Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4590/15 (U. M.)
Odluka donesena 01. 02. 2017.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Izbori
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4590/15
Apelacija
Odluka o dopustivosti
01. 02. 2017.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 1. februara 2017. godine, u predmetu broj AP-4590/15, rješavajući apelaciju Uroša Makića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine- Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Uroša Makića podnesena protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine broj S1 3 Iž 019662 15 Iž od 18. septembra 2015. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. Uroš Makić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bosanskog Grahova, kojeg zastupa Emir Karača advokat iz Sarajeva, podnio je 12. oktobra 2015. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj S1 3 Iž 019662 15 Iž od 18. septembra 2015. godine.
2. Odlukom Centralne izborne komisje Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: CIK) broj 06- 1-07-544-7/15 od 3. septembra 2015. godine, utvrđeno da je postupak opoziva načelnika Opštine Bosansko Grahovo, apelanta, proveden u skladu sa zakonom i utvrđen mu je prestanak mandata načelnika danom pravosnažnosti ove odluke.
3. Rješenjem Suda BiH broj S1 3 Iž 019662 15 Iž od 18. septembra 2015. godine, odbijena je apelantova žalba protiv Odluke CIK-a broj 06-1-07-544-7/15 od 3. septembra 2015. godine.
4. Apelant se žali da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav(3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
6. U vezi sa apelantovim navodima da mu je osporenom odlukom povrijeđeno pravo na pravično suđenje, Ustavni sud, prije svega, podsjeća na to da je, prema jurisprudenciji organa Evropske konvencije i Ustavnog suda, za primjenu garancija prava na pravično suđenje u nekom postupku, kao opće pravilo, neophodno da postoji spor o pravu i obvezi i da oni budu građanske prirode, odnosno da se radi o postupku u kojem se utvrđuje utemeljenost krivične optužbe. U pogledu rješavanja izbornih sporova koji se odnose na izabrane dužnosnike, Evropski sud je izričito naglasio da ovi sporovi izlaze iz građanskih i krivičnih okvira člana 6. stav 1. Evropske konvencije, u skladu sa njegovom dosadašnjom praksom izraženom u predmetu Pierre-Bloch protiv Francuske (presuda od 21. oktobra 1997. godine, Izvještaji 1997-VI).
7. Na temelju navedenog, Ustavni sud zaključuje da se u konkretnom slučaju radi o sporu koji je izvan okvira člana 6. stav 1. Evropske konvencije, a član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine u ovom slučaju ne pruža širi obim zaštite, te su apelantovi navodi u vezi sa povredom prava na pravično suđenje inkompatibilni ratione materie sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenljiv u konkretnom slučaju s obzirom na to da u postupku koji je okončan osporenim rješenjem Suda BiH nisu utvrđivana «građanska prava i obveze» apelanta iz član 6. stav 1. Evropske konvencije. Iz navedenog proizlazi da su navodi apelanta u vezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
8. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
9. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman