Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2871/16 (J. G. i V. D.)

Odluka donesena 18. 07. 2017.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Vlasničko-pravni odnosi
  • Pravično suđenje - razuman rok
  • Nekretnina
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2871/16

Apelacija

Odluka o meritumu

18. 07. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 2871/16, rješavajući apelaciju Jelene Gavrilović i Vojke Damjanović, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (2) tačka b), člana 59 st. (1) i (2) i člana 62 stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine - prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), u sastavu:

Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sudija Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sudija na sjednici održanoj 18. jula 2017. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija Jelene Gavrilović i Vojke Damjanović.

Utvrđuje se povreda prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na pristup sudu u postupku koji se vodi pred Osnovnim sudom u Sokocu-Odjeljenje u Istočnom Sarajevu u predmetu broj 89 1 P 034670 16 P.

Nalaže se Osnovnom sudu u Sokocu- Odjeljenje u Istočnom Sarajevu da, u skladu sa članom 62 stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, po hitnom postupku preduzme mjere i radnje radi okončanja u razumnom roku postupka u predmetu broj 89 1 P 034670 16 P u skladu sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Nalaže se Osnovnom sudu u Sokocu-Odjeljenje u Istočnom Sarajevu da, u skladu sa članom 72 stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Jelena Gavrilović i Vojka Damjanović (u daljnjem tekstu: prvoapelantkinja i drugoapelantkinja ili apelantkinje) iz Istočnog Sarajeva, koje zastupa Bojan Veselinović, advokat iz Sarajeva, podnijele su 6. jula 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka pred Osnovnim sudom u Sokocu-Odjeljenje u Istočnom Sarajevu (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj 89 1 P 034670 16 P. Apelantkinje su, takođe, podnijele zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud naložio Osnovnom sudu da obustavi izvršni postupak koji se istovremeno vodi sa predmetnim postupkom kod tog suda pod brojem 89 1 I 034057 15 I. II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 24. marta 2017. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Osnovni sud je 13. aprila 2017. godine dostavio odgovor na apelaciju u kojem je od Ustavnog suda tražio da otkloni određene nejasnoće u odnosu na apelacione navode i da precizira u odnosu na koji postupak se odgovor na apelaciju traži.

4. Nakon toga, Ustavni sud je uz dodatna pojašnjenja 17. aprila i 26. maja 2017. godine tražio od Osnovnog suda da dostavi odgovor na apelaciju.

5. Osnovni sud nije dostavio odgovor na apelaciju.

III.Činjenično stanje

6. Činjenice predmeta koje proizlaze iz navoda apelantkinja i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sljedeći način.

7. Prvoapelantkinja i njen suprug prilikom kupovine zemljišta na kome je izgrađen predmetni stambeni objekat nisu izvršili prevod svojine, pa je unuk prvoapelantkinje S. G. podnio tužbu protiv prethodnih vlasnika, koji nisu dali odgovor na tužbu i donesena je presuda po osnovu propuštanja, te se S. G. upisao kao vlasnik predmetne nepokretnosti.

8. Osnovni sud je 30. decembra 2015. godine po prijedlogu za izvršenje, koji je podnio S. G. u predmetnom parničnom postupku, donio Rješenje o izvršenju broj 89 1 I 034057 15 I kojim je apelantkinjama naloženo da predaju u posjed predmetnu nepokretnost.

9. Apelantkinje su 13. januara 2016. godine podnijele tužbu Osnovnom sudu protiv S. G. radi priznanja prava svojine, vsp. 10.000,00 KM.

10. Apelantkinje su uz tužbu takođe podnijele i prijedlog za određivanje privremene mjere i sudske mjere obezbjeđenja sa zahtjevom da se spomenuti izvršni postupak obustavi do okončanja postupka po tužbi za priznanje prava svojine.

11. Prema stanju spisa, predmetni parnični postupak je u toku pred Osnovnim sudom. IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

12. Apelantkinje smatraju da je zbog dužine trajanja postupka, odnosno zbog neodlučivanja Osnovnog suda o njihovom tužbenom zahtjevu, došlo do povrede njihovog prava na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i prava na dom iz člana II/3f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije. Osim toga, prvoapelantkinja je takođe istakla da je kupila predmetnu nepokretnost, te da se nesporno radi o njenom domu već 27 godina, uz čije odobrenje se u kuću uselila i drugoapelantkinja koja takođe u objektu živi više od 20 godina, te da je od značaja da se zaštite od spomenutog izvršnog postupka.

b) Odgovor na apelaciju

13. Osnovni sud nije dostavio odgovor na apelaciju.

V.Relevantni propisi

14. U Zakonu o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 105/08, 45/09, 49/09 i 61/13) relevantne odredbe glase:

Član 10.

(1) Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

VI.Dopustivost

15. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

16. U skladu sa članom 18 stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može da razmatra apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

17. Prema članu 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini.

18. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da apelantkinje ukazuju da od podnošenja tužbe Osnovnom sudu taj sud još nije preduzeo nikakvu aktivnost u predmetu, proizlazi da se žale na povredu prava na pristup sudu iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. Stoga, Ustavni sud zaključuje da se suština apelacije odnosi na nemogućnost pokretanja postupka pred nadležnim sudom koji bi rezultirao odlukom o njihovim građanskim pravima i obavezama.

19. Zbog svega navedenog, Ustavni sud smatra da je predmetna apelacija dopustiva u smislu člana 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda. Konačno, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18 st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

20. Imajući u vidu odredbe člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18 st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

21. Apelantkinje smatraju da je neprocesuiranjem tužbe povrijeđeno njihovo pravo na pravičan postupak iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, odnosno njihovo pravo na pristup sudu, kao i pravo na dom iz člana II/3f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

22. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju:

e) Pravo na pravičan postupak u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi s krivičnim postupkom.

23. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. […]

24. Ustavni sud zapaža da se tužbeni zahtjev apelantkinja odnosi na priznavanje prava svojine, te da je predmet apelacije propust nadležnog suda da procesuira tužbu apelantkinja, odnosno da odluči o njihovim pravima i obavezama građanske prirode, zbog čega je član 6 stav 1 Evropske konvencije primjenjiv u ovom predmetu.

25. Član 6 stav 1 Evropske konvencije obezbjeđuje svakome pravo da bilo koji pravni zahtjev u vezi sa svojim građanskim pravima i obavezama iznese pred sud. Pravo na pokretanje sudskog postupka u građanskim pitanjima predstavlja jedan od aspekata prava na sud zajamčenog članom 6 stav 1 Evropske konvencije. Evropski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) je u predmetu Golder protiv Ujedinjenog Kraljevstva (vidi, Evropski sud, Golder protiv Ujedinjenog Kraljevstva, presuda od 21. februara 1975. godine, serija A, broj 18, stav 35) zauzeo stav da bi bilo „neshvatljivo da član 6 stav 1 detaljno opisuje proceduralne garancije obezbijeđene strankama u tekućoj parnici, a da pravo ne zaštiti ono što samo po sebi omogućava korist od takvih garancija, tj. pristup sudu. Pravičan, javni i brz sudski postupak nemaju nikakvu vrijednost ako nema sudskog postupka“. Stav Evropskog suda je da je pravo na pristup sudu element sadržan u članu 6 stav 1 Evropske konvencije, koje je zasnovano na samoj formulaciji prve rečenice prvog stava ovog člana, kad se čitaju u svom kontekstu i u svjetlu sljedeća dva pravna principa: (1) princip po kojem se građanska tužba obavezno može podnijeti sudu kao jedno od univerzalno priznatih trajnih principa prava i (2) princip međunarodnog prava koji zabranjuje odricanje pravde.

26. Razmatrajući konkretan slučaj u svjetlu prakse Evropskog suda, koju usvaja i Ustavni sud, Ustavni sud konstatuje da je propust Osnovnog suda da u vremenu od godinu i pet mjeseci preduzme bilo kakvu radnju s ciljem procesuiranja tužbe apelantkinja rezultirao povredom njihovog prava na pristup sudu, te nemogućnošću apelantkinja da se pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom ustanovljenim sudom odluči o njihovom građanskom pravu, odnosno obavezi (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 994/04 od 13. septembra 2005. godine, dostupna na internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba ).

27. Naposljetku, Ustavni sud zapaža da mogućnost da se podnese zahtjev i da, zatim, o tom zahtjevu ne bude odlučeno ne ispunjava zahtjeve iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije (vidi, Dom za ljudska prava, predmet broj CH/98/1309 i ostali, Kajtaz i ostali protiv Federacije Bosne i Hercegovine, Odluka o prihvatljivosti i meritumu, tačka 146).

28. S obzirom na sve okolnosti predmetnog slučaja u cjelini, Ustavni sud konstatuje da apelantkinje nisu imale praktično, efektivno pravo pristupa sudu, pa je propustom Osnovnog suda da procesuira njihovu tužbu u periodu od godinu i pet mjeseci prekršen član II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i član 6 stav 1 Evropske konvencije. Pitanje naknade nematerijalne štete

29. U smislu člana 74 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može u odluci kojom usvaja apelaciju odrediti naknadu nematerijalne štete, koja se, u smislu stava (2) navedenog člana, određuje na osnovu pravednosti, uzimajući u obzir standarde koji proizlaze iz prakse Ustavnog suda. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda. Uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud smatra da je utvrđivanje kršenja prava apelantkinja i izdavanje naloga Osnovnom sudu da po hitnom postupku preduzme potrebne mjere i radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka u razumnom roku dovoljna satisfakcija za apelantkinje.

Ostali navodi

30. S obzirom na zaključak Ustavnog suda o kršenju prava na suđenje u razumnom roku iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije, te činjenicu da se navodi o povredi prava na dom zasnivaju na navodima o povredi prava na pravično suđenje, Ustavni sud smatra da nije potrebno posebno ispitivati te navode apelantkinja.

VIII.Zaključak

31. Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju povrijeđeno pravo apelantkinja na pristup sudu, imajući u vidu da u periodu od godinu i pet mjeseci Osnovni sud nije preduzeo nijednu radnju s ciljem procesuiranja tužbe, što predstavlja povredu člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

32. S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, nije neophodno posebno razmatrati zahtjev apelantkinja za donošenje privremene mjere.

33. Na osnovu člana 59 st. (1) i (2) i člana 62 stav (7) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

34. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-2871/16 (J. G. i V. D.) | Sudska praksa | Aktio