Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-1993/17 (J. I. iz Banovića)
Odluka donesena 11. 10. 2017.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Prava iz radnog odnosa
- Radni spor
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-1993/17
Apelacija
Odluka o meritumu
11. 10. 2017.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, dopredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. listopada 2017. godine, u predmetu broj AP 1993/17, rješavajući apelaciju Jusufa Ikanovića, na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b), članka 59. st. (1) i (2), članka 62. stavak (7), članka 72. st. (4) i (5) i članka 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio Jusuf Ikanović.
Utvrđuje se povreda članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zbog duljine trajanja parničnog postupka u predmetu koji se vodio pred Kantonalnim sudom u Tuzli, a trenutačno se vodi pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine pod brojem 33 0 Rs 032396 17 Rev.
Na temelju članka 74. stavak 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona da apelantu Jusufu Ikanoviću isplati iznos od 1.000,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostave ove odluke, uz obvezu da, nakon isteka ovog roka, plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos, ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na temelju članka 62. stavak (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine da poduzme mjere za okončanje postupka iz ove odluke u predmetu broj 33 0 Rs 032396 17 Rev sukladno članku II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članku 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Na temelju članka 72. stavak (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Tuzlanskog kantona i predsjedniku Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine da u roku od najkasnije šest mjeseci od dana dostave ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Jusuf Ikanović (u daljnjem tekstu: apelant) iz Banovića, kojeg zastupa Sanel Bektić, odvjetnik iz Tuzle, podnio je 23. svibnja 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog duljine trajanja parničnog postupka u predmetu koji se vodio pred Kantonalnim sudom u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud), a trenutačno se vodi pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) pod brojem 33 0 Rs 032396 17 Rev.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda u Živinicama (u daljnjem tekstu: Općinski sud), Kantonalnog suda i Vrhovnog suda zatraženo je 6. lipnja, odnosno 25. srpnja 2017. godine da dostave odgovore na apelaciju.
3. Kantonalni sud je dostavio odgovor na apelaciju 13. lipnja 2017. godine, a Vrhovni sud 26. srpnja 2017. godine, dok Općinski sud nije dostavio odgovor na apelaciju u ostavljenom roku. III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:
5. Apelant je 17. ožujka 2011. godine podnio tužbu Općinskom sudu protiv tužene Općine Banovići (u daljnjem tekstu: tužena) radi zaštite prava iz radnog odnosa, te je postupak pred prvostupanjskim sudom trajao devet mjeseci, a rješenjem Kantonalnog suda od 22. ožujka 2016. godine, nakon četiri godine i dva mjeseca, vraćen je na ponovni postupak. U ponovnom postupku Općinski sud je donio presudu 23. rujna 2016. godine, nakon šest mjeseci, dok je Kantonalni sud donio presudu 14. ožujka 2017. godine, nakon pet mjeseci, te se konkretni predmet nakon što je tužena izjavila reviziju na drugostupanjsku odluku nalazi pred Vrhovnim sudom pod brojem 33 0 Rs 032396 17 Rev (predmetni postupak traje šest godina i pet mjeseci i još je u tijeku).
6. Postupajući u konkretnom predmetu Kantonalni sud je imao razdoblja neaktivnosti, odnosno nije efikasno poduzimao neophodne procesne radnje radi okončanja predmetnog postupka. IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
7. Apelant je podnio apelaciju zbog duljine trajanja parničnog postupka koji je pokrenuo 17. ožujka 2011. godine i koji još nije okončan. U predmetnoj apelaciji apelant smatra da mu je, zbog duljine trajanja parničnog postupka pred redovitim sudovima, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).
b) Odgovori na apelaciju
8. U odgovoru na apelaciju Kantonalni sud opravdava duljinu trajanja parničnog postupka tako što se, uglavnom, poziva na Plan rješavanja starih predmeta koji je obvezan provoditi sukladno uputama Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH (u daljnjem tekstu: VSTVBiH), te na nedovoljnu kadrovsku popunjenost i prevelik broj predmeta koji se nalaze na rješavanju pred tim sudom.
9. U odgovoru na apelaciju Vrhovni sud navodi da je konkretan predmet zaprimljen kod tog suda 19. lipnja 2017. godine i da će biti riješen prema kronološkom prilivu predmeta. V.Relevantni propisi
10. U Zakonu o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:
Članak 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2) Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zlouporabu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Članak 420.
U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pozornost na potrebu žurnog rješavanja radnih sporova.
11. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase:
Članak 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
12. Sukladno članku VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacijsku nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmetom spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
13. Sukladno članku 18. stavak 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitom pravnom lijeku kojeg je koristio.
14. Ustavni sud naglašava da, sukladno članku 18. stavak (2) Pravila Ustavnog suda, može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i temeljnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Stoga je apelacija koja je podnesena u odnosu na konkretan predmet u kojem nije donesena odluka dopustiva prema članku 18. stavak (2) Pravila Ustavnog suda.
15. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz članka 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neutemeljena.
16. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
VII.Meritum
17. Apelant smatra da mu je, zbog duljine trajanja parničnog postupka pred redovitim sudovima, prekršeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.
a)Pravo na pravično suđenje
18. Članak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka stavak 2, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima, i druga prava vezana za krivične postupke.
19. Članak 6. stavak 1. Europske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obveza ili kaznene optužbe protiv njega, svatko ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom. [...]
20. Ustavni sud zapaža da je postupak na čiju se duljinu apelant žali započeo 17. ožujka 2011. godine i da još nije okončan. Dakle, postupak u predmetnoj apelaciji traje šest godina i pet mjeseci od čega je u jednom razdoblju predmet bio pred Kantonalnim sudom četiri godine i dva mjeseca.
21. Nakon detaljne analize predmetne apelacije koja je predmetom razmatranja u ovoj odluci, Ustavni sud nije mogao zaključiti da se u postupku na čiju se duljinu apelant žali radi o naročito složenim pitanjima, niti da je apelant svojim ponašanjem značajnije doprinio ukupnoj duljini postupka koji je u pitanju. Pri tome Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak žuran prema zakonu i da je značajan za apelanta, jer je riječ o parnici za zaštitu prava iz radnog odnosa. Ustavni sud je u svojoj praksi zapazio da, kada redoviti sudovi i pokušavaju opravdati dugo trajanje postupka, ta opravdanja se, uglavnom, odnose na to da se predmeti rješavaju „prema redoslijedu prijema inicijalnog akta, odnosno sukladno Uputi za izradu plana rješavanja starih predmeta prema starosti inicijalnog akta koju je donijelo VSTVBiH, a za razdoblje od 1. siječnja 2016. godine do 31. ožujka 2016. godine“ (vidi, npr. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 303/16 od 16. ožujka 2016. godine, točka 15, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 24/16, dostupna i na www.ustavnisud.ba , ili Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1360/14 od 15. veljače 2017. godine, točka 9, dostupna na www.ustavnisud.ba). Ista opravdanja se vide i u odgovoru Kantonalnog suda na predmetnu apelaciju.
22. Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom predmetu koji se razmatra ovom odlukom došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, budući da je duljina postupka u konkretnom slučaju bila pretjerana i da nije zadovoljila zahtjeve „suđenja u razumnom roku“ za što Kantonalni sud nije dao objektivno prihvatljive razloge.
23. S tim u svezi, Ustavni sud podsjeća da je navedeno pitanje, tj. pitanje poštivanja standarda donošenja odluke u razumnom roku pred redovitim sudovima u Bosni i Hercegovini razmatrao u svojoj Odluci broj AP 4101/15 od 10. svibnja 2017. godine (i drugim odlukama od 10. svibnja 2017. godine dostupnim na web-stranici: www.ustavnisud.ba). U ovoj odluci, između ostalog, Ustavni sud je naveo da, „usprkos mjerama koje se poduzimaju za rješavanje prekomjerne duljine sudskih postupaka, Ustavni sud smatra da je takvo prekomjerno trajanje sudskih postupaka posljedica sustavnih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti raznih razina javne vlasti u ovoj oblasti, zbog čega postoji sustavno kršenje ovog prava pred redovitim sudovima. Imajući to u vidu, Ustavni sud smatra da je neophodno zahtjev za poduzimanje adekvatnih mjera u smislu ove odluke adresirati na VSTVBiH, nadležne vlade i predsjednika suda pred kojim se postupci vode, budući da svi oni imaju određene obveze propisane zakonom u svezi sa kreiranjem i održavanjem efikasnog pravosuđa“.
24. Budući da u konkretnom slučaju postoji kršenje prava na donošenje odluke u razumnom roku zbog istih razloga kao i u navedenoj odluci, Ustavni sud se, umjesto posebnog obrazloženja, u cijelosti poziva na obrazloženje iz Odluke broj AP 4101/15 (vidi, Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 4101/15 od 10. svibnja 2017. godine, dostupna na web-stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Zbog istih razloga, i ova se odluka, također, dostavlja navedenim subjektima.
25. Iako nije utvrdio odgovornost Vrhovnog suda pred kojim se postupak trenutačno vodi, Ustavni sud smatra da je svrsishodno naložiti Vrhovnom sudu da po žurnom postupku donese odluke u konkretnom predmetu, jer je u pitanju radni spor koji je po zakonu žuran, koji traje šest godina i pet mjeseci i koji je još u tijeku. Naime, u postupku je utvrđeno kršenje prava na pravično suđenje i kada se ne bi bez daljnjeg odgađanja donijela konačna odluka, svrha apelacije kao efektivnog pravnog lijeka u odnosu na navode o povredi prava na suđenje u razumnom roku bila bi dovedena u pitanje (vidi, Ustavni sud, Odluka broj AP 2915/07 od 2. prosinca 2009. godine, točka 42).
b)Pitanje naknade nematerijalne štete
26. U smislu članka 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovitim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i temeljnih sloboda.
27. Budući da je u predmetnoj apelaciji utvrđeno kršenje prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud smatra da apelantu pripada pravo na naknadu nematerijalne štete koju je nedvojbeno pretrpio zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku. Obzirom na odluku u ovom predmetu i vodeći se principima pravičnosti, Ustavni sud smatra da apelantu treba na ime naknade nematerijalne štete isplatiti iznos od 1.000,00 KM. Ustavni sud je uvjeren da će ovakva simbolična naknada biti odgovarajuća satisfakcija, ali i da će nadležna tijela kojima je dan nalog u citiranoj Odluci broj AP 4101/15 poduzeti efikasne mjere radi sprečavanja kršenja ustavnih prava, odnosno otklanjanja posljedica njihovog kršenja, kako u slučaju navedenog apelanta, tako i u odnosu na sve ostale osobe u relevantno istoj ili sličnoj situaciji.
28. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Tuzlanskog kantona, obzirom na sjedište suda pred kojim se vodi predmetni postupak, u roku od tri mjeseca od dana dostave ove odluke, uz obvezu da, nakon isteka ovog roka, plati apelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
29. Ustavni sud zaključuje da je u postupku koji je predmetom ove odluke došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, budući da je u predmetnom slučaju duljna postupka bila pretjerano duga za što Kantonalni sud nije dao razumno i logično objašnjenje.
30. Na temelju članka 57. stavak (2) točka b), članka 59. st. (1) i (2), članka 62. stavak (7), članka 72. st. (4) i (5) i članka 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
31. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman