Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-4942/16 (Lj.B.,anka Slijepčević i "Atos osiguranje" a.d. Bijeljina)
Odluka donesena 07. 03. 2017.
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
- Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-4942/16
Apelacija
Odluka o dopustivosti
07. 03. 2017.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 7. marta 2017. godine, u predmetu broj AP-4942/16, rješavajući apelacije Lj.B. i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1). i stav (3). tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine- Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Lj. B. protiv Rješenja Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka broj T13 0 KTP 0031465 16 od 29. septembra 2016. godine;
"Atos osiguranje" a.d. Bijeljina protiv Obavijesti Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka broj T13 1 KTP 0005195 16 2 od 5.
septembra 2016. godine i Ranka Slijepčević protiv Rješenja Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka broj T13 0 KTP 0030407 16 od 24. novembra 2016.
godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-4942/16
1. Lj.B. (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banjaluke, koju zastupa Ilija Đakić, advokat iz Banjaluke, podnijela je 22. decembra 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka (u daljnjem tekstu: Okružno tužilaštvo) broj T13 0 KTP 0031465 16 od 29. septembra 2016. godine. U konkretnom slučaju osporenim Rješenjem Okružnog tužilaštva broj T13 0 KTP 0031465 16 od 29. septembra 2016. godine odbijena je kao neosnovana apelantičina pritužba protiv Naredbe o obustavljanju istrage Okružnog tužilaštva broj T 13 0 KT 0031465 16 od 30. juna 2016. godine protiv D.P. zbog krivičnog djela izbjegavanje davanje izdržavanja iz člana 210. stav 1. Krivičnog zakona Republike Srpske.
2. AP-4970/16
2. Atos osiguranje a.d. Bijeljina (u daljnjem tekstu: apelant) kojeg zastupa Z.S. diplomirani pravnik, podnio je 23. decembra 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Obavijesti Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka (u daljnjem tekstu: Okružno tužilaštvo) broj T13 1 KTP 0005195 16 2 od 5. septembra 2016. godine. Osporenom obavijesti Okružnog tužilaštva broj T13 1 KTP 0005195 16 2 od 5. septembra 2016. godine odbijena je kao neosnovana apelantova pritužba protiv Naredbe o obustavi istrage Okružnog tužilaštva broj T13 1 KT 0005195 15 2 od 30. juna 2016. godine protiv D.C. i D.Č. zbog krivičnog djela osiguranička prevara iz člana 240. stav 1. u vezi sa članom 23. Krivičnog zakona Republike Srpske.
3. AP-358/17
3. Ranka Slijepčević (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Banjaluke, koju zastupa Miljkan Pucar, advokat iz Banjaluke, podnijela je 27. januara 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka (u daljnjem tekstu: Okružno tužilaštvo) broj T13 0 KTP 0030407 16 od 24. novembra 2016. godine. U konkretnom slučaju osporenim Rješenjem Okružnog tužilaštva broj T13 0 KTP 0030407 16 od 24. novembra 2016. godine odbijena je kao neosnovana apelantičina pritužba protiv Naredbe o obustavi istrage Okružnog tužilaštva broj T13 0 KTPO 003407 16 od 11. oktobra 2016. godine protiv S.D., D.B.J., S.S., i M.P. zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja iz člana 347. stav 2. u vezi stava 1. Krivičnog zakona Republike Srpske.
Spajanje predmeta
4. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP 4942/16. Apelacioni navodi
5. U svim navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili na povredu prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. U svim navedenim predmetima apelanti se pozivaju na povredu prava na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa Ustavni sud treba dati odgovor na pitanje da li su u konkretnim slučajevima primjenjive garancije člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Naime, Ustavni sud ukazuje da se, u pogledu navoda apelanata da im je osporenim odlukama nadležnih organa povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, postavlja pitanje uživaju li apelanti u ovim slučajevima zaštitu prava na pravično suđenje u okviru značenja člana 6. stav 1. Evropske konvencije, koja priznaje pravo svakom pojedincu na određenu procesnu zaštitu prilikom utvrđivanja osnovanosti krivične optužbe protiv njega.
8. Ustavni sud zapaža da je u osporenim odlukama odlučivano o osnovanosti krivične optužbe protiv trećih lica, te da se apelanti ne žali na sudske odluke o njihovoj krivici, već se u istim pojavljuju u ulozi oštećenih. Ustavni sud smatra da u krivičnim postupcima član 6. Evropske konvencije nudi pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se «utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe». Naime, samo se takva osoba može smatrati «žrtvom» u smislu člana 6. Evropske konvencije. Prema tome, obrnuto tumačenje člana 6. Evropske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantovalo i nekome ko traži utvrđivanje osnovanosti krivične optužbe protiv druge osobe, prevazilazilo bi jezičke okvire tumačenja člana 6. Evropske konvencije (vidi Ustavni sud, odluka broj AP 19/02 od 17. marta 2004. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Iz navedenog proizlazi da pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije ne obuhvata pravo na pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica i da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv na konkretne slučajeve. Budući da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od člana 6. Evropske konvencije, slijedi da su navodi apelacija u vezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. U pogledu navoda o povredi prava na djelotvoran pravni lijek (u predmetu broj AP-358/17), Ustavni sud ističe da član 13. Evropske konvencije ima supsidijaran karakter. To znači da član 13. Evropske konvencije ne garantuje pravo na djelotvoran pravni lijek sam po sebi, niti se može posmatrati samostalno i nezavisno od nekog od prava garantovanih Evropskom konvencijom. Imajući u vidu da su apelantičini navodi o kršenju prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o povredi prava iz člana
13. Evropske konvencije u vezi sa pravom na pravično suđenje, takođe, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman