Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1980/17 (Z. C., D. G. i M. M.)

Odluka donesena 18. 07. 2017.

  • Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
  • Ponavljanje postupka
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-1980/17

Apelacija

Odluka o dopustivosti

18. 07. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 18. jula 2017. godine, u predmetu broj AP-1980/17, rješavajući apelacije Zorana Cvijića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka h), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine- Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Zoran Cvijić protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 72 0 P 001634 16 Gvlž od 12. jula 2016. godine broj 72 0 P 001634 16 Rev od 27. januara 2017. godine;

Dragan Grlić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici broj 43 0 P 116331 17 Gvlž od 10. aprila 2017. godine i Miroslav Milovanović protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 12 0 U 004808 15 Uvp od 16. marta 2017. godine, zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

OBRAZLOŽENJE

AP-1980/17

1. Zoran Cvijić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Draginja Selak, advokat iz Gradiške, podnio je 19. maja 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Vrhovnog suda Republike Srpske broj 72 0 P 001634 16 Rev od 27. januara 2017. godine kojim je odbačena kao nedozvoljena apelantova revizija protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 72 0 P 001634 16 Gvlž od 12. jula 2016. godine.

2. Rješenjem Okružnog suda broj 72 0 P 001634 16 Gvlž od 12. jula 2016. godine odbijena je kao neosnovana apelantova žalba protiv Rješenja Okružnog suda broj 72 0 P 001634 15 Gvl od 8. januara 2016. godine kojim je odbijen apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno završenog Presudom Okružnog suda broj 72 0 P 001634 12 Gž od 8. aprila 2013. godine. AP-2120/17

3. Dragan Grlić (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg je zastupao Alija Sinanović, advokat ie Zenica, podnio je 29. maja 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Rješenja Kantonalnog suda u Zenici (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 43 0 P 116331 17 Gvlž od 10. aprila 2017. godine. Alija Sinanović, advokat iz Sarajeva, 7. jula 2017. godine obavijestio je Ustavni sud da je otkazao daljnje zastupanje apelanta u predmetnom postupku.

4. Rješenjem Kantonalnog suda broj 43 0 P 116331 17 Gvlž od 10. aprila 2017. godine odbijena je kao neosnovana apelantova žalba protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 43 0 P 116331 17 Gvlž od 23. januara 2017. godine kojim je odbijen apelantov prijedlog za ponavljanje postupka pravosnažno završenog Presudom zbog propuuštanja Općinskog suda u Zenici broj 43 0 P 116331 14 P od 26. marta 2015. godine.

AP-2185/17

5. Miroslav Milovanović (u daljnjem tekstu: apelant), kojeg zastupa Milenko Simikić, advokat iz Brčkog, podnio je 2. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 12 0 U 004808 15 Uvp od 16. marta 2017. godine kojom je uvažen zahtjev za vanredno preispitivanje i Presuda Okružnog suda u Bijeljini broj 12 0 U 004808 15 U od 13. novembra 2014. godine je preinačena na način da je tužba odbijena kao neosnovana protiv Rješenja Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite Republike Srspke (u daljnjem tekstu: Ministarstva) broj 16-03/3-560-55/14 od 29. septembra 2014. godine.

6. Rješenjem Ministarstva broj 16-03/3-560-55/14 od 29. septembra 2014. godine odbačen je apelantov prijedlog za ponavljanje postupka okončanog Rješenjem Ministarstva-Pale broj 16-03/3- 560-628/11 od 7. februara 2013. godine.

Spajanje predmeta

7. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-1980/17. Apelacioni navodi

8. U navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju.

9. Pri ispitivanju dopustivosti apelacija Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.

Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:

(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;

10. Ustavni sud ukazuje da se apelacioni navodi o povredi ustavnih prava na koja su se apelanti pozvali u pojedinačnim apelacijama odnose na odluke donesene u postupcima u kojima se odlučivalo o njihovim prijedlozima za ponavljanje pravosnažno okončanih postupaka. Prvo pitanje na koje Ustavni sud treba da odgovori je primjenjivost člana 6. stav 1. Evropske konvencije u konkretnim slučajevima, odnosno potrebno je odgovoriti na pitanje da li se u predmetnim postupcima odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanata. Ustavni sud, rješavajući brojne ovakve apelacije, konzistentno je ukazivao na praksu Evropskog suda za ljudska prava i svoju praksu prema kojoj postupak po prijedlogu za ponavljanje pravosnažno okončanog postupka, u principu, nije postupak u kojem se utvrđuju građanska prava i obaveze, tj. nije se raspravljalo o meritumu pritužbe (npr. o osnovanosti tužbenog zahtijeva ili osnovanosti krivične optužbe), nego se samo odlučuje o postojanju uslova da se odobri ponovni postupak (vidi, između ostalih, odluku Ustavnog suda AP 1040/07 od 26. juna 2007. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba). Međutim, Ustavni sud podsjeća da izuzetno, uzevši u obzir specifične okolnosti konkretnog postupka, ukoliko se u predmetnom slučaju radi u smislu autonomnog značenja tog pojma o utvrđivanju „građanskih prava i obaveza“ apelanta, može utvrditi da su takve apelacije dopustive u odnosu na pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1. Evropske konvencije.

11. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se, u okolnostima konkretnih slučajeva, u predmetnim postupcima nije odlučivalo o građanskim pravima i obavezama apelanata iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, već se samo odlučivalo o tome da li su ispunjeni formalni zakonski uslovi da se dozvoli ponavljanje postupaka. Stoga, predmetni postupci ne ulaze u opseg prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, pa proizlazi da su apelacije ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom.

12. Nadalje, Ustavni sud ukazuje de se u predmetnim postupcima, a imajući u vidu da se u osporenim odlukama odlučivalo isključivo o procesnim pitanjima, nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Stoga, Ustavni sud smatra da su navodi apelanata o povredi prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

13. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

14. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-1980/17 (Z. C., D. G. i M. M.) | Sudska praksa | Aktio