna pitanja kao u predmetnoj apelaciji (neizvršenje rješenja o izvršenju na teret proračunskih sredstava HNK), te da je na sjednici održanoj 5. studenog 2015. godine donijela Zaključak broj 01-1-02-1518/15 kojim je obvezala Ministarstvo financija da uradi ukupan zbir dugovanja na temelju izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju s 1. studenim 2015. godine, koji će se ažurirati mjesečno. Dalje se navodi da je Ministarstvo financija obvezano da sačini program/plan rješavanja potraživanja na temelju izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju, te da predvidi financijska sredstva u Dokumentu okvirnog proračuna HNK za razdoblje od 2016. do 2018. godine i u proračunu HNK za 2016. godinu. Također, zaduženo je Kantonalno javno pravobraniteljstvo HNK da, u suradnji s Ministarstvom financija, Ministarstvom pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Uredom za zakonodavstvo Vlade, predloži Vladi HNK postupak i kriterije za zaključivanje ugovora o vansudskim nagodbama. Vlada HNK je u dopisu navela i dostavila zaključke donesene 15. listopada 2015. godine koji su prethodili navedenom zaključku (kojima je zadužena interresorna grupa (predstavnici Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstva financija, Kantonalnog javnog pravobraniteljstva i Ureda za zakonodavstvo Vlade HNK) da sačini detaljnu informaciju s prijedlogom mjera u svezi s izvršenjem odluka Ustavnog suda koje se odnose na potraživanja proračunskih korisnika iz radnih odnosa). Na kraju je navedeno da će Vlada HNK pravodobno Ustavnom sudu dostavljati informacije o mjerama koje će poduzimati u cilju izvršenja svoje ustavne obveze i osiguranja poštovanja ljudskih prava.

d) Dopis Vlade HNK broj 01-1-01-1943-5/16 od 12. listopada 2016. godine (u predmetu AP 5672/15)

14. Vlada HNK je u svom dopisu od 12. listopada 2016. godine navela da izvršavajući ranije odluke Ustavnog suda s ciljem omogućavanja naplate potraživanja vjerovnicima u razumnom roku i izvršenja sudskih odluka, Vlada je imajući u vidu deficit i teško ekonomsko stanje u kojem se proračun HNK nalazi godinama, poduzela sljedeće radnje.

15. Vlada je 27. studenog 2015. godine donijela Odluku o usvajanju akcijskog plana HNK za realizaciju Reformske agende za BiH u razdoblju od 2015. do 2018. godine broj 01-1-02-1425/15 iz koje je vidljivo da pod točkom 10. ima za cilj povećanje neophodnih mjera na ažuriranju započetih aktivnosti i zaustavljanju enormnog povećanja budućih izdataka iz Proračuna HNK na temelju kamata za izvršna sudska rješenja.

16. Skupština HNK je za 2015. godinu donijela Izmjene i dopune proračuna HNK iz kojih je vidljivo povećanje za 898.000,00 KM ekonomskog koda 614800 „Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju“ tako da ukupna izdvajanja za 2015. godinu po tom ekonomskom kodu iznose 1.898.000,00 KM („Narodne novine HNK“ broj 10/15)

17. Vlada HNK je donijela Odluku o uvjetima i postupku za sporazumno rješavanje potraživanja pravnih i fizičkih osoba iz Proračuna HNK broj 01-1-02-1664/15 od 19. studenog 2015. godine, koja je potvrđena Odlukom Skupštine HNK broj 02-01-XI-302/15 od 15. prosinca 2015. godine.

18. Skupština HNK je 22. prosinca 2015. godine donijela Proračun HNK za 2016. godinu i u njemu sukladno svojim mogućnostima predvidjela razdvajanje sredstava po ekonomskom kodu 614800, i to na način da ima ekonomski kod 614800 „Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju“ na koji je predviđen iznos od 1.000.000,00 KM i ekonomski kod 614800 „vansudske nagodbe“ gdje je predviđen iznos od 1.000.000,00 KM, tako da ukupna izdvajanja za 2016. godinu po tom ekonomskom kodu iznose 2.000.000,00 KM („Narodne novine HNK“ broj 11/15)

19. Vlada HNK obratila se Vladi FBiH tražeći otpis kamata po glavnici i troškova postupka za dugovanje u izvršenju mjera pritvora i kazne zatvora po rješenjima sudova HNK. Ta dugovanja nastala su u razdoblju od 2002. do 2005. godine. Vlada FBiH je na 67. sjednici održanoj 1. rujna 2016. godine prihvatila molbu Vlade HNK i uskoro očekuje se potpisivanje Protokola i povlačenje rješenja o izvršenju.

20. Vlada HNK je temeljem „Javnog poziva“ sukladno Odluci o uvjetima i postupku za sporazumno rješavanje potraživanja pravnih i fizičkih osoba iz Proračuna HNK zaključila 15 Ugovora o vansudskoj nagodbi kojima je obuhvaćeno 211 tražitelja izvršenja i po tim ugovorima isplatila iznos od 786.244,80 KM.

21. Vlada HNK u razdoblju od 2017. do 2018. godine planira uvećati sredstva ekonomskog koda 614800, s ciljem da vjerovnici koji imaju izvršne sudske odluke na teret proračunskih sredstava HNK naplate svoja potraživanja u razumnom roku.

V.Relevantni propisi

22. Zakon o ovršnom postupku („Službene novine FBiH“ br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) u relevantnom dijelu glasi:

Članak 5.

Žurnost i redoslijed postupanja (1) U postupku ovrhe sud je dužan postupati žurno.

(2) Sud je dužan predmete uzimati u rad redom kako ih je zaprimio, osim ako priroda tražbine ili posebne okolnosti zahtijevaju drugačije postupanje.

Članak 6.

(1) Sredstva ovrhe su ovršne radnje ili sustav takvih radnji kojima se po zakonu tražbina prinudno ostvaruje.

(2) Predmetom ovrhe su stvari i prava nad kojim se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine.

(3) Ovršne radnje mogu se neposredno sprovesti protiv ovršenika i drugih osoba, sukladno ovom zakonu.

Članak 64.

Dovršenje ovrhe Postupak ovrhe smatra se okončanim pravomoćnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju ovršnog prijedloga, sprovedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe.

Članak 138.

3) Ovrha na teret sredstava proračuna Federacije Bosne i Hercegovine i kantona provest će se u visini predviđenoj na određenoj poziciji proračuna i sukladno Zakonu o izvršavanju proračuna.

Članak 167.

(1) Banka naplatu obavlja slijedom, prema vremenu dostave rješenja o ovrsi, ako zakonom nije drugačije određeno.

(2) Banka vodi posebnu evidenciju redoslijeda rješenja o ovrsi po danu i vremenu dostave i izdaje tražitelju ovrhe, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegove tražbine u tome redoslijedu.

(3) Banka ne može provesti nalog ovršenika prije isplate tražbine utvrđene rješenjem o ovrsi, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(4) S rješenjem o ovrsi izjednačena je isprava za koju je to predviđeno posebnim zakonom.

Članak 169.

(1) Ako na računu označenom u rješenju o ovrsi nema sredstava, banka će u korist toga računa obaviti prijenos ovršenikovih sredstava u odgovarajućem iznosu s drugih računa u toj banci, a prema redoslijedu koji označi tražitelj ovrhe.

(2) Ukoliko banka ne uspije u cijelosti naplatiti ovršnu tražbinu zbog nedostatka sredstava na računu, držat će rješenje o ovrsi u posebnoj evidenciji i po njemu obaviti prijenos kad sredstva pristignu na račun, ukoliko rješenjem o ovrsi nije drugačije određeno.

(3) O tome da nema sredstava na računu, banka će obavijestiti sud bez odlaganja. Uz tu obavijest banka će dostaviti sudu i izvješće o promjenama na računu iz stavka 5. članka 166. ovoga zakona.

Članak 172.

Ukoliko ovršenik ima novčana sredstva na više računa u jednoj ili više banaka, shodno se primjenjuju odredbe članka 171. ovoga zakona.

23. U Zakonu o privremenom odlaganju od izvršenja potraživanja na osnovu izvršnih odluka na teret proračuna Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 9/04 i 30/04) relevantne odredbe glase:

Članak 1.

Ovim se zakonom privremeno odgađa izvršenje potraživanja na temelju izvršnih odluka na teret Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i općina.

Članak 2.

Pod izvršnim odlukama se podrazumijevaju izvršne isprave donesene u sudskom i upravnom postupku, a koje se odnose na potraživanja nastala na temelju:

- stare devizne štednje;

- razne materijalne i nematerijalne štete;

- potraživanja nastala za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti;

- zaostalih neizmirenih obveza korisnika proračuna.

Članak 3.

Ovaj zakon će se primjenjivati do donošenja zakona kojim će biti reguliran način izmirenja obveza iz izvršnih odluka iz članka 2. ovoga zakona.

Ovaj zakon se ne primjenjuje ako je obveza korisnika proračuna nastala nakon stupanja na snagu.

24. U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 1/94) relevantne odredbe glase:

V. Kantonalne vlasti

Član 9.

Vlada kantona nadležna je za:

a) provođenje kantonalne politike i izvršavanje kantonalnih zakona, izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene kantonu od federalne vlasti;

[…]

25. U Ustavu Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ br. 2/98, 3/98, 4/00, 1/04 i 7/04) relevantne odredbe glase: Član 16.

U skladu sa Ustavom Federacije, Kanton i Federacija odgovorni su za:

1.garanciju i provođenje ljudskih prava;

[…]

3. VLADA KANTONA

Član 51.

Vlada Kantona odgovorna je za:

2.izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene Kantonu od federalne vlasti, […]

26. Budžet Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2013. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ broj 3/13) u relevantnom dijelu glasi:

614800 Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju1.040.000,00 KM.

27. U Zakonu o izvršavanju budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2013. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ broj 4/13) relevantne odredbe glase: Član 36.

Način izmirivanja obaveza po osnovu izvršnih sudskih odluka vršit će se u skladu sa odredbama „Ispravke Zakona o dopunama Zakona o izvršnom postupku“ („Službene novine FBiH“, broj 39/06).

28. Budžet Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2014. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ broj 3/14) u relevantnom dijelu glasi:

614800 Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju1.087.900,00 KM.

29. U Zakonu o izvršavanju budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2014. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ broj 3/14) relevantne odredbe glase: Član 36.

Način izmirivanja obaveza po osnovu izvršnih sudskih odluka vršit će se u skladu sa odredbama „Ispravke Zakona o dopunama Zakona o izvršnom postupku“ („Službene novine FBiH“, broj 39/06), mjesečnih operativnih planova i odluka Vlade o plaćanjima.

30. Prijedlog budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2015. godinu (objavljen na internetskoj stranici Hercegovačko-neretvanskog kantona http://www.vlada-hnz-k.ba) u relevantnom dijelu glasi:

614800 Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju1.000.000,00 KM.

VI.Dopustivost i meritum

31. Ustavni sud naglašava da je gotovo identična pravna pitanja – neizvršenje rješenja o izvršenju na teret sredstava proračuna kantona – razmatrao u više svojih odluka, uključujući i Odluku o dopustivosti i meritumu broj AP 4368/11 od 25. lipnja 2013. godine (dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). U navedenoj odluci Ustavni sud je istaknuo: „U konkretnom slučaju Ustavni sud smatra da se radi o efektivnom neprovođenju rješenja o izvršenju koja su donesena u izvršnom postupku, a na osnovu pravosnažnih presuda, te da apelanti nemaju na raspolaganju efektivan pravni lijek kojim bi ishodili traženo izvršenje.“ Razlozi navedeni u Odluci Ustavnog suda broj AP 4368/11 glede dopustivosti apelacije u cijelosti se odnose i na konkretne apelacije, pa se Ustavni sud, umjesto posebnog obrazloženja o dopustivosti, u cijelosti poziva na razloge navedene u citiranoj odluci Ustavnog suda.

32. Također, u svezi s meritumom predmeta u odnosu na navode o povredi prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, Ustavni sud je u navedenoj odluci istaknuo: „Imajući u vidu navedeno, tj. činjenicu da Vlada Unsko-sanskog kantona nije izračunala ukupan zbir dugovanja po osnovu izvršnih sudskih odluka, koji bi ažurirala sve dok za to postoji potreba, kao i činjenicu da ne postoji centralna i transparentna evidencija potraživanja o kojoj je bilo riječi u prethodnom dijelu obrazloženja ove odluke, proizlazi da apelanti kao imatelji izvršnog sudskog naslova nemaju garancije da će u razumnom roku moći naplatiti svoja potraživanja od Unsko-sanskog kantona. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na pravo na izvršenje pravosnažne sudske odluke u razumnom roku, te pravo na imovinu iz člana II/ 3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.“ Ustavni sud naglašava da se razlozi dati u citiranoj Odluci broj AP 4368/11 i glede merituma apelacije mogu primijeniti i na ove predmete, pa se Ustavni sud, umjesto posebnog obrazloženja, u cijelosti poziva na razloge navedene u citiranoj odluci Ustavnog suda.

33. Stoga, imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je u konkretnim slučajevima povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije u odnosu na pravo na izvršenje pravomoćne sudske odluke i pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, i to zbog nemogućnosti apelanata da realiziraju izvršenje pravomoćnih sudskih odluka.

34. Dalje, Ustavni sud zapaža da je iz dopisa Vlade HNK od 12. studenog 2015. godine vidljivo da su evidentni pokušaji Vlade HNK da prema raspoloživim mogućnostima osigura izvršenje pravomoćnih sudskih odluka, odnosno osigura izvršenje rješenja o izvršenju na teret proračunskih sredstava HNK. Naime, iz navedenog dopisa proizlazi da je Vlada HNK postupila sukladno nalozima iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda u kojima su razmatrana pravna pitanja kao u konkretnim apelacijama (neizvršenje rješenja o izvršenju na teret proračunskih sredstava HNK). Ustavni sud primjećuje da je Vlada HNK poduzela niz radnji sukladno datim nalozima tako što je na sjednici održanoj 5. studenog 2015. godine donijela Zaključak broj 01-1-02-1518/15 kojim je obvezala Ministarstvo financija da uradi ukupan zbir dugovanja na teret proračuna, da sačini program/plan rješavanja potraživanja na temelju izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju, te da predvidi financijska sredstva u Dokumentu okvirnog proračuna HNK za razdoblje od 2016. do 2018. godine i u proračunu HNK za 2016. godinu. Također, zaduženo je Kantonalno javno pravobraniteljstvo HNK da, u suradnji sa Ministarstvom financija, Ministarstvom pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Uredom za zakonodavstvo Vlade, predloži Vladi HNK postupak i kriterije za zaključivanje ugovora o vansudskim nagodbama. Međutim, iako su evidentni napori Vlade HNK da provede svoje pozitivne obveze, očigledno je da zbog ukupnih potraživanja vjerovnika prema HNK, Vlada HNK nije u mogućnosti odmah u cijelosti da postupi sukladno svim presudama sudova i odlukama Ustavnog suda, ali kontinuirano stvara uvjete za postepenu realizaciju potraživanja.

35. Iz dopisa Vlade HNK od 12. listopada 2016. godine evidentno je da je ta Vlada poduzela odnosno nastavila aktivnosti koje je nagovijestila i već izdvojila kako sredstva za izvršenje pravomoćnih sudskih odluka, tako i za izvršenje odluka postignutih vansudskim poravnanjem pri čemu je odmah potrošeno gotovo 800.000,00 KM, a izdvojeno 1.000.000,00 KM.

36. Iako se ovi koraci čine pravim rješenjem i za svaku su pohvalu, evidentno je da apelanti, i uz sve poduzete mjere, prema postojećoj dinamici isplate na temelju pravomoćnih sudskih odluka neće moći naplatiti svoja potraživanja za nekoliko godina, pogotovo što Vlada HNK izgleda još uvijek nije kompletirala sva dugovanja pa da bi mogla poduzeti još adekvatnije mjere koliko je to moguće u teškoj ekonomskoj situaciji ne samo u Bosni i Hercegovini već i u cijelom svijetu.

37. Ustavni sud napominje da su, prema članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te prema članku 1. Europske konvencije, sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini dužne osigurati poštovanje individualnih ljudskih prava, u koja se ubraja i pravo na pravično suđenje koje se proteže i na fazu izvršenja pravomoćne sudske odluke prema članku 6. stavak 1. Europske konvencije, uključujući i pravo na imovinu iz članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, s obzirom na to da su pravomoćnom sudskom odlukom dosuđena novčana potraživanja. Takva obveza ne može se umanjiti činjenicom da u konkretnom slučaju izvršenje ide na teret proračunskih sredstava jednog kantona, te da, uslijed velikog broja vjerovnika, nema raspoloživih sredstava na kojima bi se izvršenje moglo provesti. U svezi s navedenim, Ustavni sud podsjeća na stav Europskog suda za ljudska prava usvojen u predmetu Jeličić protiv BiH (vidi presudu od 31. listopada 2006. godine, stavak 39), na koji se Europski sud za ljudska prava ponovo pozvao u drugom predmetu ove vrste protiv naše države (Čolić i dr. protiv BiH, vidi presudu od 10. studenog 2009. godine) prema kojem: „Sud i dalje ponavlja da ne prihvata da državne vlasti navode nedostatak sredstava kao ispriku za nepoštivanje obaveza proisteklih iz presude. Doduše, odgoda u izvršenju presude može se opravdati posebnim okolnostima, ali odgoda ne može biti takva da naruši srž prava koje štiti član 6 § 1 (vidi Burdov v. Russia, broj 59498/00, § 35, ECHR 2002-III i Teteriny v. Russia, broj 11931/03, § 41, od 30. juna 2005.).“

38. Također, Ustavni sud ukazuje i na presudu Europskog suda za ljudska prava Đurić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, gdje je Europski sud za ljudska prava razmatrao neizvršenje pravomoćnih i izvršnih presuda domaćih sudova kojima je aplikantima dosuđena ratna šteta. U navedenoj presudi, ispitujući adekvatnost mjera koje je poduzela Republika Srpska za izvršenje pravomoćnih domaćih presuda kojima je dosuđena ratna šteta, Europski sud za ljudska prava osvrnuo se na Plan izmirenja (iz listopada 2012. godine) isplate ratne štete kojim je predviđeno izvršenje pravomoćnih presuda kojima se naređuje isplata ratne štete u gotovini u roku od 13 godina, počevši od 2013. godine, koji je u srpnja 2013. godine produžen na razdoblje od 20 godina. Europski sud za ljudska prava je, između ostalog, ukazao na to da, iako izvršenje pravomoćnih presuda po vremenskim fazama može biti prihvatljivo u izuzetnim okolnostima (vidi Immobiliare Saffi protiv Italije [GC], broj 22774/93, točka 74, ESLJP 1999-V), predloženo razdoblje od 20 godina je suviše dugo imajući u vidu znatno kašnjenje do kojeg je već došlo. Također, Europski sud za ljudska prava je i u ovoj odluci ponovio da državni organ ne može isticati nedostatak sredstava kao opravdanje za nenamirenje duga utvrđenog sudskom presudom (vidi Burdov protiv Rusije broj 59498/00, točka 35, ESLJP 2002-III, Teteriny protiv Rusije broj 11931/03, točka 41, 30. lipnja 2005, Jeličić protiv Bosne i Hercegovine broj 41183/02, toč. 39. i 42, ESLJP 2006-XII).

39. Ustavni sud podržava navedeni stav Europskog suda za ljudska prava, odnosno da nedostatak sredstava ne može biti isprika za nepoštovanje obveza proisteklih iz presude, te u konkretnim slučajevima zapaža da je Vlada HNK poduzela neophodne korake s ciljem da izvrši naloge iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda. Međutim, imajući u vidu da Vlada HNK tek poduzima mjere i aktivnosti kako bi zaštitila prava vjerovnika i omogućila da oni u što skorijem roku transparentno naplate svoja potraživanja (u toku je izrada ukupnog zbira dugovanja na teret proračuna, izrada programa/plana rješavanja potraživanja na temelju izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju, predviđanje financijskih sredstava u Dokumentu okvirnog proračuna HNK za razdoblje od 2016. do 2018. godine i u proračunu HNK za 2016. godinu, te postupka i kriterija za zaključivanje ugovora o vansudskim nagodbama), proizlazi da će apelanti morati čekati na realizaciju svojih potraživanja, odnosno na izvršenje još nekoliko godina. S obzirom na navedeno, te imajući u vidu stavove Europskog suda i Ustavnog suda u sličnim predmetima koji se, s obzirom na okolnosti konkretnih predmeta i pitanja koja pokreću, mogu primijeniti i na slučajeve apelanata, Ustavni sud zaključuje da su u predmetnom slučaju zbog nemogućnosti apelanata da realiziraju izvršenja pravomoćnih sudskih odluka donesenih u njihovu korist povrijeđena prava apelanata na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, kao i pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju.

Pitanje naknade nematerijalne štete

40. U svezi s pitanjem isplate naknade na ime nematerijalne štete koju su apelanti tražili zbog povrede njihovih prava, Ustavni sud, sukladno svojoj praksi, zapaža da, prema članku 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud, iznimno, može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu na temelju pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda. Međutim, kao što je navedeno, dodjela kompenzacije zbog utvrđene povrede određenih ustavnih prava predstavlja izuzetak, a ne pravilo, pa, s obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je u konkretnim slučajevima činjenica da je izdat nalog Vladi HNK da izvrši svoje ustavne obveze i osigura poštovanje ljudskih prava tako što će poduzeti odgovarajuće zakonske mjere s ciljem da apelanti i ostali vjerovnici koji posjeduju izvršne sudske odluke na teret proračunskih sredstava HNK naplate svoja potraživanja u što kraćem roku odgovarajuća satisfakcija za apelante.

Ostali navodi

41. S obzirom na zaključak Ustavnog suda u svezi s povredom prava na suđenje u razumnom roku iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije i prava na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitati navode o povredi drugih elemenata prava na pravično suđenje.

VII.Zaključak

42. Ustavni sud zaključuje da je apelantima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/ 3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju jer, i pored veoma aktivnog odnosa kako Vlade tako i Skupštine HNK, još uvijek ne postoje garancije da će apelanti kao imaoci izvršnog sudskog naslova moći naplatiti svoja potraživanja u razumnom roku.

43. Na temelju članka 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

44. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-2164/16 (S. P., M. D., E. H. i H.H.) | Sudska praksa | Aktio