Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-377/17 (Z. O.)

Odluka donesena 15. 02. 2017.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-377/17

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 02. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 15. februara 2017. godine, u predmetu broj AP-377/17, rješavajući apelaciju Zorana Opačića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine- Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Zorana Opačića podnesena protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 71 0 P 186236 16 Gž od 13. januara 2017. godine, zbog toga što je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

1. Zoran Opačić (u daljnjem tekstu: apelant), iz Banjaluke, podnio je 31. januara 2017 apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 71 0 P 186236 16 Gž od 13. januara 2017. godine. Takođe, apelant je podnio zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud "odložio izvršenje osporenog rješenja Okružnog suda" do donošenja odluke o apelaciji.

2. Rješenjem Osnovnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) broj 71 0 P 186236 14 P od 20. aprila 2016. godine taj sud se oglasio mjesno nenadležnim za rješavanje po apelantovoj tužbi podnesenoj protiv tuženih A.P., S.P. i E.H., ukinuo sve sprovedene radnje u postupku i apelantovu tužbu odbacio.

3. Odlučujući o apelantovoj žalbi protiv navedenog rješenja; Okružni sud je donio Rješenje broj 71 0 P 186236 16 Gž od 13. januara 2017. godine kojim je žalbu odbio i prvostepeno rješenje potvrdio. U obrazloženju rješenja Okružni sud je naveo da je odredbama člana 67. stav 1. tačka

1. Zakona o parničnom postupku (u daljnjem tekstu: ZPP) propisano da po prethodnom ispitivanju tužbe sud donosi rješenje kojim se tužba odbacuje u slučaju da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadležnost. Okružni sud je ukazao da navedena zakonska odredba upućuje na zaključak da ako sud na osnovu navoda tužbe i tužbenog zahtjeva utvrdi da za rješavanje spornog odnosa nije nadležan sud, već neki drugi domaći organ vlasti ili sud drugog entiteta, odbaciće tužbu. Takođe, Okružni sud je ukazao da ako sud tek kasnije u toku postupka utvrdi da je za rješavanje o tužbenom zahtjevu nadležan sud drugog entiteta, što je u konkretnom slučaju, ukinuće sve sprovedene radnje, a zatim tužbu odbaciti. Okružni sud je naveo da iz navedenog proizlazi da prvostepeni sud, pri donošenju pobijanog rješenja, nije povrijedio odredbe člana 67. ZPP-a, budući da je na osnovu navoda tužbe i odgovora na tužbu utvrdio da niko od tuženih nema prebivalište, niti boravište u Republici Srpskoj, zbog čega za postupanje po apelantovoj tužbi nije nadležan sud u Republici Srpskoj, već sud iz drugog entiteta (Federacije Bosne i Hercegovine).

4. Apelant se u apelaciji poziva na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.

5. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

6. Ustavni sud zapaža da apelant osporava odluke donesene u postupku u kojima se odlučivalo o mjesnoj nadležnosti suda za postupanje po apelantovoj tužbi. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u konkretnom slučaju, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnom postupku odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanta.

7. U vezi s tim, Ustavni sud se poziva na praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj je odgovor na pitanje, da li je član 6. stav 1. Evropske konvencije primjenjiv ili ne, sadržan u odgovoru na pitanje: «da li je posljedica predmetne procedure odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza» (vidi odluke Evropskog suda za ljudska prava Tre Traktorer Aktiebolag od 17. jula 1989. godine stav 41; kao i H v. France od 24. oktobra 1989. godine stav 47.). Imajući u vidu navedenu praksu Evropskog suda za ljudska prava, koju Ustavni sud podržava, Ustavni sud mora da ispita da li je ishod ili «posljedica» predmetnog postupka, bila odlučujuća za utvrđivanje građanskih prava i obaveza apelanta.

8. Ustavni sud ukazuje da su osporene odluke donesene u postupku u kojem su redovni sudovi odlučivali o mjesnoj nadležnosti suda za postupanje po apelantovoj tužbi, dakle, samo o procesnim pitanjima. Iz navedenog, stoga, proizlazi da se osporenim odlukama nije odlučivalo o «građanskim pravima i obavezama» apelanta u smislu značenja prava na pravično suđenje, iz čega slijedi da su apelacije u odnosu na navodne povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine. S obzirom na to, Ustavni sud ukazuje da su i apelantovi navodi o povredi prava iz člana 13. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa pravom na pravično suđenje, takođe, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

9. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

10. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije potrebno posebno razmatrati apelantov zahtjev za donošenje privremene mjere

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-377/17 (Z. O.) | Sudska praksa | Aktio