Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2653/17 (Z. O.)

Odluka donesena 27. 02. 2018.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Naknada štete
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2653/17

Apelacija

Odluka o meritumu

27. 02. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u predmetu broj AP 2653/17, rješavajući apelaciju Zorana Opačića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst («Službeni glasnik Bosne i Hercegovine» broj 94/14), u sastavu:

Mirsad Ćeman, predsjednik Mato Tadić, potpredsjednik Zlatko M. Knežević, potpredsjednik Valerija Galić, sutkinja Miodrag Simović, sudija Seada Palavrić, sutkinja na sjednici održanoj 27. februara 2018. godine donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija Zorana Opačića podnesena zbog povrede prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi pred Okružnim sudom u Banjoj Luci kao predmet broj 71 0 Mal 189604 17 Gž.

OBRAZLOŽENJE

I. Uvod

1. Zoran Opačić (u daljem tekstu: apelant) iz Banje Luke podnio je 26. juna 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodio pred Osnovnim sudom u Banjoj Luci (u daljem tekstu: Osnovni sud) kao predmet broj 71 0 Mal 189604 17 Mal, odnosno pred Okružnim sudom u Banjoj Luci (u daljem tekstu: Okružni sud) kao predmet broj 71 0 Mal 189604 17 Gž.

II. Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 18. avgusta i 12. decembra 2017. godine da dostavi odgovor na apelaciju, a od Okružnog suda zatraženo je 25. januara 2018. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Osnovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 6. septembra i 19. decembra 2017. godine, a Okružni sud 2. februara 2018. godine.

III. Činjenično stanje

4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelantovih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

5. Apelant je 8. aprila 2014. godine podnio tužbu Osnovnom sudu protiv tuženog J. J. radi naknade štete u kojem je predmet zaveden i vodio se pod brojem 71 0 P 189604 14 P. Osnovni sud je u predmetnom postupku donio Presudu broj 71 0 P 189604 14 P od 25. marta 2016. godine. Protiv navedene prvostepene presude apelant je podnio žalbu i predmet je 14. juna 2016. godine dostavljen Okružnom sudu radi postupanja u drugom stepenu. Okružni sud je Rješenjem broj 71 0 P 189604 16 Gž od 17. maja 2017. godine prvostepenu presudu ukinuo i predmet vratio Osnovnom sudu na ponovni postupak.

6. Nakon prijema predmeta na ponovno postupanje, Osnovni sud je apelantov predmet nastavio voditi kao Mal predmet. Iz stanja spisa proizlazi da je Osnovni sud donio Presudu broj 71 0 Mal 189604 17 Mal od 25. oktobra 2017. godine protiv koje je apelant podnio žalbu i cijeli spis je 19. decembra 2017. godine dostavljen Okružnom sudu na odlučivanje u drugom stepenu. Okružni sud je apelantov predmet stavio u Plan rješavanja u prvom tromjesečju 2018. godine.

7. Iz stanja spisa proizlazi da predmetni parnični postupak nije okončan ni tri godine i deset mjeseci od podnošenja tužbe.

IV. Apelacija

a) Navodi iz apelacije

8. Apelant smatra da mu je u predmetnom postupku povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljem tekstu: Evropska konvencija).

b) Odgovor na apelaciju

9. U odgovoru na apelaciju Osnovni i Okružni sud su naveli tok predmetnog postupka, navedenog u činjeničnom dijelu odluke, ističući da, iako su sudije opterećene velikim brojem predmeta, u predmetnom postupku nisu povrijedili apelantova prava na koja se u apelaciji poziva. Pored navedenog, Okružni sud je naveo i to da će apelantov predmet uzeti u rad u prvom tromjesečju 2018. godine.

V. Relevantni propisi

10. Zakon o parničnom postupku Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 49/09 i 61/13) u relevantnom dijelu glasi:

Član 10.

Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

VI. Dopustivost

11. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, takođe, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

12. U skladu sa članom 18. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.

13. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da predmetni parnični postupak nije okončan tri godine i deset mjeseci nakon podnošenja tužbe, predmetna apelacija je dopustiva po članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.

14. Konačno, apelacija ispunjava i uslove iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.

15. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uslove u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

VII. Meritum

12. Apelant ukazuje da je, zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka, došlo do povrede njegovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pravo na pravično suđenje

13. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

14. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

1. Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom. […] Period koji se uzima u obzir

15. Ustavni sud podsjeća da, u skladu sa članom 31. Pravila Ustavnog suda, u svakom predmetu odlučuje u okviru apelacionih navoda. Ustavni sud će u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku razmatrati period od 8. aprila 2014. godine, kao dana podnošenja tužbe, pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, postupak koji traje tri godine i deset mjeseci.

Analiza razumnosti trajanja postupka

16. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

17. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji po zakonu nije hitne prirode, te s obzirom na navedene činjenice i materijalne dokaze dostavljene Ustavnom sudu, Ustavni sud zaključuje da se ne radi o naročito složenom postupku.

18. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da apelant u predmetnom postupku nije uticao na dužinu trajanja postupka, ali iz stanja spisa proizlazi da redovnim sudovima nije podnosio ni urgencije radi okončanja predmetnog postupka.

19. Ocjenjujući ponašanje Osnovnog suda, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud u predmetnom postupku preduzimao procesne radnje u razumnim rokovima, da je prvostepenu presudu donio približno dvije godine nakon podnošenja tužbe, koju je kao nepravilnu ukinuo Okružni sud. Međutim, Ustavni sud zapaža da je Osnovni sud, u ponovljenom postupku, procesne radnje preduzimao sa većom efikasnošću, jer je u apelantovom predmetu po drugi put donio odluku pet mjeseci nakon što je Okružni sud ukinuo njegovu prvu odluku. Ustavni sud zapaža da je apelant protiv presude Osnovnog suda podnio žalbu i predmet je blagovremeno dostavljen Okružnom sudu radi postupanja u drugom stepenu.

20. Ocjenjujući ponašanje Okružnog suda, Ustavni sud zapaža da ni Okružni sud u apelantovom predmetu nije imao periode veće pasivnosti. Okružni sud je, odlučujući o apelantovoj žalbi podnesenoj protiv Presude Osnovnog suda broj 71 0 P 189604 14 P od 25. marta 2016. godine, drugostepenu odluku donio u periodu od približno jedne godine, odnosno predmet je, nakon prijema po drugi put na postupanje po podnesenoj žalbi protiv Presude Osnovnog suda broj 71 0 Mal 189604 17 Mal od 25. oktobra 2017. godine, stavio na evidenciju za rad u prvom tromjesečju 2018. godine, što predstavlja period od tri mjeseca.

21. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da su redovni sudovi u apelantovom predmetu, koji po zakonu nije hitne prirode, postupali u razumnim rokovima, da u preduzimanju procesnih radnji nije bilo perioda veće pasivnosti redovnih sudova, zbog čega Ustavni sud nije našao da je povrijeđeno apelantovo pravo na donošenje odluke u razumnom roku, kao segmentu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

22. Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud zaključuje da u predmetnom parničnom postupku, koji traje tri godine i deset mjeseci, još uvijek nije došlo do kršenja apelantovog prava na donošenje odluke u razumnom roku, kao segmentu prava na pravično suđenje iz člana II/3. e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

VIII. Zaključak

23. Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju ne postoji povreda apelantovog prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije u odnosu na «suđenje u razumnom roku» u kojem, iako traje tri godine i deset mjeseci, nije bilo perioda pasivnosti Osnovnog i Okružnog suda, koji su procesne radnje preduzimali u razumnim rokovima.

24. Na osnovu člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

25. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-2653/17 (Z. O.) | Sudska praksa | Aktio