Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-2884/17 (J. S. i O. S.)

Odluka donesena 10. 04. 2018.

Povreda
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-2884/17

Apelacija

Odluka o meritumu

10. 04. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, dopredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i suci Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 10. travnja 2018. godine, u predmetu broj AP 2884/17, rješavajući apelaciju Jadranke Spajić i Olivera Spajića, na temelju članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 57. stavak (2) točka b), članka 59. st. (1) i (2), članka 62. stavak (7), članka 72. st. (4) i (5) i članka 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Usvaja se apelacija koju su podnijeli: Jadranka Spajić i Oliver Spajić.

Utvrđuje se povreda članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zbog duljine trajanja postupka u predmetu koji se vodi pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine broj 58 0 P 050776 17 Rev.

Na temelju članka 74. stavak (1) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona da Jadranki Spajić i Oliveru Spajiću kao solidarnim suparničarima isplati ukupan iznos od 1.200,00 KM na ime naknade nematerijalne štete zbog nedonošenja odluke u razumnom roku, i to u roku od tri mjeseca od dostave ove odluke, uz obvezu da nakon isteka ovog roka plati zakonsku zateznu kamatu na eventualno neisplaćeni iznos ili dio iznosa naknade određene ovom odlukom.

Na temelju članka 62. stavak (7) Pravila Ustavnog suda, nalaže se predsjedniku Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine da, u skladu s ovom odlukom, odmah poduzme odgovarajuće mjere za okončanje postupaka u predmetu broj 58 0 P 050776 17 Rev u skladu sa člankom II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i člankom 6. stavak 1.

Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Na temelju članka 72. stavak (5) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, nalaže se Vladi Hercegovačko-neretvanskog kantona i predsjedniku Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine da u prethodno navedenim rokovima od najkasnije tri mjeseca obavijeste Ustavni sud Bosne i Hercegovine o poduzetim mjerama s ciljem izvršenja ove odluke.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Jadranka Spajić i Oliver Spajić (u daljnjem tekstu: apelanti) iz Mostara, koje zastupa Zajednički odvjetnički ured Nada Dalipagić i Jelena Dalipagić-Crnjac, odvjetnice iz Mostara, podnijeli su 8. srpnja 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zbog duljine trajanja parničnog postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Mostaru (u daljnjem tekstu: Općinski sud) kao predmet broj 58 0 P 050776 09 P, pred Kantonalnim sudom u Mostaru (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) kao predmet broj 58 0 P 050776 12 Gž, a koji se trenutno vodi pred Vrhovnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud) kao predmet broj 58 0 P 050776 17 Rev.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na temelju članka 23. Pravila Ustavnog suda, od Općinskog suda i Kantonalnog suda zatraženo je 22. rujna 2017. godine da dostave odgovor na apelaciju.

3. Od Vrhovnog suda je 21. studenog 2017. godine zatražena informacija o predmetnom postupku.

4. Odgovor na apelaciju Kantonalni sud je dostavio 27. rujna 2017. godine, Općinski sud 5. listopada 2017. godine, a Vrhovni sud je informaciju o predmetnom postupku dostavio 22. studenog 2017. godine.

5. Ustavni sud je telefonskim putem 7. ožujka 2018. godine od Vrhovnog suda pribavio informaciju o statusu predmetnog postupka.

III.Činjenično stanje

6. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacijskih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način.

7. UniCredit bank d.d. Mostar je kao tužitelj 26. veljače 2009. godine podnijela tužbu Općinskom sudu protiv R. B. i apelanata kao tuženih radi isplate duga, vrijednost spora 7.563,88 KM. Općinski sud je 27. svibnja 2009. godine dostavio tuženim tužbu na odgovor. Apelanti su 9. lipnja 2009. godine dostavili odgovor na tužbu. Općinski sud je pripremno ročište održao 14. ožujka 2012. godine, a ročište za glavnu raspravu 17. listopada 2012. godine kada je glavna rasprava i zaključena. Iz stanja spisa proizlazi da je Općinski sud u predmetnom postupku donio Presudu broj 58 0 P 050776 09 P od 9. studenog 2012. godine kojom je u cijelosti usvojio tužbeni zahtjev tužitelja. Protiv navedene presude apelanti su, kao drugotuženi i trećetuženi, 20. studenog 2012. godine podnijeli žalbu. Predmet apelanata je 14. prosinca 2012. godine dostavljen Kantonalnom sudu radi postupanja u drugom stupnju. Odlučujući u drugom stupnju Kantonalni sud je Presudom broj 58 0 P 050776 12 Gž od 30. svibnja 2017. godine žalbu apelanata odbio kao neutemeljenu i prvostupanjsku presudu potvrdio.

8. Apelanti su protiv navedene drugostupanjske presude 7. srpnja 2017. godine izjavili reviziju i predmet je 14. rujna 2017. godine dostavljen Vrhovnom sudu radi odlučivanja u revizijskom postupku. Vrhovni sud je predmet apelanata zaveo i vodi pod brojem 58 0 P 050776 17 Rev.

9. Iz stanja spisa proizlazi da predmetni postupak devet godina nakon podnošenja tužbe nije okončan.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

10. Apelanti smatraju da im je zbog duljine trajanja predmetnog postupka pred redovnim sudovima povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Europska konvencija).

b) Odgovori na apelaciju

11. U odgovoru na apelaciju Općinski sud i Kantonalni sud su naveli tijek predmetnog postupka, navedenog u činjeničnom dijelu odluke. Kao opravdanje za duljinu trajanja predmetnog postupka Kantonalni sud je naveo da ima veliki broj predmeta koji se raspoređuju kvartalno, i to prioritetno, stari-planski i redovni žurni prioriteti. Vrhovni sud je u informaciji dostavljenoj Ustavnom sudu naveo da u predmetnom postupku Vrhovni sud nije donio odluku.

V.Relevantni propisi

12. U Zakonu o parničnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 53/03, 73/05, 19/06 i 98/15) relevantne odredbe glase:

Članak 10.

(1) Stranka ima pravo da sud odluči o njezinim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.

(2) Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te onemogućiti svaku zlouporabu prava koja strankama pripadaju u postupku.

13. U Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ br. 38/05, 22/06, 63/10, 7/13 i 52/14) relevantne odredbe glase:

Članak 31.

Dužnosti predsjednika suda Predsjednik suda odgovoran je za upravljanje cjelokupnim sudom i sudačkom upravom. [...] VI.Dopustivost

14. U skladu sa člankom VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacijsku nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmetom spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

15. U skladu sa člankom 18. stavak (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi učinkoviti pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnositelj apelacije primio odluku o posljednjem učinkovitom pravnom lijeku koji je koristio.

16. Ustavni sud naglašava da, u skladu sa člankom 18. stavak (2) Pravila Ustavnog suda, može izuzetno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda ako apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i temeljnih sloboda koje štiti Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da predmetni parnični postupak devet godina od podnošenja tužbe nije okončan, to je predmetna apelacija dopustiva po članku 18. stavak (2) Pravila Ustavnog suda.

17. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz članka 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda jer ne postoji neki formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva, niti je očigledno (prima facie) neutemeljena.

18. Imajući u vidu odredbe članka VI/3.(b) Ustava Bosne i Hercegovine, članka 18. st. (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud zaključuje da predmetna apelacija ispunjava uvjete glede dopustivosti u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.

VII.Meritum

19. Apelanti smatraju da im je zbog duljine trajanja postupaka pred redovnim sudovima prekršeno pravo na pravično suđenje u razumnom roku iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije.

a)Pravo na suđenje u razumnom roku

20. Članak II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne slobode iz ovog članka, stavak 2 što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima, i druga prava vezana za krivične postupke.

21. Članak 6. stavak 1. Europske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obveza ili kaznene optužbe protiv njega, svatko ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred neovisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Razdoblje koje se uzima u obzir

22. Ustavni sud podsjeća da, u skladu sa člankom 31. Pravila Ustavnog suda, u svakom predmetu odlučuje u okviru apelacijskih navoda. Ustavni sud će u odnosu na donošenje odluke u razumnom roku razmatrati razdoblje od 27. svibnja 2009. godine kao dana dostave tužbe na odgovor, tj. dana kada je parnica u odnosu na apelante počela teći, pa do donošenja odluke Ustavnog suda. Dakle, postupak koji traje osam godina i devet mjeseci.

Analiza razumnosti trajanja postupka

23. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Europski sud) i Ustavnog suda, razumnost duljine trajanja postupka mora ocijeniti u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Europskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi Europski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. veljače 2002. godine, Izvješće broj 2002-I, stavak 38.).

24. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji po zakonu nije žurne prirode, te s obzirom na činjenice i dostavljene materijalne dokaze, Ustavni sud zapaža da se ne radi o naročito složenom postupku.

25. Ocjenjujući ponašanje apelanata, Ustavni sud zapaža da apelanti svojim postupcima nisu utjecali na duljinu trajanja predmetnog postupka.

26. Ocjenjujući ponašanje Općinskog suda, Ustavni sud zapaža da je Općinski sud u predmetnom postupku imao razdoblja pasivnosti, tj. prvostupanjsku presudu je donio tri godine i pet mjeseci nakon što je parnica počela teći, u kom razdoblju je evidentna pasivnost suda u trajanju od godinu i devet mjeseci (od dostave tužbe na odgovor 27. svibnja 2009. godine do održavanja pripremnog ročišta 14. ožujka 2012. godine), a u odgovoru na apelaciju Općinski sud nije ponudio opravdanje za navedeno razdoblje neaktivnosti u predmetnom postupku.

27. Ocjenjujući ponašanje Kantonalnog suda, Ustavni sud zapaža veću pasivnost u poduzimanju procesnih radnji jer je drugostupanjsku odluku donio četiri i pol godine nakon što mu je predmet dostavljen na postupanje po žalbi. Kao opravdanje za nepostupanje u predmetu apelanata Kantonalni sud je naveo da ima veliki broj predmeta koji se raspoređuju, tj. rješavaju kvartalno, i to prioritetno, stari-planski i redovni žurni prioriteti, a koje opravdanje Ustavni sud ne može ocijeniti kao opravdano.

28. U svezi s tim, Ustavni sud je u svojoj praksi zapazio da kada redovni sudovi i pokušavaju opravdati dugo trajanje postupka, kao što je to u odgovoru na apelaciju naveo i Kantonalni sud, ta opravdanja se uglavnom odnose na to da se predmeti rješavaju „prema redoslijedu prijema inicijalnog akta, odnosno u skladu s Uputom za izradu plana rješavanja starih predmeta prema starosti inicijalnog akta koju je donio VSTVBiH, a za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. ožujka 2016. godine“ (vidi, npr. Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 303/16 od 16. ožujka 2016. godine, točka 15., objavljena u „Službenom glasniku BiH“ broj 24/16, dostupna i na www.ustavnisud.ba ili Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1360/14 od 15. veljače 2017. godine, točka 9., dostupna na www.ustavnisud.ba).

29. U svezi s tim, Ustavni sud podsjeća da je navedeno pitanje, tj. pitanje poštovanja standarda donošenja odluke u razumnom roku pred redovnim sudovima u Bosni i Hercegovini razmatrao u svojoj Odluci broj AP 1680/16 od 10. svibnja 2017. godine (i druge odluke od 10. svibnja 2017. godine dostupne na internet stranici www.ustavnisud.ba). U ovoj odluci, između ostalog, Ustavni sud je naveo da: „Usprkos mjerama koje se poduzimaju za rješavanje prekomjerne duljine sudskih postupaka, Ustavni sud smatra da je takvo prekomjerno trajanje sudskih postupaka posljedica sustavnih nedostataka u organiziranju pravosuđa i efektivnom ostvarivanju nadležnosti raznih razina javne vlasti u ovoj oblasti, zbog čega postoji sustavno kršenje ovog prava pred redovnim sudovima. Imajući to u vidu, Ustavni sud smatra neophodnim zahtjev za poduzimanje adekvatnih mjera u smislu ove odluke adresirati VSTVBiH, nadležnim vladama i predsjedniku suda pred kojim se predmetni postupak vodio budući da svi oni imaju određene, zakonom propisane obveze u svezi s kreiranjem i održavanjem efikasnog pravosuđa.“

30. Ustavni sud zaključuje da je u konkretnom predmetu koji traje osam godina i devet mjeseci došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, čijoj duljini su doprinijeli Općinski sud (pasivnost u predmetu godinu i devet mjeseci), a naročito Kantonalni sud (pasivnost od četiri i pol godine), što ne zadovoljava zahtjeve „suđenja u razumnom roku“, a u odgovoru na apelaciju nisu ponudili opravdane razloge za nepravodobno postupanje u predmetu apelanata.

31. S obzirom na naprijed navedeno i ukupnu duljinu trajanja predmetnog postupka kojoj su u odlučujućoj mjeri doprinijeli Općinski i Kantonalni sud, Ustavni sud je našao opravdanim u okolnostima konkretnog slučaja naložiti Vrhovnom sudu donošenje odluke u predmetnom postupku iako je predmet na postupanje zaprimio 14. rujna 2017. godine, tj. prije šest mjeseci.

32. Budući da u konkretnom slučaju postoji kršenje prava na donošenje odluke u razumnom roku zbog istih razloga kao i u navedenoj odluci, Ustavni sud se umjesto posebnog obrazloženja u cijelosti poziva na obrazloženje iz Odluke broj AP 1680/16 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj AP 1680/16 od 10. svibnja 2017. godine, dostupna na internet stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Iz istih razloga i ova se odluka, također, dostavlja navedenim subjektima.

b)Pitanje naknade nematerijalne štete

33. U smislu članka 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu nematerijalne štete. Međutim, Ustavni sud podsjeća na to da, za razliku od postupka pred redovnim sudovima, naknadu nematerijalne štete određuje u posebnim slučajevima kršenja zagarantiranih ljudskih prava i temeljnih sloboda.

34. U svezi s tim, s obzirom na to da se u predmetu apelanata ne radi o žurnom postupku, to apelantima kao solidarnim suparničarima treba da se isplati ukupan iznos od 1.200,00 KM, koji je dužna da plati Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona, s obzirom na sjedište sudova koji su doprinijeli duljini trajanja predmetnog postupka, u roku od tri mjeseca od dana dostave ove odluke.

35. Ova odluka Ustavnog suda u dijelu koji se odnosi na naknadu nematerijalne štete predstavlja izvršnu ispravu.

VIII.Zaključak

36. Ustavni sud zaključuje da je u predmetnom postupku došlo do kršenja prava na pravično suđenje u razumnom roku iz članka II/3.(e) Ustava Bosne i Hercegovine i članka 6. stavak 1. Europske konvencije, gdje su Općinski sud i Kantonalni sud imali razdoblja veće pasivnosti u poduzimanju procesnih radnji, a u odgovoru na apelaciju nisu ponudili opravdane razloge za nepravodobno postupanje u predmetu apelanata, zbog čega je Ustavni sud u okolnostima konkretnog slučaja našao opravdanim naložiti Vrhovnom sudu donošenje odluke u predmetnom postupku iako je predmet na postupanje primio prije šest mjeseci i nije odgovoran za duljinu trajanja predmetnog postupka.

37. Na temelju članka 57. stavak (2) točka b), članka 59. st. (1) i (2), članka 62. stavak (7), članka 72. st. (4) i (5) i članka 74. Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

38. Prema članku VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-2884/17 (J. S. i O. S.) | Sudska praksa | Aktio