Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-2289/16 (J. B.)
Odluka donesena 22. 03. 2017.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Izvršenje
- Izvršni postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o izvršnom postupku
- Zakon o privremenom odlaganju od izvršenja potraživanja na osnovu izvršnih odluka na teret budžeta Federacije Bosne i Hercegovine · čl. 171
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o izvršnom postupku
- Zakon o dopunama Zakona o izvršnom postupku
- Zakon o privremenom odlaganju od izvršenja potraživanja na osnovu izvršnih odluka na teret budžeta Federacije Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privremenom odlaganju od izvršenja potraživanja na osnovu izvršnih odluka na teret budžeta Federacije Bosne i Hercegovine
- Zakon o izvršnom postupku
- Ispravka Zakona o dopunama Zakona o izvršnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 59
- Ispravka Zakona o izvršnom postupku (objavljenog na bosanskom jeziku)
Predmeti (1)
AP-2289/16
Apelacija
Odluka o meritumu
22. 03. 2017.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 2289/16, rješavajući apelaciju Jure Barišića i dr., na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak 2. točka b) i članka 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14 ), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, dopredsjednik Zlatko M. Knežević, dopredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudac Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 22. ožujka 2017. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvajaju se apelacije Jure Barišića, Vida Bendera, Ivice Jurkovića, Nikole (Ivana) Batine, Nikole (Janka) Batine, Ivana Tomaševića, Milenka Šutala, Jura Vuletića, Angele Pervan, Marice Miletić, Valentine Šutalo, Marine Dodig, Dajane Perić, Ružice Vego, Mare Zvono, Zdenka Raguža, Srećka Trninića, Anđelke Njavro, Ivana Buluma, Maria Popovića, Mare Petrović, Grete Vrankić, Ljerke Dalmatin, Tanje Bogdan, Zdravka Vulića, Dijane Jurković, Meri Vego, Marijane Njavro, Ljube Grgića, Slavka Mrvalja, Marija Šutala, Ćamila Bratića, Miše Bjelopera, Anđelka Buljubašića, Bore Troglića, Mate Krešića, Roberta Katića, Vida Obradovića i Marka Raguža.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, zbog neprovedbe Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Mostaru br. 58 0 I 142942 13 I od 4. rujna 2014. godine, 58 0 I 158644 14 I od 27. siječnja 2015.
godine, 58 0 I 124779 12 I od 8. listopada 2013. godine, 58 0 I 144009 13 I od 16. prosinca 2013. godine, 58 0 I 171421 15 I od 24.
studenog 2015. godine i 58 0 Ip 147438 14 Ps od 18. rujna 2014.
godine.
Ova odluka dostavlja se Vladi Hercegovačko-neretvanske županije da, sukladno ranijem nalogu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine iz odluka Ustavnog suda o istim činjeničnim i pravnim pitanjima, izvrši svoje ustavne obveze i osigura poštivanje ljudskih prava tako što će poduzeti mjere s ciljem da povjerioci koji posjeduju izvršne sudske odluke na teret proračunskih sredstava Hercegovačko-neretvanske županije naplate svoja potraživanja u razumnom roku.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Jure Barišić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Marko Raguž odvjetnik iz Stoca, podnio je 31. svibnja 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog neprovedbe Rješenja o izvršenju Općinskog suda u Mostaru (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 58 0 I 142942 13 I od 4. rujna 2014. godine; Vide Bender, Ivica Jurković, Nikola (Ivan) Batina, Nikola (Janko) Batina, Ivan Tomašević, Milenko Šutalo i Jure Vuletić (u daljnjem tekstu: apelanti) koje zastupa Marko Raguž odvjetnik iz Stoca, podnijeli su 1. lipnja 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neprovedbe Rješenja o izvršenju Općinskog suda broj 58 0 I 158644 14 I od 27. siječnja 2015. godine; Angela Pervan, Marica Miletić, Valentina Šutalo, Marina Dodig, Dajana Perić, Ružica Vego, Mara Zvono, Zdenko Raguž, Srećko Trninić, Anđelka Njavro, Ivan Bulum, Mario Popović, Mara Petrović, Greta Vrankić, Ljerka Dalmatin, Tanja Bogdan, Zdravka Vulića, Dijana Jurković, Meri Vego, Marijana Njavro, Ljubo Grgić i Slavko Mrvalj (u daljnjem tekstu: apelanti) koje zastupa Marko Raguž odvjetnik iz Stoca, podnijeli su 1. lipnja 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neprovedbe Rješenja o izvršenju Općinskog suda broj 58 0 I 124779 12 I od 8. listopada 2013. godine; Angela Pervan, Valentina Šutalo, Marina Dodig, Dajana Perić, Ružica Vego, Mara Zvono, Zdenko Raguž, Srećko Trninić, Anđelka Njavro, Mario Popović, Mara Petrović, Greta Vrankić, Ljerka Dalmatin, Zdravka Vulića, Marica Miletić, Marija Šutalo i Ćamil Bratić (u daljnjem tekstu: apelanti) koje zastupa Marko Raguž odvjetnik iz Stoca, podnijeli su 1. lipnja 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neprovedbe Rješenja o izvršenju Općinskog suda broj 58 0 I 144009 13 I od 16. prosinca 2013. godine; Mišo Bjelopera, Anđelko Buljubašić, Boro Troglić, Mate Krešić, Robert Katić i Vide Obradović (u daljnjem tekstu: apelanti) koje zastupa Marko Raguž odvjetnik iz Stoca, podnijeli su 8. lipnja 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neprovedbe Rješenja o izvršenju Općinskog suda broj 58 0 I 171421 15 I od 24. studenog 2015. godine i Marko Raguž (u daljnjem tekstu: apelant) podnio je 10. kolovoza 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu zbog neprovedbe Rješenja o izvršenju Općinskog suda broj 58 0 Ip 147438 14 Ps od 18. rujna 2014. godine.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je u periodu od 15. kolovoza do 5. listopada 2016. godine da dostavi odgovore na apelacije.
3. Općinski sud je u periodu od 5. rujna do 21. listopada 2016. godine dostavio odgovore na apelacije.
4. Ustavni sud je uzeo u obzir i dopis Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (u daljnjem tekstu: HNŽ) broj 14-1-01-1586/15 od 12. studenog 2015. godine u kojem su navedene poduzete mjere sukladno nalozima iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda u kojima su razmatrana pravna pitanja kao u konkretnim apelacijama (neizvršenje rješenja o izvršenju na teret proračunskih sredstava HNŽ).
5. Ustavni sud je uzeo u obzir i dopis Vlade HNŽ broj 01-1-01-1943-5/16 od 12. listopada 2016. godine (u predmetu broj AP 5672/15) u kojem se Vlada HNŽ izjasnila općenito o planu izvršenja i drugim aktivnostima radi ispunjenja pozitivne obveze izvršenja sudskih odluka na teret proračuna Vlade.
6. S obzirom na to da je Ustavnom sudu dostavljeno više apelacija iz njegove nadležnosti koje se tiču istog činjeničnog i pravnog pitanja, Ustavni sud je u smislu članka 32. stavak (1) Pravila Ustavnog suda donio odluku o spajanju predmeta br. AP 2289/16, AP 2330/16, AP 2331/16, AP 2332/16, AP 2403/16 i AP-3398/16 u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP 2289/16.
III.Činjenično stanje
7. Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
8. Apelanti su, osim u predmetu AP 3398/16, u postupcima pred redovitim sudovima podnijeli tužbe protiv Hercegovačko-neretvanske županije (Ministarstva unutarnjih poslova, u daljnjem tekstu: izvršenik) radi isplate potraživanja iz radnog odnosa.
9. Apelanti su, nakon što je udovoljeno njihovim tužbenim zahtjevima, podnijeli prijedloge za izvršenje presuda.
10. U predmetu AP 3398/16 apelant je podnio prijedlog za izvršenje na temelju izvršne isprave Rješenja Općinskog suda broj 58 0 K 022599 08 K od 2. ožujka 2012. godine, kojim su apelantu kao branitelju dosuđeni troškovi na ime obavljenih odvjetničkih usluga obrane u krivičnom postupku.
11. Postupajući povodom prijedloga apelanata, Općinski sud je donio rješenja o izvršenju, navedena u izreci ove odluke, kojima su određena predložena izvršenja na novčanim sredstvima koja se nalaze na transakcijskim računima kod poslovne banke HNŽ kao izvršenika.
12. U nekim predmetima Općinski sud je, odlučujući o prigovoru izvršenika izjavljenima protiv rješenja o izvršenju navedenim u izreci ove odluke, prigovore izvršenika odbijao kao neutemeljene, dok je u nekim slučajevima djelimično usvojao prigovore izvršenika na način kako je to precizirano u izrekama rješenja.
13. Rješenja o izvršenju Općinski sud je dostavio poslovnoj banci kod koje izvršenik ima transakcijske račune, no, prema stanju u spisima, rješenja o izvršenju nisu provedena. IV.Apelacija
I. Navodi iz apelacija
14. Apelanti smatraju da je zbog neprovedbe rješenja o izvršenju povrijeđeno njihovo pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija). Apelanti su opisali kako su tekli postupci pred redovitim sudovima i ukazali na to kako izvršni postupci traju neutemeljeno dugo s obzirom na to da su rješenjima Općinskog suda dopuštena predložena izvršenja i naloženo poslovnim bankama da s računa izvršenika HNŽ provedu prinudnu naplatu dosuđenih novčanih potraživanja. Apelanti su ukazali na to da je glavni razlog neizvršavanja pravomoćnih sudskih odluka – rješenja o izvršenju taj što Vlada HNŽ ne osigurava dovoljno novčanih sredstava u proračunu HNŽ radi izvršenja sudskih odluka ili ta sredstva izdvajaju u simboličnim iznosima u odnosu na nastale obveze po sudskim odlukama, čime Vlada HNŽ na grub način krši odredbe Zakona o proračunu i odredbe Zakona o izvršnom postupku. Također, apelanti smatraju da je navedenim zakonom stavljen „pretjeran teret na pojedince“, čime se ne zadovoljava uvjet proporcionalnosti između javnog interesa zajednice i temeljnih prava apelanata. Imajući u vidu navedeno, apelanti su predložili da Ustavni sud usvoji njihove apelacije, utvrdi povredu navedenih prava i naloži Vladi HNŽ da im isplati naknadu na ime nematerijalne štete u odnosu na utvrđenu povredu prava na pravično suđenje.
II.Odgovori Općinskog suda na apelacije
15. Općinski sud je u odgovorima na apelacije ukratko opisao kronologiju postupanja u predmetu, navodeći da je rješenje kojim je dopustio predloženo izvršenje poslao izvršeniku na daljnje postupanje. Sud je istaknuo da se nakon dostavljanja rješenja o izvršenju izvršeniku na provedbu, predmet smatra izvršenim, te da ne može utjecati na redoslijed izvršenja potraživanja u proračunu Hercegovačko-neretvanske županije.
III.Dopis Vlade HNŽ broj 14-1-01-1586/15 od 12. studenog 2015. godine
16. Vlada HNŽ je u dopisu od 12. studenog 2015. godine navela da je postupila sukladno nalozima iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda u kojima su razmatrana pravna pitanja kao u predmetnoj apelaciji (neizvršenje rješenja o izvršenju na teret proračunskih sredstava HNŽ), te da je na sjednici održanoj 5. studenog 2015. godine donijela zaključak broj 01-1-02-1518/15 kojim je obvezala Ministarstvo financija da uradi ukupan zbir dugovanja na temelju izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju sa 1. studenog 2015. godine, koji će se ažurirati mjesečno. Dalje je navedeno da je Ministarstvo financija obvezano da sačini program/plan rješavanja potraživanja na temelju izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju, te da predvidi financijska sredstva u okvirnom proračunu HNŽ za period od 2016. do 2018. godine i u proračunu HNŽ za 2016. godinu. Također, zaduženo je Županijsko javno pravobraniteljstvo HNŽ da, u suradnji sa Ministarstvom financija, Ministarstvom pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Uredom za zakonodavstvo Vlade, predloži Vladi HNŽ postupak i kriterije za zaključivanje ugovora o vansudskim nagodbama. Vlada HNŽ je u dopisu navela i dostavila zaključke donesene 15. listopada 2015. godine koji su prethodili navedenom zaključku, kojima je zadužena interresorna grupa (predstavnici Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, Ministarstva financija, Županijskog javnog pravobraniteljstva i Ureda za zakonodavstvo Vlade HNŽ) da sačini detaljnu informaciju s prijedlogom mjera u svezi izvršenja odluka Ustavnog suda koje se odnose na potraživanja proračunskih korisnika iz radnih odnosa. Na kraju je navedeno da će Vlada HNŽ pravovremeno Ustavnom sudu dostavljati informacije o mjerama koje će poduzimati radi izvršenja svoje ustavne obveze i osiguranja poštivanja ljudskih prava.
IV.Dopis Vlade HNŽ broj 01-1-01-1943-5/16 od 12. listopada 2016. godine (u predmetu broj AP 5672/15)
17. Vlada HNŽ je u dopisu od 12. listopada 2016. godine navela da je, izvršavajući ranije odluke Ustavnog suda s ciljem omogućavanja naplate potraživanja povjerilaca u razumnom roku i izvršenja sudskih odluka, imajući u vidu deficit i teško ekonomsko stanje u kojem se proračun HNŽ nalazi godinama, poduzela sljedeće radnje:
18. Vlada je 27. studenog 2015. godine donijela Odluku o usvajanju akcionog plana HNŽ za realiziranje Reformske agende za BiH u periodu 2015 -2018. godine broj 01-1-02-1425/15 iz koje je vidljivo da pod točkom 10 ima za cilj povećati neophodne mjere na ažuriranju započetih aktivnosti i zaustavljanju enormnog povećanja budućih izdataka iz proračuna HNŽ na temelju kamata za izvršna sudska rješenja.
19. Skupština HNŽ je za 2015. godinu donijela Izmjene i dopune proračuna HNŽ iz kojih je vidljivo povećanje za 898.000,00 KM ekonomskog koda 614800 "Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju", tako da ukupna izdvajanja za 2015. godinu po tom ekonomskom kodu iznose 1.898.000,00 KM ("Narodne novine HNŽ" broj 10/15).
20. Vlada HNŽ je donijela Odluku o uvjetima i postupku za sporazumno rješavanje potraživanja pravnih i fizičkih osoba iz proračuna HNŽ broj 01-1-02-1664/15 od 19. studenog 2015. godine, koja je potvrđena Odlukom Skupštine HNŽ broj 02-01-XI-302/15 od 15. prosinca 2015. godine.
21. Skupština HNŽ je 22. prosinca 2015. godine donijela proračun HNŽ za 2016. godinu i u njemu, sukladno svojim mogućnostima, predvidjela razdvajanje sredstava po ekonomskom kodu 614800, i to na način da ima ekonomski kod 614800 "Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju" za koji je predviđen iznos od 1.000.000,00 KM i ekonomski kod 614800 "Vansudske nagodbe" gdje je predviđen iznos od 1.000.000,00 KM, tako da ukupna izdvajanja za 2016. godinu po tom ekonomskom kodu iznose 2.000.000,00 KM ("Narodne novine HNŽ" broj 11/15).
22. Vlada HNŽ obratila se Vladi FBiH tražeći otpis kamata po glavnici i troškova postupka za dugovanje u izvršenju mjera pritvora i kazne zatvora po rješenjima sudova HNŽ. Ta dugovanja nastala su u periodu 2002 - 2005. godine. Vlada FBiH je na 67. sjednici, održanoj 1. rujna 2016. godine, prihvatila molbu Vlade HNŽ i uskoro se očekuje potpisivanje protokola i povlačenje rješenja o izvršenju.
23. Vlada HNŽ je na temelju javnog poziva, sukladno Odluci o uvjetima i postupku za sporazumno rješavanje potraživanja pravnih i fizičkih osoba iz proračuna HNŽ, zaključila 15 ugovora o izvansudskoj nagodbi kojima je obuhvaćeno 211 tražitelja izvršenja i po tim ugovorima isplatila iznos od 786.244,80 KM.
24. Vlada HNŽ u periodu 2017-2018. godine planira da uveća sredstva ekonomskog koda 614800 s ciljem da povjerioci koji imaju izvršne sudske odluke na teret proračunskih sredstava HNŽ naplate svoja potraživanja u razumnom roku.
V.Relevantni propisi
25. Zakon o izvršnom postupku („Službene novine FBiH“ br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09 i 35/12) u relevantnom dijelu glasi:
Članak 5.
Žurnost i redoslijed postupanja (1) U postupku izvršenja sud je dužan da postupa žurno.
(2) Sud je dužan da predmete uzima u rad redom kako ih je primio, osim ako priroda potraživanja ili posebne okolnosti zahtijevaju da se postupi drukčije.
Članak 6.
(1) Sredstva izvršenja su izvršne radnje ili sistem takvih radnji kojima se prema zakonu potraživanje prinudno ostvaruje.
(2) Predmet izvršenja su stvari i prava na kojim se prema zakonu može provesti izvršenje radi ostvarenja potraživanja.
(3) Izvršne radnje mogu se neposredno provesti protiv izvršenika i drugih osoba, sukladno ovom zakonu.
Članak 64.
Dovršenje izvršenja Postupak izvršenja smatra se završenim pravosnažnošću odluke o odbacivanju ili odbijanju izvršnog prijedloga, provođenjem izvršne radnje kojom se izvršenje dovršava ili obustavom izvršenja.
Članak 138.
3) Izvršenje na teret sredstava proračuna Federacije Bosne i Hercegovine i kantona provest će se u visini predviđenoj na određenoj poziciji proračuna i u skladu sa Zakonom o izvršavanju proračuna.
Članak 167.
(1) Banka naplatu obavlja redom, prema vremenu dostave rješenja o izvršenju ako zakonom nije drukčije određeno.
(2) Banka vodi posebnu evidenciju redoslijeda rješenja o izvršenju po danu i vremenu dostave i izdaje tražiocu izvršenja, na njegov zahtjev, potvrdu o mjestu njegovog potraživanja u tom redoslijedu.
(3) Banka ne može provesti nalog izvršenika prije isplate potraživanja utvrđene rješenjem o izvršenju, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
(4) S rješenjem o izvršenju izjednačena je isprava za koju je to predviđeno posebnim zakonom.
Članak 169.
(1) Ako na računu označenom u rješenju o izvršenju nema sredstava, banka će u korist tog računa izvršiti prijenos izvršenikovih sredstava u odgovarajućem iznosu sa drugih računa u toj banci, a prema redoslijedu koji označi tražilac izvršenja.
(2) Ukoliko banka ne uspije u cjelini naplatiti izvršnu tražbinu zbog nedostatka sredstava na računu, držat će rješenje o izvršenju u posebnoj evidenciji i po njemu obaviti prijenos kad sredstva pristignu na račun, ukoliko rješenjem o izvršenju nije drugačije određeno. (3) O tome da nema sredstava na računu banka će obavijestiti sud bez odlaganja. Uz tu obavijest banka će dostaviti sudu i izvještaj o promjenama na računu iz stavak 5. članka 166. ovog zakona.
Članak 172.
Ukoliko izvršenik ima novčana sredstva na više računa kod jedne ili više banaka, shodno se primjenjuju odredbe članka 171. ovog zakona.
26. U Zakonu o privremenom odlaganju od izvršenja potraživanja na temelju izvršnih odluka na teret proračuna Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 9/04 i 30/04) relevantne odredbe glase:
Članak 1.
Ovim zakonom se privremeno odlažu od izvršenja potraživanja na temelju izvršnih odluka na teret Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, županija i općina.
Članak 2.
Pod izvršnim odlukama podrazumijevaju se izvršne isprave donesene u sudskom i upravnom postupku a koje se odnose na potraživanja nastala na temelju:
- stare devizne štednje;
- razne materijalne i nematerijalne štete;
- potraživanja nastala za vrijeme rata i neposredne ratne opasnosti;
- zaostalih neizmirenih obaveza korisnika proračuna.
Članak 3.
Ovaj zakon će se primjenjivati do donošenja zakona kojim će se regulirati način izmirenja obaveza iz izvršnih odluka iz članka 2. ovog zakona.
Ovaj zakon se ne primjenjuje ako je obaveza korisnika proračuna nastala nakon stupanja na snagu.
27. U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj 1/94) relevantne odredbe glase:
V. Županijske vlasti
Članak 9.
Vlada županije nadležna je za:
a) provođenje županijske politike i izvršavanje županijskih zakona, izvršavanje odluka svakog županijskog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene županije od federalne vlasti;
[…]
28. U Ustavu Hercegovačko-neretvanske županije („Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije“ br. 2/98, 3/98, 4/00, 1/04 i 7/04) relevantne odredbe glase: Članak 16.
U skladu sa Ustavom Federacije, Županija i Federacija odgovorni su za:
1.garanciju i provođenje ljudskih prava;
[…]
3. VLADA ŽUPANIJE
Članak 51.
Vlada Županije odgovorna je za:
2.izvršavanje odluka svakog županijskog ili federalnog suda i vršenje svake druge nadležnosti povjerene Županiji od federalne vlasti, […]
29. Proračun Hercegovačko-neretvanske županije za 2013. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije“ broj 3/13) u relevantnom dijelu glasi:
614800Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju1.040.000,00 KM.
30. U Zakonu o izvršavanju proračuna Hercegovačko-neretvanske županije za 2013. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije“ broj 4/13) relevantne odredbe glase:
Članak 36.
Način izmirivanja obaveza po osnovu izvršnih sudskih odluka vršit će se u skladu sa odredbama „Ispravke Zakona o dopunama Zakona o izvršnom postupku“ („Službene novine FBiH“, broj 39/06).
31. Proračun Hercegovačko-neretvanske županije za 2014. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije“ broj 3/14) u relevantnom dijelu glasi:
614800Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju1.087.900,00 KM.
32. U Zakonu o izvršavanju proračuna Hercegovačko-neretvanske županije za 2014. godinu („Službene novine Hercegovačko-neretvanske županije“ broj 3/14) relevantne odredbe glase:
Članak 36.
Način izmirivanja obaveza po osnovu izvršnih sudskih odluka vršit će se u skladu sa odredbama „Ispravke Zakona o dopunama Zakona o izvršnom postupku“ („Službene novine FBiH“, broj 39/06), mjesečnih operativnih planova i odluka Vlade o plaćanjima.
33. Prijedlog proračuna Hercegovačko-neretvanske županije za 2015. godinu (objavljen na internetskoj stranici Hercegovačko-neretvanske županije http://www.vlada-hnz-k.ba) u relevantnom dijelu glasi:
614800Izvršenje sudskih presuda i rješenja o izvršenju1.000.000,00 KM.
VI.Dopustivost i meritum
34. Ustavni sud naglašava da je o skoro identičnom pravnom pitanju već razmatrao u Odluci o dopustivosti i meritumu broj AP 3023/10 od 23. prosinca 2013. godine (dostupna na web stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba), kojom je djelomično usvojio apelaciju i utvrdio povredu prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije zbog neizvršenja rješenja o izvršenju na teret sredstava proračuna županije. Tom odlukom je naloženo Vladi Hercegovačko-neretvanske županije da izvrši svoje ustavne obveze i osigura poštivanje ljudskih prava tako što će poduzeti mjere s ciljem da apelantica u razumnom roku naplati svoje potraživanje, za koje posjeduje izvršnu sudsku odluku, na teret proračunskih sredstava Hercegovačko-neretvanske županije. Također, naloženo je Vladi Hercegovačko-neretvanske županije da, na temelju članka 74. stavak 5. Pravila Ustavnog suda (ranije važeća), u roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ove odluke, obavijesti Ustavni sud o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke. Po isteku ostavljenog roka Ustavni sud je donio Rješenje o neizvršenju broj AP 3023/10 od 21. listopada 2014. godine, kojim je utvrđeno da Vlada Hercegovačko-neretvanske županije nije izvršila navedenu odluku. Ustavni sud naglašava da razlozi navedeni u Odluci Ustavnog suda broj AP 3023/10 u pogledu dopustivosti apelacije u dijelu koji se odnosi na neizvršenje rješenja u cijelosti se odnose i na konkretnu apelaciju, pa se Ustavni sud, umjesto posebnog obrazloženja o dopustivosti, u cijelosti poziva na razloge navedene u citiranoj odluci Ustavnog suda.
35. U navedenoj odluci Ustavni sud, u svezi sa meritumom predmeta u odnosu na navode o povredi prava na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak
1. Europske konvencije, istakao je: "Imajuću u vidu da apelantica u konkretnom slučaju, također, ukazuje na nemogućnost izvršenja rješenja, umjesto zasebnog obrazloženja, Ustavni sud se u cijelosti poziva na svoje razloge i obrazloženje koje je dao u Odluci broj AP 4368/11. Stoga, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju povrijeđeno apelanticino pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije u odnosu na pravo na izvršenje pravosnažne sudske odluke zbog apelanticine nemogućnosti da realizira izvršenje pravosnažne sudske odluke. Slijedom toga, Ustavni sud, podržavajući vlastitu praksu u predmetima broj AP 1544/08 i AP 4368/11 (dostupne na web stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba) koji su sa pravnog aspekta pokretali slična pravna pitanja, koja se analogno mogu primijeniti i u konkretnom slučaju, smatra svrsishodnim da naloži Vladi Hercegovačko-neretvanske županije, s obzirom na to da je izvršenik HNŽ - Ministarstvo pravde i uprave Mostar, dakle proračunski korisnik, da poduzme mjere sa ciljem da apelantica u razumnom roku naplati svoja potraživanja na teret proračunskih sredstava Hercegovačko-neretvanske županije."
36. Ustavni sud napominje da je i u svojoj novijoj praksi donio veći broj odluka u kojima je riješavao pitanja neizvršenja rješenja na teret sredstava proračuna HNŽ, između ostalih, Odluke donesene u predmetima AP 5672/15 i AP 2164/16 (dostupne na web stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba), u kojima je zaključio da je apelantima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, te pravo na imovinu iz članka II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 1. Protokola broj 1.
37. Stoga, imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da je u konkretnim slučajevima povrijeđeno pravo apelanata na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije u odnosu na pravo na izvršenje pravomoćne sudske odluke, i to zbog nemogućnosti apelanata da realiziraju izvršenje pravomoćnih sudskih odluka.
38. Dalje, Ustavni sud zapaža da je iz dopisa Vlade HNŽ od 12. studenog 2015. godine vidljivo da su evidentni pokušaji Vlade HNŽ da, prema raspoloživim mogućnostima, osigura izvršenje pravomoćnih sudskih odluka, odnosno osigura izvršenje rješenja o izvršenju na teret proračunskih sredstava HNŽ. Naime, iz navedenog dopisa proizlazi da je Vlada HNŽ postupila sukladno nalozima iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda u kojima su razmatrana pravna pitanja kao u konkretnim apelacijama (neizvršenje rješenja o izvršenju na teret proračunskih sredstava HNŽ). Ustavni sud primjećuje da je Vlada HNŽ poduzela niz radnji sukladno datim nalozima tako što je na sjednici održanoj 5. studenog 2015. godine donijela zaključak broj 01-1-02-1518/15 kojim je obvezala Ministarstvo financija da uradi ukupan zbir dugovanja na teret proračuna, da sačini program/plan rješavanja potraživanja na temelju izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju, te da predvidi financijska sredstva u dokumentu okvirnog proračuna HNŽ za period od 2016. do 2018. godine i u proračunu HNŽ za 2016. godinu. Također, zaduženo je Županijsko javno pravobraniteljstvo HNŽ da, u saradnji sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom pravosuđa, uprave i lokalne samouprave i Uredom za zakonodavstvo Vlade, predloži Vladi HNŽ postupak i kriterije za zaključivanje ugovora o izvansudskim nagodbama. Međutim, iako su evidentni napori Vlade HNŽ da provede svoje pozitivne obveze, očigledno je da, zbog ukupnih potraživanja povjerilaca prema HNŽ, Vlada HNŽ nije u mogućnosti odmah u cijelosti da postupi sukladno svim presudama sudova i odlukama Ustavnog suda, ali kontinuirano stvara uvjete za postepeno realiziranje potraživanja.
39. Iz dopisa Vlade HNŽ od 12. listopada 2016. godine evidentno je da je ta Vlada poduzela, odnosno nastavila aktivnosti koje je nagovijestila i već izdvojila kako sredstva za izvršenje pravosnažnih sudskih odluka, tako i za izvršenje odluka postignutih izvansudskim poravnanjem pri čemu je odmah potrošeno gotovo 800.000,00 KM, a izdvojeno 1.000.000,00 KM.
40. Iako se ovi koraci čine pravim rješenjem i za svaku su pohvalu, evidentno je da apelanti, i uz sve poduzete mjere, prema postojećoj dinamici isplate na temelju pravomoćnih sudskih odluka neće moći naplatiti svoja potraživanja za nekoliko godina, pogotovu što Vlada HNŽ izgleda još uvijek nije kompletirala sva dugovanja da bi mogla poduzeti još adekvatnije mjere koliko je to moguće u teškoj ekonomskoj situaciji ne samo u Bosni i Hercegovini već i u cijelom svijetu.
41. Ustavni sud napominje da su, prema članku I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te prema članku 1. Europske konvencije, svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini dužni osigurati poštivanje individualnih ljudskih prava u koja se ubraja i pravo na pravično suđenje koje se proteže i na fazu izvršenja pravomoćne sudske odluke prema članku 6. stavak 1. Europske konvencije, uključujući i pravo na imovinu iz članka 1. Protokola broj 1 uz Europsku konvenciju, s obzirom na to da su pravomoćnom sudskom odlukom dosuđena novčana potraživanja. Takva obveza ne može se umanjiti činjenicom da u konkretnom slučaju izvršenje ide na teret proračunskih sredstava jedne županije, te da, uslijed velikog broja povjerilaca, nema raspoloživih sredstava na kojima bi se izvršenje moglo sprovesti. U svezi s navedenim, Ustavni sud podsjeća na stajalište Europskog suda za ljudska prava usvojen u predmetu Jeličić protiv BiH (vidi presudu od 31. listopada 2006. godine, stavak 39) na koji se Europski sud za ljudska prava ponovno pozvao u drugom predmetu ove vrste protiv naše države (Čolić i dr. protiv BiH, vidi presudu od 10. studenog 2009. godine) prema kojem: „Sud i dalje ponavlja da ne prihvata da državne vlasti navode nedostatak sredstava kao ispriku za nepoštivanje obveza proisteklih iz presude. Doduše, odgoda u izvršenju presude može se opravdati posebnim okolnostima, ali odgoda ne može biti takva da naruši srž prava koje štiti članak 6 § 1 (vidi, Burdov protiv Rusije, broj 59498/00, § 35, ECHR 2002-III, i Teteriny protiv Rusije, broj 11931/03, § 41, od 30. lipnja 2005. god.).“
42. Također, Ustavni sud ukazuje i na presudu Europskog suda za ljudska prava Đurić i drugi protiv Bosne i Hercegovine, gdje je Europski sud za ljudska prava razmatrao neizvršenje pravomoćnih i izvršnih presuda domaćih sudova kojima je aplikantima dosuđena ratna šteta. U navedenoj presudi, ispitujući adekvatnost mjera koje je poduzela Republika Srpska za izvršenje pravomoćnih domaćih presuda kojima je dosuđena ratna šteta, Europski sud za ljudska prava osvrnuo se na Plan izmirenja (iz listopada 2012. godine) isplate ratne štete kojim je predviđeno izvršenje pravomoćnih presuda kojima se naređuje isplata ratne štete u gotovini u roku od 13 godina, počevši od 2013. godine, koji je u srpnju 2013. godine produžen na period od 20 godina. Europski sud za ljudska prava je, između ostalog, ukazao na to da, iako izvršenje pravomoćnih presuda po vremenskim fazama može biti prihvatljivo u iznimnim okolnostima (vidi, Immobiliare Saffi protiv Italije [GC], broj 22774/93, točka 74, ESLJP 1999-V), predloženi period od 20 godina je suviše dug imajući u vidu znatno kašnjenje do kojeg je već došlo. Također, Europski sud za ljudska prava je i u ovoj odluci ponovio da državni organ ne može isticati nedostatak sredstava kao opravdanje za nenamirenje duga utvrđenog sudskom presudom (vidi, Burdov protiv Rusije broj 59498/00, točka 35, ESLJP 2002-III, Teteriny protiv Rusije broj 11931/03, točka 41, 30. lipnja 2005, Jeličić protiv Bosne i Hercegovine broj 41183/02, toč. 39. i 42, ESLJP 2006-XII).
43. Ustavni sud podržava navedeno stajalište Europskog suda za ljudska prava, odnosno da nedostatak sredstava ne može biti isprika za nepoštivanje obveza proisteklih iz presude, te u konkretnim slučajevima zapaža da je Vlada HNŽ poduzela neophodne korake s ciljem izvršenja naloga iz ranije donesenih odluka Ustavnog suda. Međutim, imajući u vidu da Vlada HNŽ tek poduzima mjere i aktivnosti kako bi zaštitila prava povjerilaca i omogućila da oni u što skorijem roku transparentno naplate svoja potraživanja (u toku je izrada ukupnog zbira dugovanja na teret proračuna, izrada programa/plana rješavanja potraživanja na temelju izvršnih sudskih odluka i rješenja o izvršenju, predviđanje finansijskih sredstava u dokumentu okvirnog proračuna HNŽ za period od 2016. do 2018. godine i u proračunu HNŽ za 2016. godinu, te postupka i kriterija za zaključivanje ugovora o izvansudskim nagodbama), proizlazi da će apelanti morati čekati na realiziranje svoga potraživanja, odnosno na izvršenje još nekoliko godina. S obzirom na navedeno, te imajući u vidu stajališta Europskog suda i Ustavnog suda u sličnim predmetima koji se, u svezi okolnosti konkretnog predmeta i pitanja koje pokreće, mogu primijeniti i na slučaj apelanata, Ustavni sud zaključuje da je u predmetnom slučaju, zbog nemogućnosti apelanata da realiziraju izvršenje pravomoćnih sudskih odluka donesenih u njihovu korist, povrijeđeno pravo apelanta na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
Pitanje naknade nematerijalne štete
44. Ustavni sud, sukladno svojoj praksi, podsjeća da, prema članku 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud, iznimno, može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu na temelju pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda. Međutim, kao što je navedeno, dodjeljivanje kompenzacije zbog utvrđene povrede određenih ustavnih prava predstavlja iznimku, a ne pravilo, pa, s obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je u konkretnom slučaju činjenica da je izdat nalog Vladi HNŽ da izvrši svoje ustavne obveze i osigura poštivanje ljudskih prava tako što će poduzeti odgovarajuće zakonske mjere s ciljem da apelanti i ostali povjerioci koji posjeduju izvršne sudske odluke na teret proračunskih sredstava HNŽ naplate svoja potraživanja u što kraćem roku, odgovarajuća satisfakcija za apelante.
VII.Zaključak
45. Ustavni sud zaključuje da je apelantima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije jer, i pored veoma aktivnog odnosa kako Vlade tako i Skupštine HNŽ, još uvijek ne postoje garancije da će apelanti kao imaoci izvršnog sudskog naslova moći naplatiti svoja potraživanja u razumnom roku.
46. Na temelju članka 59. st. (1) i (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
47. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman