Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3720/16 (I. K.)
Odluka donesena 22. 03. 2017.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-3720/16
Apelacija
Odluka o meritumu
22. 03. 2017.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 3720/16, rješavajući apelaciju Ismeta Kavgića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:
Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 22. marta 2017. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija Ismeta Kavgića.
Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja postupka pred Općinskim sudom u Lukavcu u predmetu broj 126 0 P 170360 14 P.
Nalaže se Općinskom sudu u Lukavcu da, u skladu sa članom 62.
stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, po hitnom postupku donese odluku u predmetu broj 126 0 P 170360 14 P u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav
1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona da, u skladu sa članom 74.
Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ismetu Kavgiću, u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, isplati iznos od 300,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Nalaže se Općinskom sudu u Lukavcu i Vladi Tuzlanskog kantona da, u skladu sa članom 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. Ismet Kavgić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Lukavca, kojeg zastupa Mirza Šabić, advokat iz Lukavca, podnio je 10. septembra 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka pred Općinskim sudom u Lukavcu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 126 0 P 170360 14 P.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 5. decembra 2016. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Općinski sud je 9. decembra 2016. godine dostavio odgovor na apelaciju.
III. Činjenično stanje
4. Apelant je 19. avgusta 2014. godine podnio tužbu Općinskom sudu protiv Općine Lukavac (u daljnjem tekstu: tužena), radi naknade štete, vrijednost spora 9.665,00 KM.
5. Općinski sud je 16. januara 2015. godine dostavio tuženoj tužbu na odgovor, na koju je tužena 19. januara 2015. godine dostavila odgovor Općinskom sudu.
6. Prema stanju spisa, predmetni postupak je u toku pred Općinskim sudom.
IV. Apelacija
a) Navodi iz apelacije
7. Apelant smatra da mu je zbog nepostupanja Općinskog suda u predmetnom postupku u periodu dužem od dvije godine povrijeđeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), te da je došlo i do kršenja prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelant navodi da je neizvjesno kada će Općinski sud riješiti njegov predmet, da je ušao u 82. godinu života i da traži da se njegov predmet riješi u razumnom roku. Apelant je tražio da mu se zbog sporosti i neefikasnosti Općinskog suda isplati iznos u visini od 450,00 KM.
b) Odgovor na apelaciju
8. Općinski sud je naveo da konkretni predmet ne spada u predmete hitne prirode, da apelantov predmet nije prema starosti inicijalnog akta dospio za uzimanje u rad u smislu zakazivanja pripremnog ročišta i daljeg postupanja, pa da će se uzeti u rad redom kako je zaprimljen u sudu. Općinski sud je istakao da taj sud ima ukupno 37.092 neriješena predmeta, a da je sutkinja, koja je zadužena za konkretna predmet, zadužena sa ukupno 2.859 neriješenih predmeta na parničnom, krivičnom, vanparničnom i izvršnom referatu. Također je Općinski sud naveo da, prema Planu rješavanja starih predmeta dostavljenog od strane Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: VSTV) za 2016. godinu, sutkinja ima u radu 407 predmeta, a da apelantov predmet nije u planu rješavanja predmeta za 2016. godinu.
V. Relevantni propisi
9. Zakon o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) u relevantnom dijelu glasi:
Član 10.
Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
VI. Dopustivost
10. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
11. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
12. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.
13. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija, u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku, ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.
VII. Meritum
14. Apelant smatra da je, zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka, došlo do povrede njegovog prava na suđenje u „razumnom roku“ kao jedan od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te da je došlo do povrede prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
Pravo na pravično suđenje-razuman rok
15. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
16. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim, zakonom ustanovljenim sudom. […]
17. Ustavni sud prvenstveno smatra neophodnim podsjetiti da su apelanti, u smislu člana 21. stav (6) Pravila Ustavnog suda, dužni obavijestiti Ustavni sud o svim promjenama pravnog i činjeničnog stanja u vezi sa apelacijom koje su se desile nakon podnošenja apelacije. Međutim, Ustavni sud ukazuje na to da apelant nije obavijestio Ustavni sud da li je u međuvremenu Općinski sud donio odluku, odnosno nije obavijestio Ustavni sud da je predmetni postupak okončan. S obzirom na navedeno, Ustavni sud će, rukovodeći se odredbom člana 31. Pravila Ustavnog suda, dužinu postupka ocijeniti isključivo prema apelantovim navodima i raspoloživim dokazima iz spisa. Relevantni principi
18. Prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora se ocjenjivati u okviru okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koja konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38). Period koji se uzima u obzir
19. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je apelant podnio tužbu 19. avgusta 2014. godine. S tim u vezi, Ustavni sud će sagledati dužinu postupka od podnošenja tužbe do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine predmetnog postupka je period od dvije godine i sedam mjeseci.
Analiza dužine trajanja postupka
20. U konkretnom slučaju, imajući u vidu činjenično stanje predmeta, Ustavni sud smatra da eventualna "složenost predmeta", kao jedan od kriterijuma koje Ustavni sud ima u vidu pri ocjeni dužine postupka, nije utjecala na dosadašnje trajanje predmetnog postupka.
21. Analizirajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je taj sud u periodu od dvije godine i sedam mjeseci preduzeo samo jednu procesnu radnju (tj. dostavio je tužbu tuženoj na odgovor). Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u odgovoru na apelaciju, kao opravdanje za nepostupanje u predmetnom postupku, naveo da sud ima veliki broj neriješenih predmeta, da postupa u predmetima u skladu sa Planom i programom rješavanja predmeta za 2016. godinu, da konkretni predmet ne spada u hitne predmete i da nije u planu rješavanja za 2016. godinu. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi više puta ukazivao na to da je dužnost države da organizuje svoj pravni sistem tako da omogući sudovima i javnim vlastima da se povinuju zahtjevima i uslovima iz Evropske konvencije, te da država nije odgovorna u slučaju privremenog zaostatka svojih sudova pod uslovom da preduzme odgovarajuće mjere da se takva vanredna situacija popravi (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1070/05 od 9. februara 2006. godine, tačka 34, te odluke o dopustivosti i meritumu br. AP 600/04 od 17. februara 2005. godine, tačka 25. i AP 818/14 od 18. decembra 2014. godine, tačka 32., dostupne na web stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). U konkretnom slučaju, Ustavni sud ima u vidu da su preduzete određene mjere u cilju efikasnijeg rješavanja predmeta pred Općinskim sudom, ali da se tim mjerama ipak nije postigla potrebna ažurnost u radu Općinskog suda, budući da predmetni postupak traje već dvije godine i sedam mjeseci, a da je preduzeta samo jedna procesna radnja tj. dostavljanje tužbe na odgovor. S obzirom na to, Ustavni sud smatra da se razlozi koje je ponudio Općinski sud ne mogu smatrati razumnim i objektivnim opravdanjem za ovakvu neaktivnost tog suda u predmetnom postupku, odnosno za ovako dugo trajanje postupka pred tim sudom. S druge strane, Ustavni sud ne nalazi da je apelant svojim ponašanjem na bilo koji način doprinio dužini trajanja predmetnog postupka.
22. Na osnovu navedenog, Ustavni sud smatra da dužina predmetnog postupka ne zadovoljava zahtjev „razumnog roka“ iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine, te da postoji kršenje apelantovog prava na suđenje u „razumnom roku“ kao jedan od elemenata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine.
Pitanje naknade nematerijalne štete
23. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može u odluci kojom usvaja apelaciju odrediti naknadu nematerijalne štete, koja se, u smislu stava (2) navedenog člana, određuje na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda.
24. Prilikom odlučivanja o apelantovom zahtjevu za naknadu nematerijalne štete Ustavni sud upućuje na ranije utvrđen princip određivanja visine naknade štete u ovakvim slučajevima (vidi Ustavni sud, Odluka broj AP 938/04 objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ broj 20/06, st. 48–51). Prema utvrđenom principu, apelantima bi za svaku godinu odgađanja donošenja odluke trebalo isplatiti iznos od 150,00 KM, odnosno dvostruki iznos u predmetima koji zahtijevaju posebnu hitnost. S obzirom na to da predmetni postupak traje dvije godine i sedam mjeseci, a da se ne radi o hitnom postupku, Ustavni sud smatra da bi apelantu trebalo isplatiti na ime nematerijalne štete, zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, iznos od 300,00 KM. Navedeni iznos apelantu je dužna isplatiti Vlada Tuzlanskog kantona u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
Ostali navodi
25. S obzirom na zaključak Ustavnog suda o kršenju prava na suđenje u razumnom roku iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te činjenicu da se navodi o povredi prava na imovinu zasnivaju na navodima o povredi prava na pravično suđenje zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitivati apelantove navode o kršenju prava iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.
VIII. Zaključak
26. Ustavni sud zaključuje da postoji kršenje prava na suđenje u „razumnom roku“ kao jedan od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije jer postupak pred Općinskim sudom traje dvije godine i sedam mjeseci, a Općinski sud je u navedenom periodu samo dostavio tužba tuženoj na odgovor, te pri tome, taj sud nije ponudio razloge koji bi se mogli smatrati razumnim i objektivnim opravdanjem za ovakvu neaktivnost suda, odnosno za ovako dugo trajanje postupka pred tim sudom.
27. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
28. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman