Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2867/17 (R. Đ., L. Đ. i Z. O., Predrag gavrić, D. G.,Tamara gavrić, Z. O., A. V., M. M., R. M., I. M., M. M., Ahmed mandžić, M. M., D. K., E. K., Adem kadrić, Š. K., R. O., S. O., S. O., S. S., Vejsil jamaković, Mensud jamaković i M. B.)

Odluka donesena 15. 11. 2017.

  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2867/17

Apelacija

Odluka o dopustivosti

15. 11. 2017.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 15. novembra 2017. godine, u predmetu broj AP-2867/17, rješavajući apelacije Revde Đozić i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Revda Đozić, Lejla Đozić i Zaim Osmanović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 421840 15 Gž od 29. juna 2017. godine;

Predrag Gavrić, Dejan Gavrić i Tamara Gavrić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 294612 16 Gž od 28. juna 2017. godine;

Zumra Omerović i Alma Velić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 357675 14 Gž od 11. jula 2017. godine;

Mina Mehinović, Rialda Mehinović i Indira Mehinović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 298852 14 Gž od 9.

avgusta 2017. godine;

Munira Mandžić, Ahmed Mandžić i Muhamed Mandžić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 366619 15 Gž od 26. jula 2017. godine;

Durija Kadrić, Esmir Kadrić, Adem Kadrić i Ševko Kadrić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 362350 15 Gž od 26. jula 2017. godine;

Ramiza Osmanović, Sead Osmanović i Seada Osmanović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 405430 15 Gž od 20. jula 2017. godine;

Slađana Stanić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 322325 14 Gž od 13. jula 2017. godine i Vejsil Jamaković, Mensud Jamaković i Mensuda Balović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 308693 14 Gž od 12. jula 2017. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-2867/17

1. Revda Đozić, Lejla Đozić i Zaim Osmanović (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Vogošće, koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijeli su 10. jula 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 421840 15 Gž od 29. juna 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 421840 14 P od 14. maja 2015. godine, koja je potvrđena Presudom Kantonalnog suda broj 65 0 P 421840 15 Gž od 29. juna 2017. godine, između ostalog, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da se obaveže tužena Republika Srpska da im na ime naknade nematerijalne štete isplati i to prvoapelantici iznos od 20.000,00 KM, drugoapelantici iznos od 35.000,00 KM i trećeapelantu iznos od 20.000,00 KM.

2. AP-2868/17

2. Predrag Gavrić, Dejan Gavrić i Tamara Gavrić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sarajeva, koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijeli su 10. jula 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 294612 16 Gž od 28. juna 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 294612 12 P od 30. oktobra 2015. godine, koja je potvrđena Presudom Kantonalnog suda broj 65 0 P 294612 16 Gž od 28. juna 2017. godine, između ostalog, odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da se obaveže tužena Republika Srpska da na ime naknade nematerijalne štete svakom od apelanata isplati iznos od po 20.000,00 KM.

3. AP-3527/17

3. Zumra Omerović iz Sarajeva i Alma Velić iz Velenja (u daljnjem tekstu: apelantice) koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijele su 18. avgusta 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 357675 14 Gž od 11. jula 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 357675 11 3 P od 19. juna 2014. godine, između ostalog, obavezana je tužena Republika Srpska da na ime naknade nematerijalne štete isplati apelanticama iznos od po 20.000,00 KM. Presudom Kantonalnog suda broj 65 0 P 294612 16 Gž od 28. juna 2017. godine preinačena je prvostepena presuda tako što je tužbeni zahtjev apelantica odbijen.

4. AP-4012/17

4. Mina Mehinović, Rialda Mehinović i Indira Mehinović (u daljnjem tekstu: apelantice) iz Vogošće, koje zastupa Senija Poropat advokat iz Vogošće, podnijele su 25. septembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 298852 14 Gž od 9. avgusta 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 298582 12 P od 20. januara 2014. godine, između ostalog, obavezana je tužena Republika Srpska da na ime naknade nematerijalne štete isplati apelanticama iznos od po 20.000,00 KM. Presudom Kantonalnog suda broj 65 0 P 298852 14 Gž od 9. avgusta 2017. godine preinačena je prvostepena presuda tako što je tužbeni zahtjev apelantica odbijen.

5. AP-4013/17

5. Munira Mandžić, Ahmed Mandžić i Muhamed Mandžić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Ilidže, koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijeli su 25. septembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 366619 15 Gž od 26. jula 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 366619 13 Rs od 23. oktobra 2014. godine, između ostalog, obavezana je tužena Republika Srpska da na ime naknade nematerijalne štete isplati apelantima iznos od po 20.000,00 KM. Presudom Kantonalnog suda broj 65 0 P 366619 15 Gž od 26. jula 2017. godine preinačena je prvostepena presuda tako što je tužbeni zahtjev apelanata odbijen.

6. AP-4014/17

6. Durija Kadrić, Esmir Kadrić, Adem Kadrić i Ševko Kadrić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Ilijaša, koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijeli su 25. septembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 362350 15 Gž od 26. jula 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 362350 13 Rs od 29. januara 2015. godine, koja je potvrđena Presudom Kantonalnog suda broj 65 0 P 362350 15 Gž od 26. jula 2017. godine, između ostalog, odbijen je tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da se obaveže tužena Republika Srpska da na ime naknade nematerijalne štete svakom od apelanata isplati iznos od po 30.000,00 KM.

7. AP-4140/17

7. Ramiza Osmanović, Sead Osmanović i Seada Osmanović (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Vogošće, koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnio je 6. oktobra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 405430 15 Gž od 20. jula 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 405430 14 P od 12. juna 2015. godine, koja je potvrđena Presudom Kantonalnog suda broj 65 0 P 405430 15 Gž od 20. jula 2017. godine, između ostalog, odbijen je tužbeni zahtjev apelanata kojim su tražili da se obaveže tužena Republika Srpska da na ime naknade nematerijalne štete svakom od apelanata isplati iznos od po 35.000,00 KM.

8. AP-4151/17

8. Slađana Stanić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, koju zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijela je 10. oktobra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 322325 14 Gž od 13. jula 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 322325 13 P od 28. januara 2014. godine, između ostalog, obavezana je tužena Republika Srpska da na ime naknade nematerijalne štete isplati apelantici iznos od 35.000,00 KM. Presudom Kantonalnog suda broj 65 0 P 322325 14 Gž od 13. jula 2017. godine preinačena je prvostepena presuda tako što je tužbeni zahtjev apelantice odbijen.

9. AP-4169/17

9. Vejsil Jamaković, Mensud Jamaković i Mensuda Balović (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Sarajeva, koje zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijeli su 10. oktobra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 308693 14 Gž od 12. jula 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 308693 12 P od 19. juna 2014. godine, između ostalog, obavezana je tužena Republika Srpska da na ime naknade nematerijalne štete isplati apelantima iznos od po 20.000,00 KM. Presudom Kantonalnog suda broj 65 0 P 308693 14 Gž od 12. jula 2017. godine preinačena je prvostepena presuda tako što je tužbeni zahtjev apelanata odbijen.

Spajanje predmeta

10. S obzirom da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-2867/17.

Apelacioni navodi

11. U navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili prava na imovinu iz člana II/3.k) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju i/ili prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.

Relevantni propisi

12. U Zakonu o parničnom postupku ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:

IX - VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Revizija Član 237.

(2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.

(Član 49. Izmjena i dopuna 23.12.15.)

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku 30 dana od dana dostave prijepisa presude.

(2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 30.000,00 konvertibilnih maraka a u privrednim sporovima 50.000,00 konvertibilnih maraka.

(3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dopustiti reviziju u svim predmetima ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.

(4) U slučajevima u kojima revizija nije dozvoljena prema odredbi stava 2. ovog člana, stranke mogupodnijeti reviziju protiv drugostepene presude ako odluka o sporu zavisi od rješenja nekog materijalno-pravnog ili procesno-pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a naročito u slučaju:

1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvatanje odlučujući u pojedinim predmetima na sjednici odjeljenja, a riječ je o pitanju u kojem postoji različita praksa drugostepenih sudova;

2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvatanje, ali je odluka drugostepenog suda zasnovana na shvatanju koje nije podudarno sa tim shvatanjem;

3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvatanje i presuda se drugostepenog suda zasniva na tom shvatanju, ali bi naročito uvažavajući razloge iznesene tokom prethodnog prvostepenog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sistemu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima, te odlukom Ustavnog suda BiH, Evropskog suda za ljudska prava trebalo preispitati sudsku praksu.

(5) U reviziji iz stava 3. ovog člana stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

Član 461.

(Član 106. Izmjena i dopuna od 23.12.15.)

(1) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona ne bude donesena prvostepena odluka suda provest će se prema odredbama ovog zakona.

(2) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona bude donesena prvostepena odluka suda provest će se prema ranije važećim odredbama ovog zakona.

Član 462.

(Član 107. Izmjena i dopuna od 23.12.15.)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”.

13. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;

14. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).

15. U konkretnom slučaju, Ustavni sud ukazuje da su apelanti podnijeli apelacije Ustavnom protiv presuda Kantonalnog suda, a da prethodno nisu iskoristili mogućnost da, u skladu sa odredbama člana 237. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05 i 19/06), u propisanom roku izjave revizije Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine protiv navedenih presuda Kantonalnog suda. Prema tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacije se ne mogu razmatrati.

16. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

17. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-2867/17 (R. Đ., L. Đ. i Z. O., Predrag… | Sudska praksa | Aktio