Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2309/16 (A. H. i S. H.)

Odluka donesena 22. 05. 2017.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Smetanje posjeda
  • Građanski postupak
  • Naknada štete
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2309/16

Apelacija

Odluka o meritumu

22. 05. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 2309/16, rješavajući apelaciju Aziza Hodžića i Samira Hodžića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu: Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 22. maja 2017. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija Aziza Hodžića i Samira Hodžića podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u predmetu Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 477082 14 P.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Aziz Hodžić i Samir Hodžić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Vogošće, koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijeli su 2. juna 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj 65 0 P 477082 14 P.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 28. marta 2017. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Općinski sud je 4. aprila 2017. godine dostavio odgovor na apelaciju.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelanata i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

5. Apelanti su 22. decembra 2014. godine podnijeli tužbu Općinskom sudu protiv Šabana Alića i Muhameda Alića (u daljnjem tekstu: tuženi) radi prestanka uznemiravanja posjeda i naknade štete, vsp. 7.200,00 KM.

6. Tužba je dostavljena tuženim na odgovor 4. februara 2015. godine, a odgovor na tužbu je dostavljen 6. marta 2015. godine.

7. Apelanti su 21. augusta 2015. godine urgirali zakazivanje ročišta.

8. Apelanti su 9. novembra 2015. godine podnijeli zahtjev Općinskom sudu za izuzeće sudije u njihovom predmetu. Općinski sud je rješenjem od 23. maja 2016. godine odbio predmetni zahtjev apelanata.

9. Općinski sud je naredbom od 7. juna 2016. godine zakazao pripremno ročište za 23. august 2016. godine, na kojem je odgovor na tužbu uručen punomoćnici apelanata koja je tražila rok da se izjasni, pa je pripremno ročište odloženo za 25. oktobar 2016. godine.

10. Apelanti su 10. oktobra 2016. godine uredili tužbeni zahtjev u pogledu označavanja nepokretnosti.

11. Općinski sud je 14. decembra 2016. godine održao nastavak pripremnog ročišta, te je radi provođenja dokaza uviđaja na licu mjesta u prisustvu dva vještaka - geometra i agronoma zakazao ročište na licu mjesta za 17. mart 2017. godine.

12. Ročište na licu mjesta je održano u prisustvu oba vještaka i punomoćnika stranaka. Na tom ročištu vještak geometar je konstatirao da parcela koju je pokazivala punomoćnica apelanata ne odgovara parceli koja se pokazuje na licu mjesta, o čemu je sačinio nalaz.

13. Općinski sud još nije zakazao ročište za glavnu raspravu s obzirom na to da se čeka nalaz vještaka agronoma.

14. Prema stanju spisa postupak je u toku.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

15. Apelanti smatraju da je zbog dužine trajanja postupka, odnosno zbog neodlučivanja Općinskog suda o tužbenom zahtjevu došlo do povrede njihovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Apelanti navode da zbog neažurnosti Općinskog suda trpe štetu jer im tuženi uništavaju imovinu, te nemaju blagovremenu zaštitu. Apelanti potražuju i naknadu štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku u iznosu od po 2.000,00 KM.

b) Odgovor na apelaciju

16. Općinski sud je ukratko opisao činjenični tok postupka i naveo da nema propusta u radu sudije zaduženog za taj predmet, a time ni štete po apelante jer njihova punomoćnica zbog čestih mijenjanja tužbenog zahtjeva i dostavljanja različitih ZK izvadaka sa prilozima odužava predmetni postupak. Općinski sud je također istakao da kako je punomoćnica apelanata pokrenula još jedan postupak pred tim sudom sa istim apelantima protiv 18 tuženih po osnovu utvrđivanja prava dosjelosti, to vjerojatno kod same punomoćnice postoji nejasnoća po kom osnovu traži koju nekretninu.

V.Relevantni propisi

17. Zakon o parničnom postupku („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) u relevantnom dijelu glasi:

Član 10.

(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

(2) Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

VI.Dopustivost

18. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

19. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

20. U konkretnom slučaju predmet osporavanja apelacijom je dužina trajanja parničnog postupka koji se trenutno vodi pred Općinskim sudom. S obzirom na navedeno, Ustavni sud smatra da je apelacija u ovom dijelu, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku kao jednog od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija u ovom dijelu ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

21. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

22. Apelanti smatraju da im je zbog nedonošenja odluke u razumnom roku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

Pravo na pravično suđenje

23. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

24. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […]

25. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

Period koji se uzima u obzir

26. Apelanti su podnijeli tužbu 22. decembra 2014. godine. S tim u vezi Ustavni sud će razmatrati period od podnošenja tužbe do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, relevantan period koji će Ustavni sud uzeti u obzir prilikom razmatranja dužine predmetnog postupka jeste period od dvije godine i pet mjeseci.

Analiza razumnosti trajanja postupka

27. U konkretnom slučaju radi se o postupku po tužbi apelanata radi prestanka uznemiravanja posjeda i naknade štete. S obzirom na činjenična i pravna pitanja koja treba riješiti, Ustavni sud smatra da se radi o relativno složenom predmetu.

28. Posmatrajući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je taj sud u periodu od dvije godine i pet mjeseci, koliko traje postupak pred tim sudom, odlučio o zahtjevu apelanata za izuzeće sudije u njihovom predmetu, zatim održao pripremno ročište u predmetnoj pravnoj stvari, kao i ročište na licu mjesta, te odredio vještačenja sa vještacima geometrom i agronomom. U vezi s tim, Ustavni sud zapaža određenu neaktivnost Općinskog suda u toku 2015. godine, ali i to da je u toku 2016. i 2017. godine taj sud preduzeo navedene procesne s ciljem vođenja predmetnog postupka. Pri tome, Ustavni sud zapaža, kako to proizlazi iz činjeničnog stanja predmeta, da su i apelanti svojim postupcima u određenoj mjeri doprinijeli sveukupnoj dužini trajanja postupka. Imajući u vidu da se radi o relativno složenom predmetu, te da postoji i određeni doprinos apelanata, Ustavni sud smatra da dužina trajanja predmetnog postupka, koji nije hitnog karaktera, u periodu od dvije godine i pet mjeseci pred Općinskim sudom ne prelazi granice „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

29. Stoga, Ustavni sud smatra da u predmetnom parničnom postupku još uvijek nije došlo do povrede prava apelanata na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Ostali navodi

30. U pogledu navoda apelanata o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, Ustavni sud zapaža da ove navode apelanti nisu obrazložili da bi se Ustavni sud mogao upustiti u ispitivanje konkretnih navoda, već navode o povredi prava na imovinu suštinski dovode u kontekst povrede prava na pravično suđenje u razumnom roku. Stoga, Ustavni sud, s obzirom na zaključak u vezi s navodnom povredom prava na pravično suđenje, i ovo pozivanje na povredu navedenog prava, koje nije ničim obrazloženo, smatra neosnovanim.

VIII.Zaključak

31. Ustavni sud zaključuje kako, uzevši u obzir sve okolnosti konkretnog predmeta, nema povrede prava na donošenje odluke u razumnom roku kao segmenta prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i pored okolnosti da postupak pred Općinskim sudom traje dvije godine i pet mjeseci, budući da je taj sud preduzeo određene procesne radnje s ciljem vođenja postupka, da se, pri tome, radi o relativno složenom predmetu, te da postoji i određeni doprinos apelanata sveukupnom trajanju postupka.

32. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

33. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-2309/16 (A. H. i S. H.) | Sudska praksa | Aktio