Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-596/17 (A. M.-P.)

Odluka donesena 31. 01. 2018.

  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-596/17

Apelacija

Odluka o dopustivosti

31. 01. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 31. januara 2018. godine, u predmetu broj AP-596/17, rješavajući apelaciju Alme Mehmedagić-Pinkas, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (3) tačka m), člana 57. stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuje se kao nedopuštena apelacija Alme Mehmedagić- Pinkas podnesena protiv Odluke Suda Bosne i Hercegovine broj Su- 02-1271/16 od 25. januara 2017. godine i Odluke Suda Bosne i Hercegovine broj Su-02-929/16 od 13. decembra 2016. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. Alma Mehmedagić-Pinkas (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Sarajeva, podnijela je 13. februara 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Odluke Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH) broj Su-02-1271/16 od 25. januara 2017. godine i Odluke Suda BiH broj Su-02-929/16 od 13. decembra 2016. godine.

2. Sud BiH je 16. septembra 2016. godine u dnevnim novinama "Oslobođenje" objavio javni oglas za popunu upražnjenog radnog mjesta – stručni saradnik u Pravnom odjeljenju Ureda registrara Suda BiH (pet izvršilaca), na koji se prijavila i apelantica.

3. Sud BiH je aktom broj Su-02-929/16 od 29. novembra 2016. godine obavijestio apelanticu da je Komisija za izbor Suda BiH, nakon obavljenih razgovora sa kandidatima, sačinila listu uspješnih kandidata koju je dostavila predsjednici Suda BiH sa prijedlogom da se prime kandidati sa liste, da je predsjednica Suda BiH prihvatila taj prijedlog, te da je u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama BiH donijela odluku da se na pozicije stručnih saradnika prime kandidati E.Ž., D.S., A.J., S.B. i N.H. U pouci o pravnom lijeku je navedeno da je protiv odluke o izboru kandidata dozvoljen prigovor predsjednici Suda BiH u roku od osam dana od dana prijema obavještenja.

4. Sud BiH, odlučujući o apelantičinom prigovoru protiv odluke o izboru kandidata broj Su-02- 929/16 od 29. novembra 2016. godine, donio je Odluku broj Su-02-929/16 od 13. decembra 2016. godine kojom je odbio apelantičin prigovor kao neosnovan. U obrazloženju odluke Sud BiH je naveo da je konkursna procedura provedena na način propisan zakonom i podzakonskim aktima, da su ispoštovane sve odredbe koje se tiču provođenja konkursa, te da nijedna od radnji nije manjkava u formalnom i materijalnom smislu. Takođe, Sud BiH je naveo da nije tačno da je konkursna procedura provedena na osnovu nepoznatog akta. Naime, da je sasvim jasno da su Zakonom o radu u institucijama BiH propisana pravila provođenja te procedure, uz ostavljanje mogućnosti da institucije internim aktima detaljnije urede ostala relevantna pitanja, te da je shodno tome Sud BiH u Pravilnik o radu ugradio potrebne odredbe, između ostalih, i generalnu odredbu o pravu na prigovor. Navedeno je da je odluka konačna danom donošenja.

5. Sud BiH je 3. decembra 2016. godine u dnevnim novinama "Oslobođenje" objavio javni oglas za popunu upražnjenog radnog mjesta – stručni saradnik pripremnog postupka u vijeću za upravne sporove, na koji se prijavila i apelantica.

6. Sud BiH je aktom broj Su-02-1271/16 od 11. januara 2017. godine obavijestio apelanticu da je Komisija za izbor Suda BiH, nakon obavljenih razgovora sa kandidatima, sačinila listu uspješnih kandidata koju je dostavila predsjednici Suda BiH sa prijedlogom da se prime kandidati sa liste, da je predsjednica Suda BiH prihvatila taj prijedlog, te da je u skladu sa odredbama Zakona o radu u institucijama BiH donijela odluku da se na poziciju stručnog saradnika pripremnog postupka u vijeću za upravne sporove primi kandidat Š.B. U pouci o pravnom lijeku je navedeno da je protiv odluke o izboru kandidata dozvoljen prigovor predsjednici Suda BiH u roku od osam dana od dana prijema obavještenja

7. Sud BiH, odlučujući o apelantičinom prigovoru protiv odluke o izboru kandidata broj Su-02- 1271/16 od 11. januara 2017. godine, donio je Odluku broj Su-02-1271/16 od 25. januara 2017. godine kojom je odbio apelantičin prigovor kao neosnovan. U obrazloženju odluke Sud BiH je naveo da je apelantica u prigovoru istakla da je došlo do povrede konkursne procedure jer nije pozvana na intervju. U vezi s t tim, Sud BiH je ukazao da je da je uvidom u predmetni spis i apelantičin pismeni rad utvrđeno da je apelantica ostvarila 55 od 100 bodova, te da nije zadovoljila uslov za prolaz na usmeni razgovor (70 bodova). Osim toga, Sud BiH je naveo da nije dozvoljeno mijenjanje rokova za podnošenja prigovora, niti dostavljanje tražene dokumentacije, kako je to apelantica tražila. Navedeno je da je odluka konačna danom donošenja.

Apelacioni navodi

8. Apelantica smatra da joj je povrijeđeno "pravo na pristup sudu i pravo na pravičnu raspravu" iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), pravo na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije u vezi sa pravom na pravično suđenje, te pravo iz člana 25. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Apelantica navodi, između ostalog, da iz relevantnih odredaba Zakona o radu u institucijama BiH, Zakona o upravnim sporovima i Zakona o Sudu BiH proizlazi da samo lica koja imaju status zaposlenika mogu tražiti zaštitu prava pred Sudom BiH.

9. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;

10. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uvjeta) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 16. stav 1. Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).

11. U konkretnom slučaju, Ustavni sud zapaža da je apelantica podnijela apelaciju Ustavnom sudu protiv odluka Suda BiH (kojima su odbijeni kao neosnovani njeni prigovori podneseni protiv odluka o izboru kandidata), a da prethodno nije pokrenula bilo kakav spor pred redovnim sudom. Budući da, dakle, apelantica nije zatražila zaštitu svojih prava pred redovnim sudom, Ustavni sud ukazuje da se samim tim lišila mogućnosti da dođe do sudske odluke (meritorne ili procesne) koja bi kao takva mogla biti predmet ispitivanje od strane Ustavnog suda.

12. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

13. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-596/17 (A. M.-P.) | Sudska praksa | Aktio