Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2175/17 (D. T. i Ž. B.)

Odluka donesena 15. 11. 2017.

  • Apelacija preuranjena
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2175/17

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 11. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 15. novembra 2017. godine, u predmetu broj AP-2175/17, rješavajući apelacije Dauta Tihića i Željke Bursaća, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Daut Tihić protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske broj 12 0 K 005475 17 Kž od 27. aprila 2017. godine i Željko Bursać protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci broj 011 0 Su 17 000 101-1 od 18. aprila 2017. godine, zbog toga što su preuranjene.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-2175/17

1. Daut Tihić (u daljnjem tekstu: apelant) koji se trenutno nalazi u Kazneno-popravnom zavodu u Bijeljini, kojeg zastupa Mirna Delalić, advokat iz Tuzle, podnio je 1. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Vrhovnog suda Republike Srpske (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) broj 12 0 K 005475 17 Kž od 27. aprila 2017. godine i Presude Okružnog suda u Bijeljini (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 12 0 K 005475 16 K od 1. februara 2017. godine.

2. Presudom Okružnog suda broj 12 0 K 005475 16 K od 1. februara 2017. godine apelant je proglašen krivim zbog krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. u vezi sa članom 22. Krivičnog zakona Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i tri mjeseca.

3. Presudom Vrhovnog suda broj 12 0 K 005475 17 Kž od 27. aprila 2017. godine odbijena je kao neosnovana apelantova žalba i potvrđena prvostepena presuda.

4. Iz stanja spisa proizlazi da je apelant 13. juna 2017. godine podnio Vrhovnom sudu zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv Presude Vrhovnog suda broj 12 0 K 005475 17 Kž od 27. aprila 2017. godine.

2. AP-2298/17

5. Željko Bursać (u daljnjem tekstu: apelant) koji se trenutno nalazi u Kazneno-popravnom zavodu u Banjaluci, kojeg zastupa Milan D. Petković, advokat iz Banjaluke, podnio je 5. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Rješenja Okružnog suda u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Okružni sud) broj 011 0 Su 17 000 101-1 od 18. aprila 2017. godine.

6. Presudom Osnovnog suda u Prijedoru broj K 13/94 od 19. avgusta 2014. godine koja je preinačena Presudom Višeg suda u Banjaluci broj KŽ 148/95 od 30. januara 1996. godine u odluci o kazni apelant je proglašen krivim zbog krivičnog djela ubistva iz člana 36. stav 1. Krivičnog zakona Republike Srpske i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od devet godina.

7. Rješenjem Osnovnog suda u Banjaluci broj Iks-27/96 od 21. dcembra 2016. godine odbijen kao neosnovan apelantov zahtjev za obustavu izvršenja kazne zatvora, jer nije nastupila apsolutna zastarjelost izvršenja krivične sankcije.

8. Rješenjem Okružnog suda broj 011 0 Su 17 000 101-1 od 18. aprila 2017. godine odbijena je kao neosnovana apelantova žalba i potvrđeno prvostepeno rješenje.

9. Apelant je 7. jula 2017. godine obavijestio Ustavni sud da je podnio Vrhovnom sudu Republike Srpske zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv Rješenja Okružnog suda broj 011 0 Su 17 000 101-1 od 18. aprila 2017. godine.

Spajanje predmeta

10. S obzirom na to da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud, u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-2175/17. Apelacini navodi

11. U navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i/ili prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske i/ili prava na kažnjavanje samo na osnovu zakona iz člana 7. Evropske konvencije.

12. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

(l) apelacija je preuranjena;

13. Prema navedenim odredbama, apelacija se može podnijeti samo protiv presude, odnosno odluke kojom je postupak u određenom predmetu završen.

14. U konkretnom slučaju postupci o predmetu apelacija su, nakon izjavljenog vanrednog pravnog lijeka od strane apelanata, u toku, a apelanti nisu obavijestili Ustavni sud u smislu odredbe člana 21. stav (6) pravila Ustavnog suda da je nadležni sud donio odluku o izjavljenom pravnom lijeku.

15. Apelant odlučuje koji će pravni lijek koristiti, bez obzira da li se radi o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. U interesu ostvarivanja prava apelanta je da se iscrpe sve mogućnosti odlučivanja pred redovnim sudovima, u skladu sa pozitivnim propisima.

16. Ustavni sud zapaža da se zahtjev za zaštitu zakonitosti primjenjuje u Republici Srpskoj na osnovu Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske ("Službeni glasnik Republike Srpske" broj 53/12). Zahtjev za zaštitu zakonitosti predstavlja vanredni pravni lijek koji nadležni tužilac, osuđeni i branilac mogu podnijeti protiv pravnosnažne presude u roku od tri mjeseca od dana prijema pravosnažne presude. Zahtjev za zaštitu zakonitosti se može podnijeti protiv pravosnažne presude u slučaju povrede Krivičnog zakona i zbog povrede odredaba krivičnog postupka.

17. Zbog toga su u konkretnim slučajevima, apelacije preuranjene, jer su podnesene prije odluka nadležnog suda o izjavljenom pravnom lijeku. Nakon donošenja odluka o zahtjevima za zaštitu zakonitosti, nezavisno od vrste tih odluka, apelanti imaju mogućnost da ponovo podnesu apelaciju u kojoj su, dužni na propisanom obrascu apelacije pod tačkom 8.a) ostale odluke, navesti i ovu odluku Ustavnog suda.

18. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka l) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko je preuranjena, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

19. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2175/17 (D. T. i Ž. B.) | Sudska praksa | Aktio