Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o dopustivosti u predmetu AP-3352/17 (N. A., T. K. i M. L.)

Odluka donesena 17. 01. 2018.

  • Neiscrpljivanje pravnih lijekova
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-3352/17

Apelacija

Odluka o dopustivosti

17. 01. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 17. januara 2018. godine, u predmetu broj AP-3352/17, rješavajući apelacije Nedžada Avdića i drugih, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m), člana 57 stav (2) tačka a) i člana 58. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine-Prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI

Odbacuju se kao nedopuštene apelacije koje su podnijeli:

Nedžad Avdić protiv Presude Kantonalnog suda u Tuzli broj 32 0 Rs 182696 15 Rsž od 26. maja 2017. godine;

Timka Kapetanović protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 296660 14 Gž od 7. novembra 2017. godine i Mitra Lukić protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu broj 65 0 P 308308 14 Gž od 7. novembra 2017. godine, zbog neiscrpljivanja pravnih lijekova mogućih prema zakonu.

OBRAZLOŽENJE

1. AP-3352/17

1. Nedžad Avdić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Tuzle, kojeg zastupa Emil Galušić, advokat iz Tuzle, podnio je 4. avgusta 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) protiv Presude Kantonalnog suda u Tuzli (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 32 0 Rs 182696 15 Rsž od 26. maja 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Tuzli broj 32 0 Rs 182696 13 Rs od 29. maja 2015. godine, koja je potvrđena Presudom Kantonalnog suda broj 32 0 Rs 182696 15 Rsž od 26. maja 2017. godine, odbijen je u cjelosti apelantov tužbeni zahtjev kojim je tražio da se utvrdi nezakonitost Odluke o otkazu Ugovora o radu od 7. oktobra 2011. godine, te da se obaveže tuženi da apelanta vrati na poslove koje je obavljao po Ugovoru o radu zaključenom 1. aprila 2002. godine, kao i da se obaveže tuženi da mu na ime neisplaćenih plata i naknade po osnovu minulog rada isplati iznos od 26.466,08 KM i uplati doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje u iznosu od 9.355,27 KM (kako je to pobliže navedeno u izreci presude).

2. AP-4838/17

2. Timka Kapetanović (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijela je 21. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) 65 0 P 296660 14 Gž od 7. novembra 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 296660 12 P od 18. avgusta 2014. godine, između ostalog, obavezana je tužena Republika Srpska da na ime naknade nematerijalne štete isplati apelantici iznos od 40.000,00 KM. Presudom Kantonalnog suda broj 65 0 P 296660 14 Gž od 7. novembra 2017. godine preinačena je prvostepena presuda tako što je tužbeni zahtjev apelantice odbijen.

3. AP-4839/17

3. Mitra Lukić (u daljnjem tekstu: apelantica) iz Vogošće, koju zastupa Senija Poropat, advokat iz Vogošće, podnijela je 21. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu protiv Presude Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) broj 65 0 P 308308 14 Gž od 7. novembra 2017. godine. Presudom Općinskog suda u Sarajevu broj 65 0 P 308308 12 P od 30. jula 2014. godine, između ostalog, obavezana je tužena Republika Srpska da na ime naknade nematerijalne štete isplati apelantici iznos od 14.600,00 KM. Presudom Kantonalnog suda 65 0 P 308308 14 Gž od 7. novembra 2017. godine preinačena je prvostepena presuda tako što je tužbeni zahtjev apelantice odbijen.

Spajanje predmeta

4. S obzirom da navedene apelacije pokreću isto pitanje dopustivosti, Ustavni sud u skladu sa članom 32. stav (1) Pravila Ustavnog suda, donio je odluku o spajanju navedenih apelacija u kojima će se voditi jedan postupak i donijeti jedna odluka pod brojem AP-3352/17.

Apelacioni navodi

5. U navedenim apelacijama apelanti se pozivaju na povredu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija) i/ili prava na djelotvoran pravni lijek iz člana 13. Evropske konvencije.

Relevantni propisi

6. U Zakonu o parničnom postupku ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:

IX - VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Revizija Član 237.

(2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnažne presude ne prelazi 10.000 konvertibilnih maraka.

(Član 49. Izmjena i dopuna 23.12.15.)

(1) Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugom stepenu u roku 30 dana od dana dostave prijepisa presude.

(2) Revizija nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravomoćne presude ne prelazi 30.000,00 konvertibilnih maraka a u privrednim sporovima 50.000,00 konvertibilnih maraka.

(3) Izuzetno, Vrhovni sud Federacije može dopustiti reviziju u svim predmetima ako ocijeni da bi odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu prava u drugim slučajevima.

(4) U slučajevima u kojima revizija nije dozvoljena prema odredbi stava 2. ovog člana, stranke mogupodnijeti reviziju protiv drugostepene presude ako odluka o sporu zavisi od rješenja nekog materijalno-pravnog ili procesno-pravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, a naročito u slučaju:

1) ako o tom pitanju revizijski sud još uvijek nije zauzeo shvatanje odlučujući u pojedinim predmetima na sjednici odjeljenja, a riječ je o pitanju u kojem postoji različita praksa drugostepenih sudova;

2) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvatanje, ali je odluka drugostepenog suda zasnovana na shvatanju koje nije podudarno sa tim shvatanjem;

3) ako je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvatanje i presuda se drugostepenog suda zasniva na tom shvatanju, ali bi naročito uvažavajući razloge iznesene tokom prethodnog prvostepenog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sistemu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima, te odlukom Ustavnog suda BiH, Evropskog suda za ljudska prava trebalo preispitati sudsku praksu.

(5) U reviziji iz stava 3. ovog člana stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose, te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

(Član 106. Izmjena i dopuna od 23.12.15.)

(1) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona ne bude donesena prvostepena odluka suda provest će se prema odredbama ovog zakona.

(2) Postupci u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog zakona bude donesena prvostepena odluka suda provest će se prema ranije važećim odredbama ovog zakona.

(Član 107. Izmjena i dopuna od 23.12.15.)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine”.

7. Pri ispitivanju dopustivosti apelacije Ustavni sud je pošao od odredaba člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda. Član VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine glasi:

Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kad ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

Član 18. stav (1) i stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda glasi:

1) Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

3) Apelacija nije dopustiva i ako postoji neki od sljedećih slučajeva:

m) apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu;

8. Prema pravilu o iscrpljivanju pravnih lijekova, apelant mora da dođe do konačne odluke. Konačna odluka predstavlja odgovor na zadnji pravni lijek, koji je djelotvoran i adekvatan da ispita nižestepenu odluku kako u činjeničnom, tako i u pravnom pogledu. Pri tome apelant odlučuje o tome da li će koristiti pravni lijek bez obzira na to da li je riječ o redovnom ili vanrednom pravnom lijeku. Odluka kojom je pravni lijek odbačen zato što apelant nije ispoštovao formalne zahtjeve pravnog lijeka (rok, plaćanje taksi, forma ili ispunjenje drugih zakonskih uslova) ne može se smatrati konačnom. Korištenje takvog pravnog lijeka ne prekida rok od 60 dana propisan članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda (vidi odluke Ustavnog suda broj AP 283/03 od 14. oktobra 2004. godine i AP 106/04 od 18. januara 2005. godine).

9. U konkretnom slučaju, Ustavni sud ukazuje da su apelanti podnijeli apelacije Ustavnom sudu protiv presuda Kantonalnog suda, a da prethodno nisu iskoristili mogućnost da, u skladu sa odredbama člana 237. st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ br. 53/03, 73/05 i 19/06), u propisanom roku izjave revizije Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine protiv navedenih presuda Kantonalnog suda. Prema tome, pošto nije ispunjen uslov iscrpljivanja svih pravnih lijekova mogućih prema zakonu, apelacije se ne mogu razmatrati.

10. Imajući u vidu odredbu člana 18. stav (3) tačka m) Pravila Ustavnog suda, prema kojoj će se apelacija odbaciti kao nedopuštena ukoliko apelant nije iscrpio pravne lijekove moguće prema zakonu, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

11. U skladu sa članom VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman