Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-589/15 (H. K. i M. M.)
Odluka donesena 18. 07. 2017.
- Neovlašteno lice
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-589/15
Apelacija
Odluka o dopustivosti
18. 07. 2017.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 18. jula 2017. godine, u predmetu broj AP-589/15, rješavajući apelacije Hilmija Konjhodžić i Medine Mehić i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1). i stav (3). tačka d), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Advokat Behija Ljubović Aganović u ime Hilmije Konjhodžića protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 044173 14 GŽ 3 od 15. oktobra 2014. godine i Ramiz Kasumović u ime Medine Mehić zbog dužine trajanja postupka u predmetu Općinskog suda u Velikoj Kladuši broj 23 0 P 004949 06 P;
zato što su ih podnijela neovlaštena lica.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-589/15
1. Behija Ljubović Aganović, advokat iz Sarajeva, podnijela je 6. februara 2015. godine u ime Hilmije Konjhodžića (u daljnjem tekstu: apelant) iz Sarajeva, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 044173 14 GŽ 3 od 15. oktobra 2014. godine.
2. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 044173 13 P 2 od 14. aprila 2014. godine obavezan je tužena Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: tužena) da apelantu isplati iznos od 153.961,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe tj. 20. marta 2011. godine, kao i da apelantu naknadi troškove parničnog postupka. Odlučujući o žalbi tužene protiv prvostepene presude, Kantonalni sudu u Sarajevu donio je Presudu broj 65 0 P 044173 14 Gž 3 od 15. oktobra 2014. godine kojom je žalbu tužene djelimično uvažio, pa je prvostepenu presudu preinačio u dijelu u kojem je odlučeno o zakonskoj zateznoj kamati tako što je u tom dijelu apelantov zahtjev odbijen kao neosnovan, dok je u preostalom dijelu žalbu odbio i prvostepenu presudu potvrdio.
3. U toku postupka Ustavni sud je utvrdio da je apelant umro. Ovu činjenicu Ustavni sud je utvrdio na osnovu Izvoda iz matične knjige umrlih Općine Novo Sarajevo broj 06-13-12822/17 od 5. juna 2017. godine iz kojeg proizlazi da je apelant umro 9. novembra 2014. godine.
2. AP-718/17
4. Ramiz Kasumović podnio je 21. februara 2017. godine u ime Medine Mehić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Velika Kladuše, apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka u predmetu Općinskog suda u Velikoj Kladuši broj 23 0 P 004949 06 P.
5. Presudom Općinskog suda u Velikoj Kladuši broj 23 0 P 004949 06 P od 28. avgusta 2013. godine, u predmetu radi poništenja upisa i predaje u posjed nekretnina, u cjelosti je odbijen kao neosnovan apelantičin tužbeni zahtjev preciziran u izreci presude. Iz stanja spisa proizlazi da je apelantica 19. septembra 2013. godine protiv prvostepene presude izjavila žalbu Kantonalnom sudu u Bihaću i da je postupak pred tim sudom u toku.
6. U toku postupka Ustavni sud je utvrdio da je apelantica umrla. Ovu činjenicu Ustavni sud je utvrdio na osnovu Izvoda iz matične knjige umrlih Općine Velike Kladuša broj 07/2-13-1- 1033/2017 od 8. maja 2017. godine iz kojeg proizlazi da je apelantica umrla 13. avgusta 2015. godine.
Spajanje predmeta
7. S obzirom na to da se navedene apelacije odnose na isto pitanje, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jednu odluku pod brojem AP-589/15.
8. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda glasi:
Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
d) apelaciju je podnijelo neovlašteno lice;
9. U pogledu predmeta broj AP 589/15, Ustavni sud zapaža da je apelant umro 9. novembra 2014. godine, a da je advokat Behija Ljubović Aganović (koja je zastupala apelanta u postupku pred redovnim sudovima) u ime apelanta 6. februara 2015. godine podnijela predmetu apelaciju.
10. U pogledu predmeta broj AP 718/17, Ustavni sud zapaža da je apelantica umrla 13. avgusta 2015. godine, a da je Ramiz Kasumović u ime apelantice 21. februara 2017. godine podnio predmetnu apelaciju.
11. Iz navedenog proizlazi da su advokat Behija Ljubović Aganović i Ramiz Kasumović podnijeli predmetne apelacije u ime apelanata, a da su apelanti umrli prije podnošenja apelacija. U vezi s tim, Ustavni sud, prije svega, podsjeća da je odredbama člana 63. stav (1) tačka d) i stav (2) Pravila Ustavnog suda propisano da će Ustavni sud donijeti odluku kojom obustavlja postupak o apelaciji kada u toku postupka apelant umre, s tim da će nastaviti postupak ako nasljednik u roku od 30 dana od dana smrti podnese pisani zahtjev da preuzima nastavak postupka. Dakle, iz navedene odredbe proizlazi da su u slučaju apelantove smrti samo nasljednici ovlašteni da nastave postupak pred Ustavnim sudom. S obzirom da advokat Behija Ljubović Aganović ne bi bila ovlaštena da kao apelantov punomoćnik nastavi postupak u slučaju da je apelant umro u toku postupka pred Ustavnim sudom, Ustavni sud ukazuje da samim tim advokat Behija Ljubović Aganović nije ovlaštena da podnese apelaciju u ime apelanta koji je, dakle, umro prije podnošenja apelacije (bez obzira što je zastupala apelanta u postupku pred redovnim sudovima). U pogledu apelacije koju je u ime apelantice podnio Ramiz Kasumović, Ustavni sud ukazuje da, prema stanju spisa, Ramiz Kasumović nije imao svojstvo stranke u predmetnom sudskom postupku, niti je nakon apelantičine smrti (u slučaju da je apelantičin nasljednik) stupio u predmetni postupak umjesto apelantice. Stoga, Ustavni sud ukazuje da, na osnovu dokumenata i informacija predočenih Ustavnom sudu, nije mogao utvrditi po kom osnovu je Ramiz Kasumović podnio predmetnu apelaciju u ime apelantice. Na osnovu navedenog, Ustavni sud zaključuje da su apelacije u ime apelanata podnijela neovlaštena lica.
12. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka d) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko ju je podnijelo neovlašteno lice, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman