Ustavni sud Bosne i Hercegovine
Odluka o meritumu u predmetu AP-3556/16 (I. G.)
Odluka donesena 27. 02. 2018.
- Povreda
- Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
- Građanski postupak
- Prekid postupka
- Pravično suđenje - razuman rok
Sastav suda
Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević
Citirani propisi
- Zakon o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine · čl. 381
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o dopuni Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o izmjeni Zakona o parničnom postupku
- Zakon o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine
- Zakon o dopunama Zakona o parničnom postupku
- Ukaz o proglašenju Zakona o parničnom postupku
- Pravila Ustavnog Suda Bosne i Hercegovine · čl. 74
Predmeti (1)
AP-3556/16
Apelacija
Odluka o meritumu
27. 02. 2018.
Tekst odluke
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 27. februara 2018. godine, u predmetu broj AP 3556/16, rješavajući apelaciju Ivana Grubešića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. stav (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Usvaja se apelacija koju je podnio Ivan Grubešić.
Utvrđuje se povreda člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda zbog dužine trajanja postupka u predmetu pred Općinskim sudom u Travniku broj P-1203/91.
Na osnovu člana 74. stav 1. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Srednjobosanskog kantona da apelantu Ivanu Grubešiću isplati iznos od 2.100,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 62. stav (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Općinskog suda u Travniku da, u skladu s ovom odlukom, odmah preduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupka iz ove odluke u predmetu broj P-1203/91 u skladu sa članom II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i članom 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda određene ovom odlukom.
Na osnovu člana 72. stav (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Srednjobosanskog kantona i predsjedniku Općinskog suda u Travniku da u prethodno navedenim rokovima od najkasnije tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o preduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.
OBRAZLOŽENJE
I.Uvod
1. Ivan Grubešić (u daljnjem tekstu: apelant) iz Novog Travnika podnio je 19. augusta 2016. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog dužine trajanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Travniku (u daljnjem tekstu: Općinski sud) u predmetu broj P-1203/91.
II.Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda zatraženo je 10. oktobra 2016. godine i 31. marta 2017. godine da dostavi odgovor na apelaciju.
3. Općinski sud je 17. oktobra 2016. godine i 15. decembra 2017. godine dostavio odgovor na apelaciju.
4. Također, apelant je 27. marta 2017. godine, na traženje Ustavnog suda, dostavio originalni primjerak podneska kojim je tražio nastavak prekinutog postupka na kojem je jasno vidljiv pečat suda i datum njegovog prijema (17. decembar 2003. godine).
III.Činjenično stanje
5. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.
6. U konkretnom predmetu apelant je 23. oktobra 1991. godine podnio tužbu tada Osnovnom sudu u Travniku protiv SIZ stanovanja i komunalnih djelatnosti i komunalne radne organizacije „Vilenica“ Novi Travnik (u daljnjem tekstu: tuženi) radi naknade štete, koja je zavedena kao predmet broj P-1203/91. U predmetnom postupku sud je održao nekoliko rasprava, nakon čega je rješenjem od 30. novembra 1995. godine prekinuo postupak zbog ratnog stanja u BiH, te je odredio da će se postupak nastaviti kada sud nađe da više ne postoje razlozi koji su uzrokovali prekid postupka ili kada jedna od parničnih stranaka to zatraži.
7. Iz stanja spisa proizlazi da je apelant podneskom od 15. decembra 2003. godine, koji je zaprimljen u Općinski sud 17. decembra 2003. godine, predložio nastavak predmetnog postupka.
8. Prema stanju spisa, Općinski sud još uvijek nije postupio po apelantovom prijedlogu, odnosno predmetni parnični postupak nije nastavljen.
IV.Apelacija
a) Navodi iz apelacije
9. Apelant je podnio apelaciju zbog dužine trajanja parničnog postupka koji je pokrenuo 23. oktobra 1991. godine i koji je prekinut 30. novembra 1995. godine, a koji nakon apelantovog prijedloga za nastavak postupka od 15. decembra 2003. godine, kao i urgencije od 28. oktobra 2015. godine, još nije nastavljen ni okončan (još uvijek nije nastavljen predmetni postupak). U predmetnoj apelaciji, apelant smatra da mu je zbog totalne i neshvatljive neažurnosti Općinskog suda i dužine trajanja parničnog postupka pred Općinskim sudom povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija).
b) Odgovor na apelaciju
10. Općinski sud je u odgovorima opisao hronologiju predmetnog postupka, kako je navedeno u činjeničnom stanju odluke, te navodi da se u predmetnom spisu, koji je arhiviran 12. januara 1996. godine, ne nalazi apelantov podnesak za nastavak postupka od 17. decembra 2003. godine, kao ni urgencija za nastavak postupka od 28. oktobra 2015. godine. Također, iz očitovanja namještenika zaduženog za arhiviranje sudskih predmeta i upisnike, proizlazi da u predmetnom spisu nisu pronađeni apelantovi podnesci od 17. decembra 2003. godine i 28. oktobra 2015. godine. Dalje, Općinski sud je dostavio kopije navedenih podnesaka koje je apelant na traženje suda dostavio, te je naglasio kako iz dostavljenih podnesaka nije uočljiv i nije vidljiv žig prijema, niti poštanski žig. V.Relevantni propisi
11. U Zakonu o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:
Član 10.
(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.
(2) Sud je dužan da provede postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.
Član 378. stav 1. tačka 5.
Postupak se prekida:
5) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
Član 380. stav 1.
(1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji.
Član 381. stav 3.
(3) U svim ostalim slučajevima prekinuti postupak nastavit će se na prijedlog stranke čim prestanu razlozi prekida.
12. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase:
Član 31.
Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za rukovođenje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost
13. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
14. U skladu sa članom 18. stav 1. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njom pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku koji je koristio.
15. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Stoga je predmetna apelacija dopustiva prema članu 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda.
16. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neosnovana.
17. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
VII.Meritum
18. Apelant smatra da mu je zbog dužine trajanja predmetnog parničnog postupka pred Općinskim sudom prekršeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.
a)Pravo na suđenje u razumnom roku
19. Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:
e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.
20. Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:
Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom ustanovljenim zakonom. [...]
21. Ustavni sud zapaža da je postupak na čiju se dužinu apelant žali započeo 23. oktobra 1991. godine, te da predmetni postupak još uvijek nije okončan. Dakle, cjelokupan predmetni postupak traje nešto duže od 26 godina. Pri tome, Ustavni sud ističe da period koji, ratione temporis, ulazi u nadležnost Ustavnog suda počinje 14. decembra 1995. godine kao datuma kada je Ustav Bosne i Hercegovine stupio na pravnu snagu. Isto tako, Ustavni sud zapaža da je predmetni postupak bio prekinut rješenjem Osnovnog suda u Travniku od 30. novembra 1995. godine, što je, nakon zasnivanja nadležnosti Ustavnog suda (14. decembra 1995. godine), Općinski sud objektivno sprečavalo da postupa u predmetu sve do apelantovog podneska od 17. decembra 2003. godine kojim je predložio nastavak predmetnog postupka. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća na to da je odredbama tada važećeg Zakona o parničnom postupku propisano da za vrijeme prekida postupka rokovi ne teku, odnosno da sud za vrijeme prekida postupka ne može preduzimati nikakve procesne radnje. Stoga će Ustavni sud, podržavajući svoju praksu u predmetima koji su s ovog aspekta pokretali slična pravna pitanja (vidi, mutatis mutandis, Ustavni sud, Odluka broj AP 343/09 od 18. aprila 2012. godine, tačka 18) prilikom ocjene dužine trajanja postupka ocijeniti period od 17. decembra 2003. godine kao dana kada je apelant predložio nastavak predmetnog postupka pa do donošenja odluke Ustavnog suda u predmetnoj apelaciji. Dakle, Ustavni sud zapaža da je postupak trajao više od 26 godina, a relevantan period koji treba uzeti u obzir prilikom razmatranja dužine predmetnog postupka je više od 14 godina.
22. Nakon detaljne analize apelacije koja je predmet razmatranja u ovoj odluci, Ustavni sud nije mogao zaključiti da se u postupku na čiju se dužinu apelant žali radi o naročito složenim pitanjima, niti da je apelant svojim ponašanjem doprinio ukupnoj dužini postupka u pitanju. Naprotiv, Ustavni sud zapaža da se u predmetnom postupku Općinski sud ponašao krajnje nemarno jer je iz odgovora na apelaciju evidentno da je predmet arhiviran 12. januara 1996. godine, te da nakon prijema u sud apelantovog prijedloga za nastavak postupka od 17. decembra 2003. godine taj podnesak nije uložen u spis, kao ni urgencija za nastavak postupka od 28. oktobra 2015. godine, tako da apelantov prijedlog za nastavak postupka nije ni procesuiran i postupak nije ni nastavljen.
23. U vezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je navedeno pitanje, tj. pitanje poštovanja standarda donošenja odluke u razumnom roku pred redovnim sudovima u Bosni i Hercegovini razmatrao u svojoj Odluci broj AP 4101/15 od 10. maja 2017. godine (i druge odluke od 10. maja 2017. godine, dostupne na internetskoj stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). U ovoj odluci, između ostalog, Ustavni sud je naveo da: „Uprkos mjerama koje se preduzimaju za rješavanje prekomjerne dužine sudskih postupaka, Ustavni sud smatra da je takvo prekomjerno trajanje sudskih postupaka posljedica sistemskih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti raznih nivoa javne vlasti u ovoj oblasti, zbog čega postoji sistemsko kršenje ovog prava pred redovnim sudovima. Imajući to u vidu, Ustavni sud smatra da je neophodno zahtjev za preduzimanje adekvatnih mjera u smislu ove odluke adresirati na VSTVBiH, nadležne vlade i predsjednika suda pred kojim se postupci vode budući da svi oni imaju određene obaveze propisane zakonom u vezi s kreiranjem i održavanjem efikasnog pravosuđa.“
24. Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom predmetu koji se razmatra ovom odlukom došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije budući da je dužina postupka pretjerana i da nije zadovoljila zahtjeve „suđenja u razumnom roku“, za šta Općinski sud nije dao objektivno prihvatljive razloge.
25. Budući da u konkretnom slučaju postoji kršenje prava iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije i ova se odluka, također, dostavlja navedenim subjektima.
b)Pitanje naknade nematerijalne štete
26. U smislu člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i osnovnih sloboda.
27. Budući da je u predmetnoj apelaciji utvrđeno kršenje prava iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije, Ustavni sud smatra da apelantu pripada pravo na naknadu nematerijalne štete koju je apelant nesumnjivo pretrpio zbog kršenja navedenog prava. S obzirom na odluku u ovom predmetu i vodeći se načelima pravičnosti, Ustavni sud smatra da apelantu na ime naknade nematerijalne štete treba isplatiti iznos od 2.100,00 KM.
28. Ovu naknadu je dužna platiti Vlada Srednjobosanskog kantona, s obzirom na sjedište suda pred kojim se vodi predmetni postupak, u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, uz obavezu da nakon isteka ovog roka plati apelantu zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu. VIII.Zaključak
29. Ustavni sud zaključuje da je u postupku koji je predmet ove odluke došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije budući da je u predmetnom slučaju dužina postupka pretjerano duga, za što Općinski sud nije dao razumno i logično objašnjenje.
30. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2), člana 62. stav (7), člana 72. stav (5) i člana 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
31. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman