Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3994/17 (E. D.)
Odluka donesena 27. 02. 2018.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Pravično suđenje - razuman rok
- Naknada štete
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-3994/17
Apelacija
Odluka o meritumu
27. 02. 2018.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević, sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 27. februara 2018. godine, u predmetu broj AP 3994/17, rješavajući apelaciju Edina Durakovića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. stav (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio Edin Duraković.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu kao predmet broj 65 0 Mal 359460 08 Mal.
Na osnovu člana 74. stav (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Kantona Sarajevo da Edinu Durakoviću isplati iznos od 500,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu da, u skladu sa ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka u predmetu broj 65 0 Mal 359460 08 Mal, u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1.
Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Kantona Sarajevo i predsjedniku Općinskog suda u Sarajevu da u prethodno navedenim rokovima od najkasnije tri mjeseca obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Edin Duraković (u daljnjem tekstu: apelant) iz Mostara, kojeg zastupa Mensud Đonko, advokat iz Mostara, podnio je 21. septembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Općinski sud) kao predmet broj 65 0 Mal 359460 08 Mal.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 11. januara 2018. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Općinski sud je dostavio odgovor na apelaciju 19. januara 2018. godine.
III.Činjenično stanje
4. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
5. Apelant je Općinskom sudu 15. aprila 2008. godine podnio tužbu protiv tuženih Zaštitnog fonda Sarajevo, FBiH i L. S. radi naknade štete, vrijednost spora 755,00 KM. Općinski sud je 30. novembra 2011. godine poslao tužbu tuženim na odgovor. Prvotuženi je zaprimio tužbu i dostavio je sudu odgovor na tužbu, dok drugotuženoj nije dostavljena tužba na odgovor iz razloga što je na adresi navedenoj u tužbi bila nepoznata. Općinski sud je Rješenjem broj 65 0 Mal 359460 08 Mal od 26. maja 2015. godine apelantu vratio tužbu na uređenje na način što će sudu dostaviti tačnu adresu drugotužene L. S., kako bi mogao dostaviti tužbu na odgovor. Apelant je podneskom od 5. juna 2015. godine uredio tužbu i sudu dostavio novu adresu drugotužene. Iz stanja spisa proizlazi da je Općinski sud dopisom od 22. novembra 2016. godine, pozivajući se na rješenje tog suda od 26. maja 2015. godine, ponovo pozvao apelanta da uredi tužbu na način što će navesti tačnu adresu drugotužene L. S., kojoj se tužba nije mogla dostaviti na odgovor na adresi koju je apelant naveo u podnesku od 5. juna 2015. godine. Apelant je dopisom od 13. decembra 2016. godine obavijestio sud da je ista adresa drugotužene kao što je naveo u podnesku od 5. juna 2015. godine. Općinski sud je drugotuženoj pokušao dostaviti tužbu na odgovor 18. augusta 2017. godine i 4. oktobra 2017. godine, ali je dostava bila neuredna.
6. Apelant je s ciljem okončanja predmetnog postupka 3. novembra 2011. godine i 23. juna 2014. godine podnosio urgencije Općinskom sudu.
7. Iz stanja spisa proizlazi da predmetni parnični postupak traje devet godina i deset mjeseci. IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
8. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja predmetnog postupka pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), zbog čije dužine traži naknadu nematerijalne štete u iznosu od 1.500,00 KM.
b) Odgovori na apelaciju
9. U odgovoru na apelaciju Općinski sud je naveo tok predmetnog postupka navedenog u činjeničnom dijelu odluke, ističući da sud nije povrijedio apelantova prava na koja se poziva u apelaciji, jer je procesne radnje preduzimao u skladu sa relevantnim odredbama zakona i Evropskom konvencijom, i to u najkraćim mogućim rokovima, s obzirom na broj predmeta kojima je zadužen stručni saradnik, realizaciju godišnjeg plana starih predmeta i mjesečnu normu, zbog čega predlaže da se apelacija odbije kao neosnovana. Općinski sud je istakao i to da je po apelantovom predmetu postupalo više stručnih saradnika, da je posljednji put predmet presigniran 3. januara 2018. godine, i to stručnom saradniku koji je stupio na dužnost 1. januara 2018. godine, a koji je već u predmetnom postupku preduzeo procesne radnje s ciljem njegovog okončanja. V.Relevantni propisi
10. U Zakonu o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku. (2) Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
11. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase:
Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
12. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
13. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako je podnesena u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
14. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da predmetni parnični postupak nije okončan približno deset godina nakon podnošenja tužbe, to je predmetna apelacija dopustiva po članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
15. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
16. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VII.Meritum
17. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja predmetnog postupaka pred Općinskim sudom prekršeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
a)Pravo na suđenje u razumnom roku Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Period koji se uzima u obzir
18. Ustavni sud podsjeća da, u skladu sa članom 31. Pravila Ustavnog suda, u svakom predmetu odlučuje u okviru apelacionih navoda. Ustavni sud će u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku razmatrati period od 15. aprila 2008. godine kao dana podnošenja tužbe pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, postupak koji traje devet godina i deset mjeseci. Analiza razumnosti trajanja postupka
19. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).
20. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji po zakonu nije hitne prirode, te s obzirom na to da se predmetni postupak nalazi u početnoj fazi, Ustavni sud nije mogao utvrditi da li se radi o jednostavnom ili složenom predmetu.
21. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da je apelant Općinskom sudu podnio neurednu tužbu koja je dva puta vraćana na uređenje, a što je značajno utjecalo na dužinu trajanja postupka. Ustavni sud zapaža da je apelant blagovremeno, na poziv suda, podnescima dostavljao adresu drugotužene, koja nije bila tačna jer se tužba na odgovor drugotuženoj nije mogla dostaviti putem PTT usluge.
22. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža veću pasivnost u preduzimanju procesnih radnji budući da je Općinski sud prvu procesnu radnju preduzeo tri godine i sedam mjeseci nakon podnošenja tužbe kada je poslao tužbu na odgovor tuženim (30. novembra 2011. godine). Općinski sud je Rješenjem broj 65 0 Mal 359460 08 Mal od 26. maja 2015. godine prvi put pozvao apelanta da uredi tužbu, odnosno sedam godina nakon podnošenja tužbe, tj. tri i po godine nakon što je pokušao dostaviti tužbu na odgovor tuženim, kada se tužba koja je poslata na odgovor u odnosu na drugotuženu vratila kao neuredna. Ustavni sud zapaža veću pasivnost u preduzimanju procesnih radnji kod Općinskog suda i nakon 2015. godine kada je između pojedinih procesnih radnji, tj. pokušavanja dostavljanja tužbe na odgovor drugotuženoj proticao vremenski period od jedne godine.
23. S tim u vezi, Ustavni sud je u svojoj praksi zapazio da kada redovni sudovi i pokušavaju opravdati dugo trajanje postupka, kao što je to u odgovoru na apelaciju naveo i Općinski sud, ta opravdanja se uglavnom odnose na to da se predmeti rješavaju „prema redoslijedu prijema inicijalnog akta, odnosno u skladu s Uputstvom za izradu plana rješavanja starih predmeta prema starosti inicijalnog akta koju je donio VSTVBiH, a za period od 1. januara 2016. do 31. marta 2016. godine“ (vidi, npr. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 303/16 od 16. marta 2016. godine, tačka 15, objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 24/16, dostupna i na www.ustavnisud.ba ili Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1360/14 od 15. februara 2017. godine, tačka 9, dostupna na www.ustavnisud.ba).
24. Ustavni sud podsjeća da je navedeno pitanje, tj. pitanje poštovanja standarda donošenja odluke u razumnom roku pred redovnim sudovima u Bosni i Hercegovini, razmatrao u svojoj odluci broj AP 1062/15 od 10. maja 2017. godine (i druge odluke od 10. maja 2017. godine dostupne na internetskoj stranici www.ustavnisud.ba). U ovoj odluci, između ostalog, Ustavni sud je naveo: „Uprkos mjerama koje se preduzimaju za rješavanje prekomjerne dužine sudskih postupaka, Ustavni sud smatra da je takvo prekomjerno trajanje sudskih postupaka posljedica sistemskih nedostataka u organizaciji pravosuđa i efikasnom ostvarivanju nadležnosti raznih nivoa javne vlasti u ovoj oblasti, zbog čega postoji sistemsko kršenje ovog prava pred redovnim sudovima. Imajući to u vidu, Ustavni sud smatra neophodnim zahtjev za preduzimanje adekvatnih mjera u smislu ove odluke adresirati VSTVBiH, nadležnim vladama i predsjedniku suda pred kojim se postupci vode, budući da svi oni imaju određene zakonom propisane obaveze u vezi s kreiranjem i održavanjem efikasnog pravosuđa.“
25. S tim u vezi, Ustavni sud zapaža da, iako je apelant Općinskom sudu podnio neurednu tužbu, za dužinu trajanja predmetnog postupka u odlučujućoj mjeri odgovoran je Općinski sud koji devet godina i deset mjeseci nakon podnošenja tužbe nije donio prvostepenu odluku, jer je u preduzimanju procesnih radnji imao periode veće pasivnosti koji su doveli do nerazumne dužine trajanja predmetnog parničnog postupka.
26. Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom slučaju došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije budući da je dužina postupka u konkretnom slučaju pretjerana i da nije zadovoljila zahtjeve „suđenja u razumnom roku“, za šta Općinski sud nije dao objektivno prihvatljive razloge, s obzirom na to da je Općinski sud u odlučujućoj mjeri doprinio dužini trajanja predmetnog postupka.
27. Budući da u konkretnom slučaju postoji kršenje prava na donošenje odluke u razumnom roku zbog istih razloga kao i u navedenoj odluci, Ustavni sud se umjesto posebnog obrazloženja u cijelosti poziva na obrazloženje iz Odluke broj AP 1062/15 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1062/15 od 10. maja 2017. godine, dostupna na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Iz istih razloga i ova se odluka dostavlja navedenim subjektima.
b)Pitanje naknade nematerijalne štete
28. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
29. Budući da je u predmetnom postupku utvrđeno kršenje prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud smatra da apelantu pripada pravo na naknadu nematerijalne štete koju je nesumnjivo pretrpio zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku. S obzirom na odluku u ovom predmetu i vodeći se principima pravičnosti, Ustavni sud smatra da apelantu Edinu Durakoviću treba isplatiti iznos od 500,00 KM. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Kantona Sarajevo, s obzirom na sjedište suda pred kojim se vodi predmetni postupak, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
30. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.
VIII.Zaključak
31. Ustavni sud zaključuje da je u predmetnom postupku došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije kada je Općinski sud imao periode veće pasivnosti u preduzimanju procesnih radnji koji su doveli do toga da u postupku koji traje devet godina i deset mjeseci još uvijek nije donesena prvostepena odluka.
32. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. stav (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
33. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman