Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2702/16 (V. R.)

Odluka donesena 11. 10. 2017.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2702/16

Apelacija

Odluka o meritumu

11. 10. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 1. oktobra 2017. godine, u predmetu broj AP 2702/16, rješavajući apelaciju Velimirke Radovanović, na osnovu člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57 stav (2) tačka b), člana 59 st. (1) i (2), člana 62 stav (7), člana 72 stav (5) i člana 74 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju je podnijela Velimirka Radovanović.

Utvrđuje se povreda člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja postupka pred Opštinskim sudom u Travniku u predmetu broj 51 0 P 006045 06 P koji je prekinut Rješenjem Opštinskog suda u Travniku broj 51 0 P 006045 06 P od 25. maja 2011. godine.

Na osnovu člana 74 stav 1 Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Srednjobosanskog kantona da apelantkinji Velimirki Radovanović isplati iznos od 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da, nakon isteka ovog roka, plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Nalaže se Opštinskom sudu u Travniku da, u skladu sa članom 62 stav (7) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nakon što se steknu uslovi za nastavak postupka, po hitnom postupku donese odluku u predmetu broj 51 0 P 006045 06 P u skladu sa članom II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Na osnovu člana 72 stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Srednjobosanskog kantona da u roku od najkasnije tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijesti Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Velimirka Radovanović (u daljnjem tekstu: apelantkinja) iz Banje Luke, koju zastupa Radmila Plavšić, advokat iz Banje Luke, podnijela je 27. juna 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja postupka pred Opštinskim sudom u Travniku (u daljnjem tekstu: Opštinski sud) u predmetu broj 51 0 P 006045 06 P.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23 Pravila Ustavnog suda, od Opštinskog suda zatraženo je 20. januara 2017. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Opštinski sud nije dostavio odgovor na apelaciju.

III.Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizilaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu da se sumiraju na sljedeći način:

5. U konkretnom predmetu apelantkinjin prednik (otac) i drugi tužioci su 22. marta 2006. godine podnijeli tužbu protiv tuženih (Srednjobosanskog kantona, Ministarstva unutrašnjih poslova i Opštine Travnik) radi naknade štete za uništenu imovinu, koja je kod Opštinskog suda registrovana pod brojem 51 0 P 006045 06 P. Prema stanju spisa, predmetni postupak je na pripremnom ročištu održanom 25. maja 2011. godine prekinut zbog smrti nekih od tužilaca, dok je navedeno da će se postupak nastaviti kada nasljednici po okončanju ostavinskog postupka preuzmu parnicu, ili kada sud ustanovi da su prestali razlozi za prekid. Takođe, iz predmetnog spisa proizilazi da je apelantkinjin prednik umro 2. avgusta 2012. godine, da je apelantkinja Rješenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci broj 71 0 O 148752 12 O od 15. januara 2013. godine proglašena jedinim nasljednikom na zaostavštini svoga oca, te da je apelantkinja zahtjevom od 30. marta 2015. godine tražila od Opštinskog suda razdvajanje parnice o kojem Opštinski sud nije odlučio (predmetni postupak je trajao do prekida pet godina i dva mjeseca). Postupajući u konkretnom predmetu Opštinski sud je imao periode neaktivnosti, odnosno nije efikasno preduzimao neophodne procesne radnje s ciljem okončanja predmetnog postupka.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

6. Apelantkinja smatra da je, zbog dužine trajanja predmetnog postupka pred Opštinskim sudom, povrijeđeno njeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Osim toga, apelantkinja se poziva i na kršenje prava na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, prava na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije, te zabranu diskriminacije iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14 Evropske konvencije.

b) Odgovori na apelaciju

7. Opštinski sud nije dostavio traženi odgovor na apelaciju.

V.Relevantni propisi

8. U Zakonu o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase: Član 10.

(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

(2) Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Član 378. stav 1.

Postupak se prekida:

1) kad stranka umre ili izgubi parničnu sposobnost, a nema punomoćnika u toj parnici.

Član 380.

Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za vršenje parničnih radnji.

Član 381.

Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članu 378. tač. 1. do 4. ovog zakona nastaviće se kad nasljednik ili staralac zaostavštine, novi zakonski zastupnik, stečajni upravnik ili pravni sljedbenici pravnog lica preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.

VI.Dopustivost

9. U skladu sa članom VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

10. U skladu sa članom 18 stav 1 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

11. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodna dokumenta koja se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Stoga je predmetna apelacija dopustiva prema članu 18 stav (2) Pravila Ustavnog suda.

12. Konačno, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18 st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

13. Imajući u vidu odredbe člana VI/3b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18 st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije. VII.Meritum

14. Apelantkinja smatra da joj je, zbog dužine trajanja parničnog postupka pred Opštinskim sudom, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije i zabranu diskriminacije iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14 Evropske konvencije.

a)Pravo na suđenje u razumnom roku

15. Član II/3 Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i osnovne slobode iz stava 2 ovog člana, a ona obuhvataju:

e) Pravo na pravičan postupak u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

16. Član 6 stav 1 Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantni principi

17. Prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora se ocjenjivati u okviru okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijumima uspostavljenim praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

Period koji se uzima u obzir

18. Ustavni sud zapaža da je postupak na čiju se dužinu apelantkinja žali započeo 22. marta 2006. godine i da je prekinut rješenjem na pripremnom ročištu održanom 25. maja 2011. godine. Dakle, postupak u predmetnoj apelaciji do prekida postupka trajao je pet godina i dva mjeseca. Takođe, Ustavni sud zapaža da je apelantkinja 30. marta 2015. godine predložila sudu razdvajanje predmetne parnice u odnosu na nju. Ustavni sud ukazuje da je odredbom člana 380 Zakona o parničnom postupku propisano da za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za vršenje parničnih radnji. Dakle, relevantan period koji Ustavni sud treba uzeti pri ocjeni dužine predmetnog postupka jeste pet godina i dva mjeseca od podnošenja tužbe do donošenja rješenja o prekidu postupka. Analiza dužine trajanja postupka

19. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku radi naknade štete za uništenu imovinu iz čega proizilazi da je postupak značajan za apelantkinjinog prednika, odnosno apelantkinju. Nakon analize apelacije koja je predmet razmatranja u ovoj odluci, Ustavni sud nije mogao zaključiti da se u postupku na čiju se dužinu apelantkinja žali radi o naročito složenom pitanju, niti da je apelantkinjin prednik svojim ponašanjem doprinio ukupnoj dužini predmetnog postupka. S druge strane, Ustavni sud nalazi da Opštinski sud nije dostavio odgovor na apelaciju kojim bi eventualno opravdao dužinu trajanja predmetnog postupka.

20. Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom predmetu koji se razmatra ovom odlukom došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, budući da je dužina predmetnog postupka od pet godina i dva mjeseca (do trenutka prekida postupka) bila pretjerana i da nije zadovoljila zahtjeve „suđenja u razumnom roku“.

21. Takođe, imajući u vidu činjenično stanje predmeta i odredbe člana 380 Zakona o parničnom postupku prema kojim za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za vršenje parničnih radnji, a sud ne može preduzimati bilo kakve radnje u postupku, Ustavni sud je naložio Opštinskom sudu da po hitnom postupku okonča predmetni parnični postupak kada se steknu uslovi za njegov nastavak, a očigledno je apelantkinja još 2015. godine predložila sudu razdvajanje predmetne parnice u odnosu na nju.

b) Pitanje naknade nematerijalne štete

22. U smislu člana 74 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantovanih ljudskih prava i osnovnih sloboda.

23. Budući da je u predmetnoj apelaciji utvrđeno kršenje prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud smatra da apelantkinji pripada pravo na naknadu nematerijalne štete koju je nesumnjivo pretrpjela zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku. S obzirom na odluku u ovom predmetu i vodeći se načelima pravičnosti, Ustavni sud smatra da apelantkinji treba na ime naknade nematerijalne štete isplatiti iznos od 500,00 KM. Ustavni sud se opredijelio za načelo da apelantkinji dodijeli ovu naknadu uvjeren da će ovakva simbolična naknada biti odgovarajuća satisfakcija.

24. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Srednjobosanskog kantona, s obzirom na sjedište suda pred kojim se vodi predmetni postupak, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da, nakon isteka ovog roka, plati apelantkinji zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

Ostali navodi

25. Apelantkinja navodi da joj je, zbog dužine trajanja predmetnog postupka, povrijeđeno i pravo na imovinu, pravo na dom i zabranu diskriminacije. S obzirom na to da povredu ovih prava apelantkinja temelji na identičnim navodima koji su već detaljno ispitani u ovoj odluci u odnosu na pravo na pravično suđenje u razumnom roku, Ustavni sud smatra da nema potrebe iste navode posebno ispitivati u odnosu na pravo na imovinu iz člana II/3k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1 Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, pravo na privatni i porodični život, dom i prepisku iz člana II/3f) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 8 Evropske konvencije i zabranu diskriminacije iz člana II/4 Ustava Bosne i Hercegovine i člana 14 Evropske konvencije.

VIII.Zaključak

26. Ustavni sud zaključuje da je u postupku iz apelacije koji je predmet ove odluke došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6 stav 1 Evropske konvencije, budući da je dužina predmetnog postupka od pet godina i dva mjeseca (do trenutka prekida postupka) bila pretjerano duga za šta redovni sud nije dao nikakvo objašnjenje.

27. Na osnovu člana 57 stav (2) tačka b), člana 59 st. (1) i (2), člana 62 stav (7), člana 72 stav (5) i člana 74 Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

28. Prema članu VI/5 Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman