Aktio
← Sva sudska praksa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Odluka o meritumu u predmetu AP-5055/17 (D. K.)

Odluka donesena 11. 05. 2018.

Nema povrede
Član 6. EK i član II/3.e) Ustava BiH (Pravo na pravično suđenje)
  • Građanski postupak
  • Stjecanje bez osnova
  • Pravično suđenje - razuman rok
Odluka je preuzeta sa stranice ustavnisud.ba i prikazana informativno. Za pravno obavezujući tekst odluke kontaktirajte nadležni sud.

Sastav suda

Mirsad Ćeman, Valerija Galić, Miodrag Simović, Seada Palavrić, Mato Tadić, Zlatko M. Knežević

Citirani propisi

Predmeti (1)

AP-5055/17

Apelacija

Odluka o meritumu

11. 05. 2018.

Tekst odluke

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u Velikom vijeću, u sastavu: predsjednik Mirsad Ćeman, potpredsjednici Mato Tadić i Zlatko M. Knežević i sudije Valerija Galić, Miodrag Simović i Seada Palavrić, na sjednici održanoj 11. maja 2018. godine, u predmetu broj AP 5055/17, rješavajući apelaciju Drage Kovačevića, na osnovu člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst („Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj 94/14), donio je

ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU

Odbija se kao neosnovana apelacija Drage Kovačevića podnesena zbog povrede člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi u Osnovnom sudu u Banjaluci u predmetu broj 71 0 P 232599 16 P.

OBRAZLOŽENJE

I.Uvod

1. Drago Kovačević (u daljnjem tekstu: apelant) iz Republike Hrvatske, kojeg zastupa Čedomir Jungić, advokat iz Banjaluke, podnio je 30. novembra 2017. godine apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) u odnosu na pravo na donošenje odluke u razumnom roku u postupku koji se vodi u Osnovnom sudu u Banjaluci (u daljnjem tekstu: Osnovni sud) u predmetu broj 71 0 P 232599 16 P.

II.Postupak pred Ustavnim sudom

2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Osnovnog suda zatraženo je 11. januara 2018. godine da dostavi odgovor na apelaciju.

3. Osnovni sud je dostavio odgovor na apelaciju 18. januara 2018. godine.

4. Ustavni sud je 20. aprila 2018. godine pribavio informacije o stanju predmeta putem telefonskog razgovora sa ovlaštenim radnikom Pisarnice Osnovnog suda.

5. Ustavni sud je dopisom od 26. aprila 2018. godine zatražio od Osnovnog suda da dostavi rješenje ovog suda od 12. aprila 2018. godine. Postupajući po zahtjevu Ustavnog suda, Osnovni sud je 27. aprila 2018. godine putem faksa dostavio traženo rješenje.

III.Činjenično stanje

6. Činjenice predmeta koje proizlaze iz apelacionih navoda i dokumenata predočenih Ustavnom sudu mogu se sumirati na sljedeći način:

7. Apelant je 19. februara 2016. godine podnio tužbu Osnovnom sudu protiv B.K., Z.T. i „Horizonta“ d.o.o. Banjaluka (u daljnjem tekstu: tuženi) radi sticanja bez osnova, vrijednost spora 6.700,00 KM. Osnovni sud je tužbu evidentirao pod poslovnim brojem 71 0 P 232599 16 P.

8. Tuženi su dali odgovor na tužbu 17. marta 2016. godine.

9. Apelant je podnescima od 3. juna 2016. godine, 23. februara i 23. oktobra 2017. godine urgirao u Osnovnom sudu tražeći da sud zakaže pripremno ročište.

10. U nastavku postupka iz stanja u spisu proizlazi da je Osnovni sud 28. februara 2018. godine zakazao pripremno ročište.

11. Iz stanja spisa predmeta (odgovora i dopisa Osnovnog suda 20. i 27. aprila 2018. godine) proizlazi da je predmet u toku pred tim sudom, da je održano pripremno ročište 28. februara i 28. marta 2018. godine, kao i da je Osnovni sud donio Rješenje broj 71 0 P 232533 16 P od 12. aprila 2018. godine kojim je odredio vještačenje u ovoj pravnoj stvari vještaka geodetske struke, te je ročište za glavnu raspravu zakazano za 20. juni 2018. godine na koje je vještak pozvan da pristupi kako bi obrazložio svoj nalaz i mišljenje.

IV.Apelacija

a) Navodi iz apelacije

12. Apelant smatra da mu je, zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, odnosno zbog neodlučivanja Osnovnog suda o njegovom tužbenom zahtjevu, povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija). Apelant je, između ostalog, naveo da do dana podnošenja apelacije nije zakazano pripremno ročište, odnosno nije postupano u skladu s odredbama Zakona o parničnom postupku Republike Srpske (u daljnjem tekstu: ZPP), čime, po apelantovom mišljenju, Osnovni sud krši član 6. Evropske konvencije, pravo na javnu raspravu u razumnom roku i pravo na suđenje u razumnom roku. Apelant je predložio da Ustavni sud usvoji njegovu apelaciju i naloži Osnovnom sudu da što prije zakaže pripremno ročište i da postupak sprovede u zakonskim rokovima, te da se obaveže Vlada Republike Srpske da mu nadoknadi štetu u iznosu od 1.000,00 KM zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku.

b) Odgovor na apelaciju

13. Osnovni sud je u odgovoru na apelaciju naveo da se predmet nalazi u radu i da je u njemu zakazano pripremno ročište 28. februara 2018. godine. Takođe, Osnovni sud je naveo da su radnje preduzete u skladu sa propisanom hronologijom rješavanja predmeta, shodno inicijalnom aktu prema Pravilniku o sistemskom upravljanju predmeta i unutrašnjem sudskom poslovanju propisanom od VSTV, te odredbama ZPP. Osnovni sud je istakao da nisu prekršene odredbe člana 6. stav 1. Evropske konvencije, kao ni odredbe člana II/3.e) Ustava BiH.

V.Relevantni propisi

14. U Zakonu o parničnom postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“ br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07, 105/08, 45/09, 49/09 i 61/13) relevantne odredbe glase:

Član 10.

Sud je dužan da postupak provede bez odugovlačenja i sa što manje troškova i da onemogući svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

VI.Dopustivost

15. U skladu sa članom VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, Ustavni sud, također, ima apelacionu nadležnost u pitanjima koja su sadržana u ovom ustavu kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.

16. U skladu sa članom 18. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može razmatrati apelaciju samo ako su protiv presude, odnosno odluke koja se njome pobija, iscrpljeni svi djelotvorni pravni lijekovi mogući prema zakonu i ako se podnese u roku od 60 dana od dana kada je podnosilac apelacije primio odluku o posljednjem djelotvornom pravnom lijeku kojeg je koristio.

17. U skladu s članom 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može iznimno razmatrati apelaciju i kada nema odluke nadležnog suda, ukoliko apelacija ukazuje na ozbiljna kršenja prava i osnovnih sloboda koje štite Ustav Bosne i Hercegovine ili međunarodni dokumenti koji se primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Imajući u vidu činjenično stanje predmeta, odnosno okolnost da je apelacija podnesena zbog toga što Osnovni sud nije zakazao pripremno ročište, odnosno nije okončan postupak po apelantovoj tužbi podnesenoj 19. februara 2016. godine, Ustavni sud smatra da je ova apelacija, u smislu člana 18. stav (2) Pravila Ustavnog suda, dopustiva u odnosu na pravo na donošenje odluke u «razumnom roku» kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Konačno, apelacija ispunjava i uvjete iz člana 18. st. (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, zato što nije očigledno (prima facie) neosnovana, niti postoji neki drugi formalni razlog zbog kojeg apelacija nije dopustiva.

18. Imajući u vidu odredbe člana VI/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, te člana 18. st. (1), (2), (3) i (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je utvrdio da apelacija ispunjava uvjete u pogledu dopustivosti.

VII.Meritum

19. Apelant smatra da mu je, zbog dužine trajanja postupaka, povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije. Pravo na suđenje u razumnom roku Član II/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:

Sva lica na teritoriji Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog člana, što uključuje:

e) Pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima i druga prava u vezi sa krivičnim postupkom.

Član 6. stav 1. Evropske konvencije u relevantnom dijelu glasi:

Prilikom utvrđivanja njegovih građanskih prava i obaveza ili krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristranim sudom ustanovljenim zakonom. [...] Relevantni principi

20. Ustavni sud, prije svega, ističe da se, prema konzistentnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) i Ustavnog suda, razumnost dužine trajanja postupka mora ocjenjivati u svjetlu okolnosti pojedinog predmeta, vodeći računa o kriterijima uspostavljenim sudskom praksom Evropskog suda, a naročito o složenosti predmeta, ponašanju strana u postupku i nadležnog suda ili drugih javnih vlasti, te o značaju koji konkretna pravna stvar ima za apelanta (vidi, Evropski sud, Mikulić protiv Hrvatske, aplikacija broj 53176/99 od 7. februara 2002. godine, Izvještaj broj 2002-I, stav 38).

Period koji se uzima u obzir

21. Ustavni sud zapaža da je parnični postupak pokrenut tužbom od 19. februara 2016. godine i da taj postupak, prema stanju spisa, još uvijek nije okončan. Dakle, relevantni period koji Ustavni sud treba uzeti pri razmatranju dužine postupka jeste period nešto duži od dvije godine i dva mjeseca.

Analiza razumnosti trajanja postupka

22. Ustavni sud zapaža da se u konkretnom slučaju radi o parničnom postupku koji po zakonu nije hitne prirode, a iz stanja spisa proizlazi da se ne radi o naročito složenom postupku. Ocjenjujući apelantovo ponašanje, Ustavni sud zapaža da on svojim postupcima nije u odlučujućem dijelu uticao na dužinu trajanja predmetnog postupka.

23. Analizirajući ponašanje Osnovnog suda, Ustavni sud zapaža da iz stanja spisa predmeta proizlazi određena pasivnost na strani Osnovnog suda koja se ogleda u tome da je tom sudu, nakon početne ažurnosti pri dostavi tužbe na odgovor, bilo potrebno više od dvije godine da održi pripremno ročište u ovoj pravnoj stvari. S tim u vezi, u odgovoru na apelaciju Osnovni sud je naveo da je konkretni predmet bio obuhvaćen hronologijom rješavanja predmeta shodno inicijalnom aktu prema Pravilniku o sistemskom upravljanju predmeta i unutrašnjem sudskom poslovanju propisanom od VSTV. Ustavni sud ukazuje da se navedeno opravdanje može prihvatiti kao opravdano ukoliko mjere preduzete s ciljem efikasnijeg rješavanja predmeta rezultiraju primjerenom ažurnošću. Imajući u vidu da je Osnovni sud u svom odgovoru od 20. aprila 2018. godine istakao da su u predmetnom postupku održana dva pripremna ročišta, i to 28. februara i 28. marta 2018. godine, te da je sud donio rješenje od 12. aprila 2018. godine, kojim je određeno vještačenje u ovoj pravnoj stvari, iz kojeg je vidljivo da je ročište za glavnu raspravu zakazano za 20. juni 2018. godine, kao i da predmetni postupak traje nešto duže od dvije godine, te da nije u pitanju predmet koji je zahtijevao hitno postupanje, Ustavni sud u okolnostima konkretnog slučaja, ipak, nije našao da dužina trajanja predmetnog postupka prelazi granice „razumnog roka“ iz člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

24. Imajući u vidu okolnosti konkretnog predmeta, kao i navode nadležnog suda iz odgovora na apelaciju u predmetnoj pravnoj stvari, Ustavni sud zaključuje da u predmetnom postupku u kojem je evidentno postojala izvjesna pasivnost na strani Osnovnog suda, kao i to da nije u pitanju predmet koji je zahtijevao hitno postupanje, a koji do dana donošenja odluke Ustavnog suda po predmetnoj apelaciji traje nešto više od dvije godine i dva mjeseca, još uvijek nije došlo do kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku, kao segmentu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije.

Pitanje naknade nematerijalne štete

25. Apelant je, zbog dužine trajanja postupka pred Osnovnim sudom, tražio naknadu štete. U skladu s članom 74. Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud može odrediti naknadu za nematerijalnu štetu, ali s obzirom na to da u predmetnom postupku nije utvrđena povreda prava na pravično suđenje, apelantu ne pripada pravo na naknadu nematerijalne štete.

VIII. Zaključak

26. Ustavni sud zaključuje da u konkretnom slučaju nema povrede prava na „suđenje u razumnom roku“ kao jednom od aspekata prava na pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije, jer u okolnostima konkretnog slučaja dužina trajanja postupka pred Osnovnim sudom nešto duža od dvije godine i dva mjeseca ne prelazi granice „razumnog roka“ iz tog člana.

27. Na osnovu člana 57. stav (2) tačka b) i člana 59. st. (1) i (3) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.

28. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.

Predsjednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine Mirsad Ćeman

Odluka o meritumu u predmetu AP-5055/17 (D. K.) | Sudska praksa | Aktio