Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2641/17 (M. G., Z. B. i A. K.)
Odluka donesena 07. 09. 2017.
- Pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica
- Apelacija ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
Predmeti (1)
AP-2641/17
Apelacija
Odluka o dopustivosti
07. 09. 2017.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 7. septembra 2017. godine, u predmetu broj AP-2641/17, rješavajući apelacije Mitar Grgur i drugi i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1). i stav (3). tačka h), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI
Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:
Mitar Grgur protiv Odluke Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske broj T12 1 KTP 0000225 17 od 13. aprila 2017.
godine;
Zdenko Bajo protiv Rješenja Tužilaštva Bosne i Hercegovine broj T20 0 KTP 0011955 16 od 6. juna 2017. godine;
Azra Kumalić protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću broj 22 0 K 035415 17 Kž od 14. aprila 2017. godine;
zbog toga što su ratione materiae inkompatibilne sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
OBRAZLOŽENJE
1. AP-2641/17
1. Mitar Grgur (u daljnjem tekstu: apelant) iz Avtovca podnio je 21. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Odluke Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) broj T12 1 KTP 0000225 17 od 13. aprila 2017. godine i Naredbe Tužilaštva o nesprovođenju istrage broj T12 1 KTK 0000225 17 od 8. marta 2017. godine. Naredbom Tužilaštva o nesprovođenju istrage broj T12 1 KTK 0000225 17 od 8. marta 2017. godine odlučeno je da se neće sprovesti istraga po krivičnoj prijavi apelanta podnesenoj protiv V.I., R..R., i D.P. jer nema osnova da su prijavljena lica učinila krivično djelo. Odlukom Tužilaštva broj T12 1 KTP 0000225 17 od 13. aprila 2017. godine odbijena kao neosnovana apelantova pritužba protiv Naredbe Tužilaštva o nesprovođenju istrage broj T12 1 KTK 0000225 17 od 8. marta 2017. godine.
2. AP-2642/17
2. Zdenko Bajo (u daljnjem tekstu: apelant) iz Bijeljine, podnio je 23. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Tužilaštva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo) broj T20 0 KTP 0011955 16 od 6. juna 2017. godine. Odlukom Tužilaštva o nesprovođenju istrage broj T20 0 KT 0011955 16 od 6. juna 2016. godine odlučeno je da se neće sprovoditi istraga protiv M.D., Ž.C. i D.L. zbog krivičnog djela napad na ustavni poredak iz člana
156. Krivičnog zakona BiH, krivičnog djela oružana pobuna iz člana 162. Krivičnog zakona BiH i krivičnog djela neizvršenje odluke Ustavnog suda, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava iz člana 239. Krivičnog zakona BiH, jer ne postoji osnovi da su prijavljena lica lica učinila predmetna krivična djela. Rješenjem Tužilaštva broj T20 0 KTP 0011955 16 od 6. juna 2017. godine odbijena je kao neosnovana apelantova pritužba protiv Odluke Tužilaštva o nesprovođenju istrage broj T20 0 KT 0011955 16 od 6. juna 2016. godine.
3.AP-2646/17 i AP 2681/17
3. Azra Kumalić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sanskog Mosta, podnijela je 23. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda u Bihaću (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 22 0 K 035415 17 Kž od 14. aprila 2017. godine. Predmetna apelacija je zavedena pod brojem AP 2646/17. Apelantica je 24. juna 2017. godine podnijela novu apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Kantonalnog suda broj 22 0 K 035415 17 Kž od 14. aprila 2017. godine. Predmetna apelacija je zavedena pod brojem AP 2681/17. Presudom Općinskog suda u Sanskom Mostu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) broj 22 0 K 035415 K od 18. junuara 2017. godine V.S. oslobođen je optužbe da je počinio krivično djelo neizvršenje sudske odluke iz člana 351. stav 1. Krivičnog zakona FBiH. Rješenjem Općinskog suda broj 22 0 K 035415 16 K od 16. marta 2017. godine odbačena je kao nedopuštena apelantičina žalba protiv navedene presude. Rješenjem Kantonalnog suda broj 22 0 K 035415 17 Kž od 14. aprila 2017. godine odbijena je kao neosnovana apelantičina žalba i potvrđeno Rješenje Općinskog suda broj 22 0 K 035415 16 K od 16. marta 2017. godine.
Spajanje predmeta
4. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-2641/17. Apelacioni navodi
5. Apelanti smatraju da im je osporenim odlukama povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili pravo na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i/ili pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije, te da je došlo do kršenja zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije. Neki od apelanata navode povredu nekih drugih prava (npr. pravo na ličnu sigurnost, pravo da ne bude podvrgnut mučenju, nečovječnom tretmanu ili kazni i pravo na privatni i porodični život), ali te navode nisu posebno obrazlagali.
6. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredbi člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda.
Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:
Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
Član 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda glasi:
(3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:
h) apelacija je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom;
7. Ustavni sud treba dati odgovor na pitanje da li su u konkretnim slučajevima primjenjive garancije člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, odnosno u pogledu navoda apelanata da im je osporenim odlukama nadležnih organa povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, postavlja se pitanje uživaju li apelanti u ovim slučajevima zaštitu prava na pravično suđenje u okviru značenja člana 6. stav 1. Evropske konvencije, koja priznaje pravo svakom pojedincu na određenu procesnu zaštitu prilikom utvrđivanja osnovanosti krivične optužbe protiv njega.
8. Ustavni sud zapaža da je u osporenim odlukama odlučivano o "osnovanosti krivične optužbe" protiv trećih lica, te da se apelanti ne žali na sudske odluke o njihovoj krivici, već se u istim pojavljuju u ulozi oštećenih. Ustavni sud smatra da u krivičnim postupcima član 6. Evropske konvencije nudi pravo na zaštitu samo nekome protiv koga se «utvrđuje [...] osnovanost bilo kakve krivične optužbe». Naime, samo se takva osoba može smatrati «žrtvom» u smislu člana 6. Evropske konvencije. Prema tome, obrnuto tumačenje člana 6. Evropske konvencije, prema kojem bi se pravo na pravičan postupak garantovalo i nekome ko traži utvrđivanje osnovanosti krivične optužbe protiv druge osobe, prevazilazilo bi jezičke okvire tumačenja člana 6. Evropske konvencije (vidi odluku Ustavnog suda, broj AP 19/02 od 17. marta 2004. godine, dostupne na www.ustavnisud.ba). Iz navedenog proizlazi da pravo na pravično suđenje iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije ne obuhvata pravo na pokretanje krivičnog postupka protiv trećih lica i da član 6. stav 1. Evropske konvencije nije primjenjiv na konkretne slučajeve. Budući da član II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine ne pruža širi obim zaštite od člana 6. Evropske konvencije, slijedi da su navodi apelacija u vezi sa povredom prava na pravično suđenje ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
9. Ustavni sud, dalje, ukazuje da se u predmetnim postupcima, nije odlučivalo ni o imovinskim pravima apelanata iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, slijedom čega su i navodi apelanata o kršenju prava na imovinu ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
10. U pogledu navoda o povredi prava na djelotvoran pravni lijek (u predmetima br. AP- 2646/17 i AP-2681/17), Ustavni sud ističe da član 13. Evropske konvencije ima supsidijaran karakter. To znači da član 13. Evropske konvencije ne garantuje pravo na djelotvoran pravni lijek sam po sebi, niti se može posmatrati samostalno i nezavisno od nekog od prava garantovanih Evropskom konvencijom. Imajući u vidu da su apelantičini navodi o kršenju prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o povredi prava iz člana 13. Evropske konvencije u vezi sa pravom na pravično suđenje, takođe, ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
11. Imajući u vidu da su navodi apelanata o kršenju prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, te člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud ukazuje da su, stoga, i navodi o kršenju člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14. Evropske konvencije (kao akcesornog prava) u vezi sa tim pravima ratione materiae inkompatibilni sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
12. U skladu sa navedenim, a imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka h) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je ratione materiae inkompatibilna sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman