Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-1862/16 („Ljaljić-turs“ d.o.o. Čelić)

Odluka donesena 01. 02. 2017.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Izvršenje
  • Izvršni postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1862/16

Apelacija

Odluka o meritumu

01. 02. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 1862/16, rješavajući apelaciju „Ljaljić-tursa“ d.o.o. Čelić, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 1. februara 2016. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija „Ljaljić-tursa“ d.o.o. Čelić.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog neprovođenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Mostaru broj 58 0 Ps 098874 13 Ip od 17. juna 2013. godine.

Ova odluka dostavlja se Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona da, u skladu s ranijim nalogom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz odluka Ustavnog suda o istim činjeničnim i pravnim pitanjima, izvrši svoje ustavne obaveze i osigura poštovanje ljudskih prava tako što će preduzeti mjere s ciljem da povjerioci koji posjeduju izvršne sudske odluke na teret budžetskih sredstava Hercegovačko-neretvanskog kantona naplate svoja potraživanja u razumnom roku.

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

1. „Ljaljić-turs“ d.o.o. Čelić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Ivo Galušić, advokat iz Tuzle, podnio je 25. aprila 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog neprovođenja Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 58 0 Ps 098874 13 Ip od 17. juna 2013. godine. Apelant je 12. maja i 24. oktobra 2016. godine dostavio dodatnu dokumentaciju.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. stav (1) Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 7. jula 2016. godine da dostavi odgovor na apelaciju, a 14. oktobra 2016. godine da dostavi dodatne informacije.

3. Općinski sud je 18. jula 2016. godine dostavio odgovor na apelaciju, a 25. oktobra 2016. godine dodatne informacije.

4. Ustavni sud je uzeo u obzir i dopis Vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona (u daljnjem tekstu: HNK) broj 14-1-01-1586/15 od 12. novembra 2015. godine u kojem su navedene preduzete mjere u skladu s nalozima iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda u kojima su razmatrana pravna pitanja kao u konkretnim apelacijama (neizvršenje rješenja o izvršenju na teret budžetskih sredstava HNK).

5. Ustavni sud je uzeo u obzir i dopis Vlade HNK broj 01-1-01-1943-5/16 od 12. oktobra 2016. godine (u predmetu broj AP 5672/15) u kojem se Vlada HNK izjasnila općenito o planu izvršenja i drugim aktivnostima radi ispunjenja pozitivne obaveze izvršenja sudskih odluka na teret budžeta Vlade.

III. Činjenično stanje

6. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

7. Apelant je 22. maja 2013. godine podnio prijedlog za izvršenje protiv izvršenika Hercegovačko-neretvanskog kantona - Ministarstva unutrašnjih poslova Mostar (u daljnjem tekstu: izvršenik) na osnovu pravomoćne Presude Kantonalnog suda u Mostaru broj 58 0 Ps 098874 12 Pž od 16. aprila 2013. godine radi isplate novčanog potraživanja po osnovu naknade štete s prijedlogom da se izvršenje provede na transakcijskim računima izvršenika kod komercijalnih banaka.

8. Općinski sud je donio Rješenje o izvršenju broj 58 0 Ps 098874 13 Ip od 17. juna 2013. godine kojim je dozvolio predloženo izvršenje.

9. Izvršenik je izjavio prigovor protiv rješenja o izvršenju, koji je Općinski sud Rješenjem broj 58 0 Ps 098874 13 Ip od 17. septembra 2013. godine odbio kao neosnovan.

10. Općinski sud je 8. oktobra 2013. godine dostavio rješenje o izvršenju na provođenje Vakufskoj banci d.d. Sarajevo, kao prvoj banci navedenoj u nizu za provođenje izvršenja, koje je navedena banka vratila zbog smetnji za izvršenje u odnosu na transakcijski broj računa izvršenika. Nakon što je apelant dostavio Općinskom sudu podatke o tačnom broju računa izvršenika, Općinski sud je ponovo dostavio rješenje o izvršenju Vakufskoj banci d.d. Sarajevo na provođenje.

11. Vakufska banka d.d. Sarajevo - Filijala Mostar je 6. septembra 2016. godine obavijestila Općinski sud da nije u mogućnosti izvršiti rješenje o izvršenju zbog toga što nije dobila potvrdu izvršenika za osiguranje sredstava za provođenje predmetnog rješenja na određenoj poziciji u budžetu Hercegovačko-neretvanskog kantona, te da su ga zaveli u redoslijed namirenja.

12. Prema stanju u spisu, rješenje o izvršenju nije provedeno.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije

13. Apelant smatra da mu je, zbog neprovođenja rješenja o izvršenju, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant ističe da Općinski sud nije okončao izvršni postupak u skladu sa Zakonom o izvršnom postupku, te je prekinuo svaku komunikaciju sa apelantom, kao i Vakufska banka d.d. Sarajevo - Filijala Mostar. Apelant traži okončanje predmetnog izvršnog postupka, izvršenje rješenja o izvršenju i ubrzanu naplatu predmetnog potraživanja.

b) Odgovor na apelaciju

14. Općinski sud je u odgovoru na apelaciju, odnosno u dopisu kojim je dostavio dodatne informacije opisao hronologiju predmetnog postupka, kako je navedeno u činjeničnom stanju odluke. Općinski sud je naveo da postupanjem istog suda nije povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje, te da su ispoštovana sva procesna jamstva za sve stranke u postupku. Nadalje, istaknuto je da je dostavom izvršnog i pravomoćnog rješenja o izvršenju banci Općinski sud proveo izvršnu radnju, te da ne može utjecati na redoslijed izvršenja potraživanja u budžetu Hercegovačko-neretvanskog kantona.

c) Dopis Vlade HNK broj 14-1-01-1586/15 od 12. novembra 2015. godine

15. Vlada HNK je u dopisu od 12. novembra 2015. godine navela da je postupila u skladu s nalozima iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda u kojima su razmatrana pravna pitanja kao u predmetnoj apelaciji (neizvršenje rješenja o izvršenju na teret budžetskih sredstava HNK), te da je na sjednici održanoj 5. novembra 2015. godine donijela zaključak broj 01-1-02-1518/15 kojim je obavezala Ministarstvo finansija da uradi ukupan zbir dugovanja na osnovu izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju sa 1. novembrom 2015. godine, koji će se ažurirati mjesečno. Dalje je navedeno da je Ministarstvo finansija obavezano da sačini program/plan rješavanja potraživanja na osnovu izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju, te da predvidi finansijska sredstva u okvirnom budžetu HNK za period od 2016. do 2018. godine i u budžetu HNK za 2016. godinu. Također, zaduženo je Kantonalno javno pravobranilaštvo HNK da, u saradnji sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Uredom za zakonodavstvo Vlade, predloži Vladi HNK postupak i kriterije za zaključivanje ugovora o vansudskim nagodbama. Vlada HNK je u dopisu navela i dostavila zaključke donesene 15. oktobra 2015. godine koji su prethodili navedenom zaključku, kojima je zadužena interresorna grupa (predstavnici Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstva finansija, Kantonalnog javnog pravobranilaštva i Ureda za zakonodavstvo Vlade HNK) da sačini detaljnu informaciju s prijedlogom mjera u vezi s izvršenjem odluka Ustavnog suda koje se odnose na potraživanja budžetskih korisnika iz radnih odnosa. Na kraju je navedeno da će Vlada HNK blagovremeno Ustavnom sudu dostavljati informacije o mjerama koje će preduzimati radi izvršenja svoje ustavne obaveze i osiguranja poštovanja ljudskih prava.

d) Dopis Vlade HNK broj 01-1-01-1943-5/16 od 12. oktobra 2016. godine (u predmetu broj AP 5672/15)

16. Vlada HNK je u dopisu od 12. oktobra 2016. godine navela da je, izvršavajući ranije odluke Ustavnog suda s ciljem omogućavanja naplate potraživanja povjerilaca u razumnom roku i izvršenja sudskih odluka, imajući u vidu deficit i teško ekonomsko stanje u kojem se budžet HNK nalazi godinama, poduzela sljedeće radnje:

17. Vlada je 27. novembra 2015. godine donijela Odluku o usvajanju akcionog plana HNK za realizaciju Reformske agende za BiH u periodu 2015 -2018. godine broj 01-1-02-1425/15 iz koje je vidljivo da pod tačkom 10 ima cilj da poveća neophodne mjere na ažuriranju započetih aktivnosti i zaustavljanju enormnog povećanja budućih izdataka iz budžeta HNK na temelju kamata za izvršna sudska rješenja.

18. Skupština HNK je za 2015. godinu donijela Izmjene i dopune budžeta HNK iz kojih je vidljivo povećanje za 898.000,00 KM ekonomskog koda 614800 "Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju", tako da ukupna izdvajanja za 2015. godinu po tom ekonomskom kodu iznose 1.898.000,00 KM ("Narodne novine HNK" broj 10/15).

19. Vlada HNK je donijela Odluku o uvjetima i postupku za sporazumno rješavanje potraživanja pravnih i fizičkih lica iz budžeta HNK broj 01-1-02-1664/15 od 19. novembra 2015. godine, koja je potvrđena Odlukom Skupštine HNK broj 02-01-XI-302/15 od 15. decembra 2015. godine.

20. Skupština HNK je 22. decembra 2015. godine donijela budžet HNK za 2016. godine i u njemu, u skladu sa svojim mogućnostima, predvidjela razdvajanje sredstava po ekonomskom kodu 614800, i to na način da ima ekonomski kod 614800 "Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju" za koji je predviđen iznos od 1.000.000,00 KM i ekonomski kod 614800 "Vansudske nagodbe" gdje je predviđen iznos od 1.000.000,00 KM, tako da ukupna izdvajanja za 2016. godinu po tom ekonomskom kodu iznose 2.000.000,00 KM ("Narodne novine HNK" broj 11/15).

21. Vlada HNK obratila se Vladi FBiH tražeći otpis kamata po glavnici i troškova postupka za dugovanje u izvršenju mjera pritvora i kazne zatvora po rješenjima sudova HNK. Ta dugovanja nastala su u periodu 2002 - 2005. godine. Vlada FBiH je na 67. sjednici, održanoj 1. septembra 2016. godine, prihvatila molbu Vlade HNK i uskoro se očekuje potpisivanje protokola i povlačenje rješenja o izvršenju.

22. Vlada HNK je na osnovu javnog poziva, u skladu sa Odlukom o uvjetima i postupku za sporazumno rješavanje potraživanja pravnih i fizičkih lica iz budžeta HNK, zaključila 15 ugovora o vansudskoj nagodbi kojima je obuhvaćeno 211 tražitelja izvršenja i po tim ugovorima isplatila iznos od 786.244,80 KM.

23. Vlada HNK u periodu 2017-2018. godine planira da uveća sredstva ekonomskog koda 614800 s ciljem da povjerioci koji imaju izvršne sudske odluke na teret budžetskih sredstava HNK naplate svoja potraživanja u razumnom roku.

V. Relevantni propisi

24. Zakon o izvršnom postupku („Službene novine FBiH“ br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) u relevantnom dijelu glasi:

Član 5.

Hitnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa hitno.

(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.

Član 6.

(1) Sredstva izvršenja su izvršne radnje ili sistem takvih radnji kojima se prema zakonu potraživanje prinudno ostvaruje.

(2) Predmet izvršenja su stvari i prava na kojim se prema zakonu može provesti izvršenje radi ostvarenja potraživanja.

(3) Izvršne radnje mogu se neposredno provesti protiv izvršenika i drugih osoba, u skladu sa ovim zakonom.

Član 64.

Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.

Član 138.

3) Izvršenje na teret sredstava budžeta Federacije Bosne i Hercegovine i kantona provest će se u visini predviđenoj na određenoj poziciji budžeta i u skladu sa Zakonom o izvršavanju budžeta.

Član 167.

(1) Banka naplatu obavlja redom, prema vremenu dostave rješenja o izvršenju ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) Banka vodi posebnu evidenciju redoslijeda rješenja o izvršenju po danu i vremenu dostave i izdaje tražiocu izvršenja, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegovog potraživanja u tom redoslijedu.

(3) Banka ne može provesti nalog izvršenika prije isplate potraživanja utvrđene rješenjem o izvršenju, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

(4) S rješenjem o izvršenju izjednačena je isprava za koju je to predviđeno posebnim zakonom.

Član 169.

(1) Ako na računu označenom u rješenju o izvršenju nema sredstava, banka će u korist tog računa izvršiti prijenos izvršenikovih sredstava u odgovarajućem iznosu sa drugih računa u toj banci, a prema redoslijedu koji označi tražilac izvršenja.

(2) Ukoliko banka ne uspije u cjelini naplatiti izvršnu tražbinu zbog nedostatka sredstava na računu, držat će rješenje o izvršenju u posebnoj evidenciji i po njemu obaviti prenos kad sredstva pristignu na račun, ukoliko rješenjem o izvršenju nije drugačije određeno. (3) O tome da nema sredstava na računu banka će obavijestiti sud bez odlaganja. Uz tu obavijest banka će dostaviti sudu i izvještaj o promjenama na računu iz stava 5. člana 166. ovog zakona.

Član 172.

Ukoliko izvršenik ima novčana sredstva na više računa kod jedne ili više banaka, shodno se primjenjuju odredbe člana 171. ovog zakona.

25. U Zakonu o privremenom odlaganju od izvršenja potraživanja na osnovu izvršnih odluka na teret budžeta Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 9/04 i 30/04) relevantne odredbe glase:

Član 1.

Ovim zakonom se privremeno odlažu od izvršenja potraživanja na osnovu izvršnih odluka na teret Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i općina.

Član 2.

Pod izvršnim odlukama podrazumijevaju se izvršne isprave donesene u sudskom i upravnom postupku a koje se odnose na potraživanja nastala na osnovu:

- stare devizne štednje;

- razne materijalne i nematerijalne štete;

- potraživanja nastala za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti;

- zaostalih neizmirenih obaveza korisnika budžeta.

Član 3.

Ovaj zakon će se primjenjivati do donošenja zakona kojim će se regulirati način izmirenja obaveza iz izvršnih odluka iz člana 2. ovog zakona.

Ovaj zakon se ne primjenjuje ako je obaveza korisnika budžeta nastala nakon stupanja na snagu.

26. U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 1/94) relevantne odredbe glase:

V. Kantonalne vlasti

Član 9.

Vlada kantona nadležna je za:

a) provođenje kantonalne politike i izvršavanje kantonalnih zakona, izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene kantonu od federalne vlasti;

[…]

27. U Ustavu Hercegovačko-neretvanskog kantona („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ br. 2/98, 3/98, 4/00, 1/04 i 7/04) relevantne odredbe glase: Član 16.

U skladu sa Ustavom Federacije, Kanton i Federacija odgovorni su za:

1.garanciju i provođenje ljudskih prava;

[…]

3. VLADA KANTONA

Član 51.

Vlada Kantona odgovorna je za:

2.izvršavanje odluka svakog kantonalnog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene Kantonu od federalne vlasti, […]

28. Budžet Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2013. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ broj 3/13) u relevantnom dijelu glasi:

614800Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju1.040.000,00 KM.

29. U Zakonu o izvršavanju budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2013. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ broj 4/13) relevantne odredbe glase: Član 36.

Način izmirivanja obaveza po osnovu izvršnih sudskih odluka vršit će se u skladu sa odredbama „Ispravke Zakona o dopunama Zakona o izvršnom postupku“ („Službene novine FBiH“, broj 39/06).

30. Budžet Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2014. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ broj 3/14) u relevantnom dijelu glasi:

614800Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju1.087.900,00 KM.

31. U Zakonu o izvršavanju budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2014. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanskog kantona“ broj 3/14) relevantne odredbe glase: Član 36.

Način izmirivanja obaveza po osnovu izvršnih sudskih odluka vršit će se u skladu sa odredbama „Ispravke Zakona o dopunama Zakona o izvršnom postupku“ („Službene novine FBiH“, broj 39/06), mjesečnih operativnih planova i odluka Vlade o plaćanjima.

32. Prijedlog budžeta Hercegovačko-neretvanskog kantona za 2015. godinu (objavljen na internetskoj stranici Hercegovačko-neretvanskog kantona http://www.vlada-hnz-k.ba) u relevantnom dijelu glasi:

614800Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju1.000.000,00 KM.

VI. Dopustivost i meritum

33. Ustavni sud naglašava da je gotovo identična pravna pitanja - neizvršenje rješenja o izvršenju na teret sredstava budžeta kantona - razmatrao u više svojih odluka, uključujući i Odluku o dopustivosti i meritumu broj AP 4368/11 od 25. juna 2013. godine (dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). U navedenoj odluci Ustavni sud je istakao: „U konkretnom slučaju Ustavni sud smatra da se radi o efektivnom neprovođenju rješenja o izvršenju koja su donesena u izvršnom postupku, a na osnovu pravosnažnih presuda, te da apelanti nemaju na raspolaganju efektivan pravni lijek kojim bi ishodili traženo izvršenje.“ Razlozi navedeni u Odluci Ustavnog suda broj AP 4368/11 u pogledu dopustivosti apelacije u cijelosti se odnose i na konkretnu apelaciju, pa se Ustavni sud, umjesto posebnog obrazloženja o dopustivosti, u cijelosti poziva na razloge navedene u citiranoj odluci Ustavnog suda.

34. Također, u vezi s meritumom predmeta u odnosu na navode o povredi prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, Ustavni sud je u navedenoj odluci istakao: „Imajući u vidu navedeno, tj. činjenicu da Vlada Unsko-sanskog kantona nije izračunala ukupan zbir dugovanja po osnovu izvršnih sudskih odluka, koji bi ažurirala sve dok za to postoji potreba, kao i činjenicu da ne postoji centralna i transparentna evidencija potraživanja o kojoj je bilo riječi u prethodnom dijelu obrazloženja ove odluke, proizlazi da apelanti kao imaoci izvršnog sudskog naslova nemaju garancije da će u razumnom roku moći naplatiti svoja potraživanja od Unsko-sanskog kantona. Zbog toga, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na pravo na izvršenje pravosnažne sudske odluke u razumnom roku, te pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.“ Ustavni sud naglašava da se razlozi dati u citiranoj Odluci broj AP 4368/11 i u pogledu merituma apelacije mogu primijeniti i na ovaj predmet, pa se Ustavni sud, umjesto posebnog obrazloženja, u cijelosti poziva na razloge navedene u citiranoj odluci Ustavnog suda.

35. Stoga, imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na pravo na izvršenje pravomoćne sudske odluke, i to zbog apelantove nemogućnosti da realizira izvršenje pravomoćne sudske odluke.

36. Dalje, Ustavni sud zapaža da je iz dopisa Vlade HNK od 12. novembra 2015. godine vidljivo da su evidentni pokušaji Vlade HNK da, prema raspoloživim mogućnostima, osigura izvršenje pravomoćnih sudskih odluka, odnosno osigura izvršenje rješenja o izvršenju na teret budžetskih sredstava HNK. Naime, iz navedenog dopisa proizlazi da je Vlada HNK postupila u skladu s nalozima iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda u kojima su razmatrana pravna pitanja kao u konkretnim apelacijama (neizvršenje rješenja o izvršenju na teret budžetskih sredstava HNK). Ustavni sud primjećuje da je Vlada HNK preduzela niz radnji u skladu s datim nalozima tako što je na sjednici održanoj 5. novembra 2015. godine donijela zaključak broj 01-1-02-1518/15 kojim je obavezala Ministarstvo finansija da uradi ukupan zbir dugovanja na teret budžeta, da sačini program/plan rješavanja potraživanja na osnovu izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju, te da predvidi finansijska sredstva u dokumentu okvirnog budžeta HNK za period od 2016. do 2018. godine i u budžetu HNK za 2016. godinu. Također, zaduženo je Kantonalno javno pravobranilaštvo HNK da, u saradnji sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Uredom za zakonodavstvo Vlade, predloži Vladi HNK postupak i kriterije za zaključivanje ugovora o vansudskim nagodbama. Međutim, iako su evidentni napori Vlade HNK da provede svoje pozitivne obaveze, očigledno je da, zbog ukupnih potraživanja povjerilaca prema HNK, Vlada HNK nije u mogućnosti odmah u cijelosti da postupi u skladu sa svim presudama sudova i odlukama Ustavnog suda, ali kontinuirano stvara uvjete za postepenu realizaciju potraživanja.

37. Iz dopisa Vlade HNK od 12. oktobra 2016. godine evidentno je da je ta Vlada poduzela, odnosno nastavila aktivnosti koje je nagovijestila i već izdvojila kako sredstva za izvršenje pravosnažnih sudskih odluka, tako i za izvršenje odluka postignutih vansudskim poravnanjem pri čemu je odmah potrošeno gotovo 800.000,00 KM, a izdvojeno 1.000.000,00 KM.

38. Iako se ovi koraci čine pravim rješenjem i za svaku su pohvalu, evidentno je da apelant, i uz sve preduzete mjere, prema postojećoj dinamici isplate na osnovu pravomoćnih sudskih odluka neće moći naplatiti svoje potraživanje za nekoliko godina, pogotovo što Vlada HNK izgleda još uvijek nije kompletirala sva dugovanja pa da bi mogla poduzeti još adekvatnije mjere koliko je to moguće u teškoj ekonomskoj situaciji ne samo u Bosni i Hercegovini već i u cijelom svijetu.

39. Ustavni sud napominje da su, prema članu I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te prema članu

1. Evropske konvencije, svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini dužni osigurati poštovanje individualnih ljudskih prava u koja se ubraja i pravo na pravično suđenje koje se proteže i na fazu izvršenja pravomoćne sudske odluke prema članu 6. stav 1. Evropske konvencije, uključujući i pravo na imovinu iz člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, s obzirom na to da su pravomoćnom sudskom odlukom dosuđena novčana potraživanja. Takva obaveza ne može se umanjiti činjenicom da u konkretnom slučaju izvršenje ide na teret budžetskih sredstava jednog kantona, te da, uslijed velikog broja povjerilaca, nema raspoloživih sredstava na kojima bi se izvršenje moglo provesti. U vezi s navedenim, Ustavni sud podsjeća na stav Evropskog suda za ljudska prava usvojen u predmetu Jeličić protiv BiH (vidi presudu od 31. oktobra 2006. godine, stav 39) na koji se Evropski sud za ljudska prava ponovo pozvao u drugom predmetu ove vrste protiv naše države (Čolić i dr. protiv BiH, vidi presudu od 10. novembra 2009. godine) prema kojem: „Sud i dalje ponavlja da ne prihvata da državne vlasti navode nedostatak sredstava kao ispriku za nepoštivanje obaveza proisteklih iz presude. Doduše, odgoda u izvršenju presude može se opravdati posebnim okolnostima, ali odgoda ne može biti takva da naruši srž prava koje štiti član 6 § 1 (vidi, Burdov v. Rusija, broj 59498/00, § 35, ECHR 2002-III, i Teteriny v. Rusija, broj 11931/03, § 41, od 30. juna 2005. god.).“

40. Također, Ustavni sud ukazuje i na presudu Evropskog suda za ljudska prava Đurić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, gdje je Evropski sud za ljudska prava razmatrao neizvršenje pravomoćnih i izvršnih presuda domaćih sudova kojima je aplikantima dosuđena ratna šteta. U navedenoj presudi, ispitujući adekvatnost mjera koje je preduzela Republika Srpska za izvršenje pravomoćnih domaćih presuda kojima je dosuđena ratna šteta, Evropski sud za ljudska prava osvrnuo se na Plan izmirenja (iz oktobra 2012. godine) isplate ratne štete kojim je predviđeno izvršenje pravomoćnih presuda kojima se naređuje isplata ratne štete u gotovini u roku od 13 godina, počevši od 2013. godine, koji je u julu 2013. godine produžen na period od 20 godina. Evropski sud za ljudska prava je, između ostalog, ukazao na to da, iako izvršenje pravomoćnih presuda po vremenskim fazama može biti prihvatljivo u izuzetnim okolnostima (vidi, Immobiliare Saffi protiv Italije [GC], broj 22774/93, tačka 74, ESLJP 1999-V), predloženi period od 20 godina je suviše dug imajući u vidu znatno kašnjenje do kojeg je već došlo. Također, Evropski sud za ljudska prava je i u ovoj odluci ponovio da državni organ ne može isticati nedostatak sredstava kao opravdanje za nenamirenje duga utvrđenog sudskom presudom (vidi, Burdov protiv Rusije broj 59498/00, tačka 35, ESLJP 2002-III, Teteriny protiv Rusije broj 11931/03, tačka 41, 30. juni 2005, Jeličić protiv Bosne i Hercegovine broj 41183/02, tač. 39. i 42, ESLJP 2006-XII).

41. Ustavni sud podržava navedeni stav Evropskog suda za ljudska prava, odnosno da nedostatak sredstava ne može biti isprika za nepoštovanje obaveza proisteklih iz presude, te u konkretnim slučajevima zapaža da je Vlada HNK preduzela neophodne korake s ciljem da izvrši naloge iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda. Međutim, imajući u vidu da Vlada HNK tek preduzima mjere i aktivnosti kako bi zaštitila prava povjerilaca i omogućila da oni u što skorijem roku transparentno naplate svoja potraživanja (u toku je izrada ukupnog zbira dugovanja na teret budžeta, izrada programa/plana rješavanja potraživanja na osnovu izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju, predviđanje finansijskih sredstava u dokumentu okvirnog budžeta HNK za period od 2016. do 2018. godine i u budžetu HNK za 2016. godinu, te postupka i kriterija za zaključivanje ugovora o vansudskim nagodbama), proizlazi da će apelant morati čekati na realizaciju svog potraživanja, odnosno na izvršenje još nekoliko godina. S obzirom na navedeno, te imajući u vidu stavove Evropskog suda i Ustavnog suda u sličnim predmetima koji se, u vezi sa okolnosti konkretnog predmeta i pitanja koje pokreće, mogu primijeniti i na apelantov slučaj, Ustavni sud zaključuje da je u predmetnom slučaju, zbog apelantove nemogućnosti da realizira izvršenje pravomoćne sudske odluke donesene u njegovu korist, povrijeđeno apelantovo pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Pitanje naknade nematerijalne štete

42. Ustavni sud, u skladu sa svojom praksom, podsjeća da, prema članu 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud, izuzetno, može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda. Međutim, kao što je navedeno, dodjeljivanje kompenzacije zbog utvrđene povrede određenih ustavnih prava predstavlja izuzetak, a ne pravilo, pa, s obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju činjenica da je izdat nalog Vladi HNK da izvrši svoje ustavne obaveze i osigura poštovanje ljudskih prava tako što će preduzeti odgovarajuće zakonske mjere s ciljem da apelant i ostali povjerioci koji posjeduju izvršne sudske odluke na teret budžetskih sredstava HNK naplate svoja potraživanja u što kraćem roku odgovarajuća satisfakcija za apelanta.

VII. Zaključak

43. Ustavni sud zaključuje da je apelantu povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, jer i pored veoma aktivnog odnosa kako Vlade, tako i Skupštine HNK, još uvijek ne postoje garancije da će apelant kao imalac izvršnog sudskog naslova moći naplatiti svoje potraživanje u razumnom roku.

44. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

45. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman